Iako izvršna vlast priprema zakon o vladi tri godine i iako je njegovo usvajanje najavljivala više puta, o tome parlament neće odlučivati ubrzo zato što nacrt tog akta treba opet da bude poslat Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje.
Direktorica Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU) Enesa Hasanagić Katana, kazala je juče “Vijestima” da je nacrt inoviran u skladu s preporukama tijela Savjeta Evrope (SE) - Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO), te da će se uskoro “naći u daljoj proceduri, koja, između ostalog, podrazumijeva dostavljanje Evropskoj komisiji na mišljenje”.
“Cilj donošenja zakona je sistemsko uređenje svih pitanja od značaja za organizaciju i funkcionisanje vlade, što bi bio osnov i svakoj budućoj izvršnoj vlasti da, u skladu s najboljim praksama i principima dobrog upravljanja, vrši svoju funkciju”, navela je ona.
GRECO je prije dvije godine, u izvještaju za Crnu Goru, uputio državi 22 preporuke, a jedna od njih odnosi se na utvrđivanje pravila za provjeru integriteta šefa kabineta premijera, državnih sekretara, kao i politički imenovanih specijalnih savjetnika premijera i potpredsjednika vlade...
Ministarstvo javne uprave dostavilo je prošle godine nacrt zakon Evropskoj komisji, a potom i Venecijanskoj. Evropska se nije izjasnila, poručivši da će da će sačekati mišljenje “venecijanaca”, a oni su jesenas dali zakonskom tekstu pozitivnu ocjenu, uz neke sugestije za poboljšanje.
Stručnjaci godinama ukazuju da je zakon o vladi neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite. O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo u mandatu prethodne Vlade, na čijem je čelu bio Dritan Abazović. Ona je, nakon što je srušena u parlamentu, upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu. Dio javnosti tada je apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine.
Hasanagić Katana rekla je “Vijestima” da je donošenje zakona o izvršnoj vlasti predviđeno srednjoročnim programom rada Vlade 2024-2027, kao i Strategijom reforme javne uprave.
Podsjeća da je prije usvajanja tih dokumenata, tokom 2021. sproveden postupak konsultovanja javnosti povodom pripreme nacrta akta. Kaže da je, uz međunarodnu ekspertsku podršku OECD/SIGMA-e, analiziran postojeći pravni okvir i pripremljen pregled svih pitanja koja mogu biti predmet pravne regulative tokom pripreme teksta zakona.
Hasanagić Katana navodi da je nakon izbora prethodne Vlade (43. po redu) usvojena informacija o potrebi donošenja zakona, nakon čega je, dodaje, formirano radno tijelo za pripremu nacrta, koje su osim predstavnika Ministartva činili i predstavnici Skupštine, predsjednika države, predsjednika Vlade, Generalnog sekretarijata Vlade, akademske zajednice, nevladinog sektora, kao i drugi pravnici.
“Radno tijelo je pripremilo nacrt koji je dostavljen Vladi na upoznavanje, prije objavljivanja ovog zakonskog teksta na javnu raspravu. Nakon završene javne rasprave, a u skladu sa izvještajem s iste u odnosu na pristigle komentare i sugestije, Ministarstvo je sprovelo i međuresorske konsultacije i usaglašavanje teksta nacrta s resorima i kabinetom predsjednika Vlade iz prethodnog mandata. Nacrt je dostavljen i SIGMA-i na uvid i komentare, a nakon određenih usaglašavanja s komentarima dobijenim od njihovih predstavnika, i Evropskoj komisiji, a zatim Venecijanskoj...”, kaže sagovornica.
Hasanagić Katana navodi da je u decembru prošle godine Ministarstvo organizovalo okrugli sto, te da je nakon toga tekst “dalje unaprijeđen nakon dobijenih komentara s okruglog stola, kao i s mišljenjem Venecijanske komisije”.
Podsjeća da je na okruglom stolu iznijet i stav da će se nacrt uskladiti i s GRECO preporukama, te da je potom, u saradnji s kancelarijom SE u Crnoj Gori, pripremljen dokument u okviru Horizontalnog programa EU i SE za zapadni Balkan i Tursku, pod nazivom “Vodič za Ministarstvo javne uprave za formulisanje članova zakona o vladi koji se tiču provjere integriteta i kodeksa ponašanja’’.
“Nacrt zakona inoviran je i u skladu sa preporukama iz ovog dokumenta...”, konstatovala je.
Pala vlada vrši tehničke poslove, njeni članovi moraju na saslušanja...
U jednoj od verzija nacrta zakona pisalo je da vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora nove, vrši samo “tehničke poslove iz svoje nadležnosti”.
Navedeno je da izvršna vlast kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na to, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Takva vlada, kako je navedeno, može određivati vršioce dužnosti.
U nacrtu je pisalo i da su premijer i član vlade dužni da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine, i prisustvuju sjednici koja je posvećena kontrolnom saslušanju na određenu temu.
Bonus video:
