Crna Gora još nema zakon o Skupštini jer hronično izostaje politička volja kad je riječ o ovom pitanju i takav poredak odgovara parlamentarnoj većini, ma ko je reprezentovao.
To je “Vijestima” rekao Nikola Mirković, saradnik na programima NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) koja godinama insistira na tom zakonskom tekstu, kao i zakonu o Vladi kako bi se regulisali odnosi izeđu zakonodavne i izvršne vlasti.
“Sve je to jako zabrinjavajuće i ukazuje da ni Vlada ni Skupština ne žele da budu zakonski uređene, a nesumnjivo su nam ti zakoni potrebni”, kazao je Mirković.
U prošlom sazivu Skupštine formirana je radna grupa koja je radila na izradi zakona, ali nacrt nikad nije predstavljen pa se i dalje rad Skupštine uređuje Poslovnikom koji se redovno krši. Tako premijeri i ministri, bez ikakvih posljedica, mogu da izbjegavaju premijerski sat, kontrolna saslušanja, poslanici bojkotuju parlament i skupštinska tijela kad im to odgovara...
Mirković smatra da nije više funkcionalno da rad Skupštine bude uređen samo Poslovnikom.
“Poslovnik je tehnički dokument koji reguliše tehničke aspekte rada ove institucije, procedure, pravila i obaveze. Međutim, Poslovnikom se teško mogu sanirati konstrukcione greške koje su kod samih partija i formata poslanika. Zakon o Skupštini je potreban kako bi se uredila neka važna pitanja, a koja uključuju i kontrolu poslanika koji su sada izvan svakog sistema”, kazao je Mirković.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”, upućena 26. aprila, u vezi sa tim da li je završen Nacrt zakona o Skupštini, na kojem je radila radna grupa sastavljena od poslanika iz prošlog saziva i, ako nije, da li će biti formirana nova radna grupa koja će završiti Nacrt.
Iz Kabineta predsjednika Skupštine su Televiziji Vijesti 1. maja kazali da njihov pravni tim priprema predlog Nacrt zakona o Skupštini, koji će predložiti Kolegijumu šefa parlamenta.
“Jasno da hronično izostaje politička volja kad je riječ o ovom pitanju i to je već konstanta raznih saziva. Iz toga možemo zaključiti da takav poredak odgovara parlamentarnoj većini, ma ko je reprezentovao. Dozvoljava im razne manevarske prostore, a suštinski propuštaju se prilike da se uredi najviši zakonodavni dom, što sve ima negativne implikacije i za ukupan demokratski razvoj”, rekao je Mirković.
On sumnja da će i u ovom sazivu biti usvojen zakon o Skupštini, ako se u skorijem periodu ne aktivira radna grupa za njegovu izradu.
Podsjeća da je CGO prije par godina predložio da zakon o Skupštini mora sadržati odredbu koja propisuje obavezu ljekarskog pregleda za poslanike i poslanice i zaposlene u administraciji Skupštine, a koja uključuje i posebno testiranje mentalno-psihološke sposobnosti, kao i inicijalno i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance.
“Naravno, istu smo inicijativu tada uputili ka dvije radne grupe – one koje su bile formirane za izradu zakona o Skupštini, kao i za izradu zakona o Vladi. Takođe i istraživanja pokazuju da građani i građanke većinski podržavaju ovu inicijativu (65,4%)”, rekao je Mirković.
Poručuje da bi zakon o Skupštini morao ojačati obaveze, ali i sankcije u odnosu na poslanike, jer je već bilo primjera onih koji su potpuno neaktivni, a uredno primaju platu.
“Dodatno, bojkot Skupštine od strane poslaničkih grupa i klubova postao je učestala pojava u prethodnim sazivima, pa se u nekim sazivima više nije radilo nego što se radilo što, takođe, nije demokratska praksa i treba napraviti kroz zakonske odredbe balans između prava na bojkot i ograničenje njegove zloupotrebe. To su samo neki od brojnih aspekata koje bi zakon o Skupštini mogao regulisati, a još mnogo ih je pa bi tome trebalo ozbiljno i detaljno pristupiti, kako bi kada ga Crna Gora konačno dobije, to bio jedan kvalitetan zakonski tekst”, poručio je Mirković. B. Ma.
Zakon bi spriječio stalno “prekrajanje” Vlade
Mirković kaže da kada je u pitanju zakon o Vladi, iako i to ide jako sporo i neodgovorno, nekih pomaka je bilo.
“Naime, napravljen je jedan nacrt, objavljen, to je pratila javna rasprava, bilo je dorada na osnovu različitih sugestija, ali i mišljenja Venecijanske komisije. Međutim, u postojećoj konstelaciji nije izvjesno da će i on biti brzo usvojen jer bi to ipak ograničilo ono stalno ‘prekrajanje’ Vlade koje partije koriste u svojim trgovinama”, rekao je Mirković. Direktorica Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU) Enesa Hasanagić Katana, rekla je nedavno “Vijestima” da je nacrt inoviran u skladu s preporukama tijela Savjeta Evrope (SE) - Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO), te da će se uskoro “naći u daljoj proceduri, koja, između ostalog, podrazumijeva dostavljanje Evropskoj komisiji na mišljenje”.
Bonus video:
