Crnogorski zakoni i institucije trenutno nemaju nikakve mehanizme za prevenciju ili suzbijanje zlonamjernih stranih uticaja, navodi se u saopštenju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
"Da bi se očuvali principi demokratije i osigurala fer i transparentna vlast, Crna Gora mora kreirati i implementirati sveobuhvatne strategije za otkrivanje, odvraćanje i suprotstavljanje zlonamjernim stranim uticajima. To uključuje izmjene zakona i uspostavljanje institucionalnih kapaciteta prilagođenih sve većim izazovima koje donosi strano miješanje u demokratske procese. Ovaj ogroman posao moguće je započeti već kroz predstojeću izbornu reformu", piše u saopštenju CDT-a, navodeći da su to glavni zaključci njihove analize "Inostrani uticaji na izborni proces u Crnoj Gori 2016-23. godine"
Pojasnili su da je u prvom dijelu analize kroz niz primjera opisana ozbiljnost problema vezanih za strane uticaje na izborne procese, "dok u drugom, koji objavljujemo danas, CDT nudi ključne pravce sprovođenja buduće reforme izbornog zakonodavstva po pitanju nedozvoljenih uticaja iz inostranstva."
Smatraju da se u djelokrugu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva moraju naći odbrana izbornog procesa i od dezinformacija stranih uticaja, ali i zaokružen sistem kaznene politike.
"Crna Gora mora naći odgovor na savremene izazove, kako bi ispunila međunarodne standarde za demokratske izbore koji propisuju da birači/ce moraju imati slobodu da glasaju bez nepotrebnog uticaja i formiraju mišljenje bez manipulativnog miješanja bilo koje vrste. Jačanje institucija od presudne je važnosti za jačanje otpornosti protiv stranog miješanja u izbore i demokratske procese", dodaje se.
Iz CDT-a su naglasili da, Državna izborna komisija (DIK) mora biti profesionalizovana, "i sastavljena od članova koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti, ali i ličnog i profesionalnog integriteta."
"Ovakav proces selekcije može pomoći u sprečavanju imenovanja pojedinaca sa vezama sa stranim interesima. Kroz izmjene zakona o finansiranju političkih partija potrebno je zabraniti finansiranja kandidata i kampanja od strane stranih entiteta i nerezidenata, a za pojedince i pravna lica koja jesu državljani ili rezidenti Crne Gore treba propisati zabranu korišćenja finansijskih sredstava porijeklom iz inostranstva za finansiranje izbornih kampanja i aktivnosti. Sve to uz posebnu pažnju da se ne uvedu neopravdana ograničenja i garantuje zaštita “čuvarima javnosti” i osigura civilnom društvu da koristi inostrane donacije za zagovaranje društvenih promjena", navodi se.
Prema njihovim riječima potrebno je propisati i odvraćajuće sankcije za političke subjekte koji u kampanjama koriste neprijavljeni novac, a koji je, kako su kazali, često nelegalnog i inostranog porijekla.
"Zbog ranije registrovanog direktnog plaćanja medijskog sadržaja iz inostranstva treba razmisliti o uvođenju izričite zabrane izbornog digitalnog oglašavanja, kao i o zabrani prodaje medijskog reklamnog prostora stranim pojedincima i entitetima za izborne kampanje. Potrebno je razmotriti ograničavanje ili zabranu potrošnje za plaćeno političko oglašavanje na medijskim servisima koji nijesu domaći, te im se ne može efikasno nametnuti poštovanje crnogorskog zakonodavstva", dodali su.
Iz CDT-a su naglasili da je potrebno i proširiti nadležnosti Agencije za elektronske medije (AEM), "u pravcu kvalitetnije regulacije izbornog procesa i sprečavanja zlonamjernih medijskih uticaja iz inostranstva."
"Crna Gora treba da razmotri da li i kako ograničiti i kažnjavati lažne informacije u izbornim procesima. Glavni izazov je definisati šta tačno predstavlja "laž" u političkom govoru, koji često sadrži jake retoričke elemente i pretjerivanja. Važno je da se ovi standardi usklade sa međunarodnim standardima slobode izražavanja", zaključili su.
Bonus video:
