Šef Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) tvrdi da je preksinoć na sjednici parlamenta, zbog predsjedavanja, zaboravio da glasa za slanje pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u NATO pomorsku operaciju “Si gardijan” (“Sea Guardian”).
On je juče “Vijestima” rekao da na sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost, čiji je član po funkciji, uvijek podržava takve predloge. Prema Ustavu, Savjet predlaže Skupštini upotrebu vojske u međunarodnim snagama.
Savjet je predlog za slanje vojske u NATO operaciju usvojio u julu prošle godine, kad Mandić nije bio njegov član, odnosno kad nije bio na čelu najvišeg zakonodavnog doma.
“Dok sam predsjedavao sjednicom, zaboravio sam da glasam. Nemam problem da šaljemo naše vojnike, oficire i podoficire u bilo koju misiju, da vojska bude bolja i da pomaže uspostavljanju i održavanju mira. Uvijek na Savjetu glasam za ovakve odluke”, kazao je Mandić.
Skupština je glasovima 43 poslanika, dva više nego što je neophodno, podržala upućivanje pripadnika VCG u operaciju, koja je pokrenuta prije osam godina s ciljem jačanja uloge NATO-a u Sredozemnom moru, ali i borbe protiv terorizma i trgovine ljudima.
Za slanje vojnika nisu, uz Mandića, glasala još dva poslanika Nove srpske demokratije (NSD) - Dejan Đurović i Marko Kovačević, pet je bilo uzdržano - Jelena Božović, Jovan Vučurović, Simonida Kordić, Slaven Radunović i Vaso Obradović, dok je za bila Bojana Pićan.
Kad je riječ o Demokratskoj narodnoj partiji (DNP), s kojom je NSD doskora bio u koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, za upućivanje pripadnika VCG u operaciju nisu glasali šef stranke Milan Knežević i još dva poslanika - Milun Zogović i Vladislav Bojović, dok je to podržala Maja Vukićević.
Preksinoć se glasalo i za slanje vojnika u misiju Ujedinjenih nacija (UN) na Kipru, što je podržalo 55 parlamentaraca. Svi poslanici NSD-a, osim Kovačevića, koji nije glasao, podržali su taj predlog, dok su kod DNP-a za bili Vukićević i Bojović, a Knežević i Zogović nisu glasali.
Diplomata i profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević, kazao je “Vijestima” da se Mandićevo neglasanje može posmatrati iz nekoliko uglova, ali da je to prije svega poruka njegovim potencijalnim glasačima kako se politika partija nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) nije promijenila.
“Možda je on ‘zaboravio’ da glasa ili je stvarno zaboravio, to ostaje njegovim biračima i koalicionim partnerima da procijene. Ako bih procjenjivao na osnovu njegovih ranijih stavova po tom pitanju, na primjer kad je 2022. podržao v. d. predsjednika Skupštine Strahinju Bulajića u njegovoj blokadi Savjeta za odbranu, onda bih imao razloga da sumnjam u to da je ‘zaboravio’ da glasa”, navodi on.
Bulajić je početkom marta 2022. godine blokirao rad Savjeta, napustivši sjednicu na čijem dnevnom redu je bio predlog Ministarstva odbrane o upućivanju pripadnika VCG u sastavu snaga NATO-a za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize.
Garčević kaže da je nejasno kad je Mandić iskren - kad ne glasa za slanje pripadnika VCG u operaciju koja, između ostalog, ima za cilj borbu protiv terorizma i krijumčarenja ljudi ili onda kad podržava koalicioni sporazum kako bi imao pristup vlasti.
“Ili nije iskren ni u jednom ni u drugom slučaju”, dodaje sagovornik.
U sporazumu o vlasti, čiji je NSD dio, piše da će se odluke koje utiču na nacionalne interese Crne Gore donositi bez uticaja, “poštujući spoljnopolitičke prioritete, preuzete međunarodne obaveze i princip suverenosti”.
Garčević ocjenjuje da je Mandićev potez vrlo problematičan, ali da nije iznenađujući. Na to su, prema njegovim riječima, ukazivali politički analitičari i saveznici Crne Gore u EU i NATO-u.
“Ne znam ko je mogao očekivati da će Mandić zastupati interese koji su u skladu s obavezama iz koalicionog sporazuma kad su u pitanju NATO ili regionalna politika. Naprotiv, bilo je za očekivati da će koristiti svaku priliku da se podrije kredibilitet Crne Gore u NATO-u, ali i ostalim međunarodnim organizacijama koje imaju kritičan stav u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu ili regionalnu politiku Srbije. Ovo je samo jedan logičan korak u tom pravcu”, poručuje on.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević, ocijenio je juče da Mandić i Knežević “sabotiraju članstvo Crne Gore u NATO-u”.
On je saopštio da je još jednom prekršena obaveza iz koalicionog sporazuma vladajuće većine koja se tiče poštovanja preuzetih međunarodnih obaveza Crne Gore iz partnerstva s NATO-om.
“Tako da se taj dokument može smatrati mrtvim slovom na papiru”, kazao je Rakočević.
Rakočević je naveo da je opozicija, uz dio skupštinske većine, glasala za slanje vojnika u pomorsku operaciju, pa je, dodaje, odluka koja je obaveza iz NATO partnerstva dobila potrebnu većinu.
“Skrećemo pažnju domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima da se antievropski i anti-NATO stav nalazi u središtu parlamentarne većine čije stubove podržava proruski Demokratski front”, rekao je.
Poslanik DPS-a kaže da je Mandić “anti-NATO stav” potvrdio nedavno kad je “spontano priznao da se zalaže za iščlanjenje” Crne Gore iz Alijanse.
“Učlanjenje Crne Gore u NATO bio je jedan od velikih strateških prioriteta politike DPS-a. Prošli smo razne faze destabilizacije države od istih onih koji sada čine parlamentarnu većinu, da bismo postali dio najmoćnijeg vojnog saveza”, naveo je Rakočević, dodajući da upravo zato skreću pažnju “na pokušaj proruskih elemenata u vlasti da sabotiraju članstvo Crne Gore u NATO-u”.
U obrazloženju predloga odluke o slanju vojske u NATO operaciju piše da će biti upućena do četiri pripadnika VCG, uz mogućnost rotacije. Ministarstvo odbrane odrediće pripadnike VCG koje će poslati, utvrditi trajanje rotacije, smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu operacije.
Garčević: Neglasanje kao pranje ruku zbog rezolucije o Srebrenici
Vesko Garčević navodi da Mandićev potez treba staviti i u kontekst predstojećeg izjašnjavanja o predlogu rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, koji je, navodi, uhvatio Vladu, a naročito bivši DF “u političkom raskoraku”.
“Pošto vjerovatno neće moći spriječiti glasanje za rezoluciju, a neće ni izaći iz vlasti, neglasanje za učešće Crne Gore u operaciji ‘Si gardijan’ je simbolično pranje ruku”, dodaje.
On ocjenjuje da su tekuća debate o predlogu rezolucije i “vratolomije u stavovima koalicionih partnera koji bi da glasaju za nju, ali tako da se taj glas ili ne broji ili ne vidi”, ogolili političku hipokriziju koalicionog sporazuma.
“Imajmo u vidu da nas na jasan stav u odnosu na genocid u Srebrnici obavezuju dvije rezolucije Skupštine Crne Gore. Osim jačanja institucija, vladavine prava i sl, jedan od važnih kriterijuma za članstvo u EU je i promovisanje regionalne saradnje i politike pomirenja i tranzicione pravde. Članstvo u EU je kao najvažniji prioritet Vlade potvrđen koalicionim sporazumom, tako da se ovakvim stavom... urušavaju postavke na kojima počiva sporazum”, konstatuje sagovornik.
Pošto je, prema riječima Garčevića, u ovom slučaju vlast draža od principa, vjerovatno će, kaže, postojeća koalicija opstati još neko vrijeme. Međutim, dodaje da je njena evroatlantska orijentacija “prilično neubjedljiva”.
“Možda to tako ne izlgeda u Podgorici, ali se to jasnije vidi u Vašingtonu ili Briselu”, poručuje on.
Doprinos bezbjednosti i raspolaganju pravovremenim informacijama
U predlogu odluke o upućivanju vojnika u misiju piše da je operacija “Si gardijan” inicirana na NATO samitu u Varšavi u julu 2016.
“Nadležnost za vođenje operacije delegirana je Savezničkoj pomorskoj komandi (MARCOM), čije je sjedište u Nortvudu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Operacija je pokrenuta s ciljem proširenja uloge NATO-a na Sredozemnom moru... Operaciju sprovode i podržavaju aktivne, pripravne ili pridružene pomorske snage, vazduhoplovne snage, štabno osobije u operativnim centrima, iz više država članica Alijanse koje učestvuju u različitim aktivnostima”.
U predlogu piše da, imajući u vidu da bezbjednosni izazovi u Sredozemlju mogu imati implikacije na nacionalnu bezbjednost Crne Gore, prisustvo pripadnika Mornarice VCG na savezničkim brodovima koji učestvuju u operaciji “doprinijelo bi bezbjednosti, ali i raspolaganju pravovremenim informacijama za nacionalne potrebe”.
Bonus video:
