To što se Zoran Brđanin u tužbi Upravnom sudu protiv Vlade zbog trećeg razrješenja s pozicije šefa policije poziva na ranije presude u tom slučaju, neosnovano je zato što u tome ne postoji pravni kontinuitet, odnosno što je Brđanin posljednjeg puta smijenjen jer nisu prihvaćeni njegovi izvještaji o radu.
Tako, između ostalog, glasi odgovor Vlade na Brđaninovu tužbu, koji je, kako je potvrđeno “Vijestima” iz izvršne vlasti, izradio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate), a Generalni sekretarijat Vlade ga proslijedio nedavno Upravnom sudu.
Brđanin je početkom marta treći put razriješen s funkcije direktora Uprave policije (UP), nakon što je skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu u decembru prošle godine dao negativno mišljenje na njegove izvještaje iz 2022. godine. To je, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima (član 16 stav 3), bio jedan od uslova za pokretanje njegove smjene. U slučajevima prva dva razrješenja, koja je “oborio” Upravni sud, bivša vlada odluke je donijela bez stava odbora, pravdajući to hitnošću borbe protiv organizovanog kriminala, “najprije u svojim redovima”.
Brđanin je ubrzo nakon posljednje smjene tužio Vladu Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), tvrdeći da je nezakonito razrješen, “s netačnim i neutemeljenim obrazloženjem da Odbor za bezbjednost i odbranu prethodno nije prihvatio dva posebna periodična izvještaja...”
“Međutim, oba posebna izvještaja, zbog činjenice da nisu blagovremeno razmatrana od Odbora u prošlom skupštinskom sazivu, smatraju se prihvaćenim, što je potvrdio i Upravni sud presudom U 12564/2023, s identičnim pravnim stavom kao u presudi U 3274/2021 povodom imenovanja ranijeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (Dejana Vukšića - prim. aut)”, piše u tužbi koju je podnio advokat Siniša Gazivoda.
On je poručio da je Vlada donošenjem rješenja o razrješenju Brđanina postupila suprotno propisu koji predviđa da su odluke donijete u upravnom sporu obavezujuće.
“Tužena nije mogla, nije smjela, niti može da slobodno cijeni sadržinu presude, već je imala i ima zakonsku obavezu da je vezana pravnim shvatanjem i primjedbama suda izraženim u presudi”, dodao je.
Vlada tvrdi da je njena odluka u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima imajući u vidu potez odbora, te da je neodrživo mišljenje Brđanina da je to tijelo postupalo neblagovremeno. Ona stoga poziva Upravni sud da odbije tužbu kao neosnovanu.
U odgovoru u koji su “Vijesti” imale uvid, Vlada navodi da Brđanin “pogrešno smatra” da je postupak koji je vodio njegovom razrješenju nezakonit, odnosno da je izvršna vlast povrijedila pravila postupka. Podsjećajući da Brđanin tvrdi da je sud u jednoj od presuda kojom ga je bio vratio na dužnost, ocijenio da su njegovi izvještaji, time što nisu blagovremeno razmatrani, zapravo prihvaćeni, Vlada kaže da je on razriješen dužnosti upravo iz razloga što je odbor odbio izvještaje.
“U presudi koju tuženi navodi kao osnov, što je nedopustivo s obzirom na to da sudska presuda ne predstavlja izvor prava, sud zauzima stav povodom neodlučivanja skupštinskog Odbora, a ne stav o donesenoj odluci Odbora. U prilog navedenom i činjenica da tumačenjem tužioca, nijedan izvještaj koji je donesen od nadležnih skupštinskih odbora, od donošenja Poslovnika Skupštine, a kojima se odbija neka pravna situacija, imaju se sada naknadno smatrati prihvaćenim, imajući u vidu da Skupština nikad nije razmatrala nijedan izvještaj u roku kraćem od 22 dana. Isto, saglasno unutrašnjim aktima Skupštine, nije ni moguće”, piše u odgovoru.
Vlada kaže da Brđanin nigdje u tužbi ne obrazlaže zašto je odluka odbora neblagovremena. Ocjenjuju da je nejasno na kom se propisu temelji rok od 20 dana za odlučivanje parlamentarnog tijela. Podsjećaju da Poslovnik ne sadrži rok za odlučivanje, odnosno donošenje određenih akata, ali da postoje rokovi za sazivanje sjednica i dostavljanje materijala.
“Jedan od rokova koje Poslovnik poznaje je da se predlozi akata ne mogu staviti na dnevni red prije isteka roka od 15 dana od dana dostavljanja poslanicima, a da se saziv odbora na sjednicu, s predlogom dnevnog reda, upućuje članovima odbora, po pravilu, najkasnije sedam dana prije dana održavanja sjednice. Dakle, prije isteka roka od 22 dana, materijali se ne mogu ni naći u razmatranju, te je neosnovan stav da je odbor u konkretnom slučaju odlučivao neblagovremeno”, stoji u odgovoru, u kom je istaknuto da Poslovnik ne propisuje rok u kom odbori donose odluku po dostavljenim materijalima, odnosno, ne sadrži rok u kome su članovi odbora, a samim tim i Skupština dužni da dostavljene materijale, predloge ili izvještaje razmatraju.
Vlada navodi da Brđanin nije “pozivao u pravnu zaštitu” nakon što odbor nije prihvatio njegove izvještaje. To, kažu, dalje govori u prilog činjenici da je bespredmetno u ovom sporu raspravljati o valjanosti, odnosno blagovremenosti izvještaja.
Brđanin je za direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića.
Prvi put ga je Vlada Dritana Abazovića razriješila krajem marta prošle godine godine, a Upravni sud je ukinuo tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je, međutim, odbila da ga vrati na posao i ponovila svoju odluku početkom avgusta 2023. godine. Sud je odluku poništio 7. decembra, nakon čega je Spajićeva Vlada vratila Brđanina u fotelju, da bi potom uslijedila nova smjena...
Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u obrazloženju predloga za razrješenje kao razloge za to naveo operaciju Specijalnog državnog tužilaštva tokom koje je uhapšen bivši pomoćnik direktora UP Dejan Knežević i više policijskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, u slučaju prestanka mandata direktora policije prije vremena na koje je postavljen, Vlada, na predlog ministra, za vršioca dužnosti određuje jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice UP koji ispunjava uslove za direktora.
Direktora UP, na osnovu javnog konkursa, postavlja Vlada, na predlog ministra.
Na čelu UP, kao vršilac dužnosti, trenutno je Aleksandar Radović.
“Inicijalni akt hoće da predstavi kao pravni osnov za smjenu”
Navodeći da u Brđaninovoj tužbi piše da je on, između ostalog, smijenjen jer je Šaranović podnio Vladi predlog za razrješenje, Vlada kaže da to ne predstavlja pravni osnov za rješenja o smjeni.
“... Tužilac, pogrešnim tumačenjem odredbi Zakona u unutrašnjim poslovima i pogrešnim shatanjem pravila upravnog postupka, pokušava da dezavuiše pravni osnov zbog razrješenja, nastojeći da jedan inicijalni akt koji sadrži obrazloženje zahtjeva, predstavi kao pravni osnov. Pravni osnov za razrješenje direktora policije sadržan je u članu 16 stav 3 Zakona, a predlog za razrješenje je samo zakonom predviđen mehanizam, koji omogućava izvršnoj vlasti da po pravilima upravnog postupka ocjenjuje osnovanost podnesenog zahtjeva”, piše u odgovoru Vlade.
Bonus video:
