Predlog Zakona o sprečavanju korupcije dobio je odobrenje na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Na istoj sjednici "zeleno svjetlo" dobili su i ostali predlozi - predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakonika o krivičnom postupku, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama, predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a na predlog predsjedavajućeg Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije (DNP) na dnevni red je dodat predlog Zakona o lobiranju.
Predlagač prvih sedam izmjena i dopuna zakona je Vlada Crne Gore, a u ime te institucije odboru prisustvuju ministar pravde Andrej Milović, državni sekretar Aleksandar Bakrač, generalni direktor Direktorata za pravosuđe Momir Jauković, kao i generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić.
Milović je kazao da je razlog razmatranja predloga Zakona o lobiranju "hitna potreba njegovog usvajanja u cilju ispunjavanja privremenih mjerila u Poglavlju 23".
On je dodao da je ovaj zakon bitan i zbog toga što je "lobiranje prepoznato kao instrument koji doprinosi sprječavanju korupcije u procesu donošenja zakona i drugih opštih akata", kao i da su ciljevi njegovog donošenja počivaju na načelima javnosti, principu integriteta, izbjegavanja sukoba interesa i dostupnosti informacija za sve zainteresovane pojedince u odnosu na obavljanje djelatnosti lobiranja.
Milović je objasnio da je neophodno proširiti područje primjene važećeg zakona, jer po njemu, predmet lobiranja su samo opšti akti, ali ne i akti od opšteg interesa.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je pitao da li je zakon usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), da li su prilikom slanja zakona u Brisel dobili neke sugestije, ako jesu da li su iste implementirali, kao i da li su dobili zeleno svjetlo iz Brisela.
Milović je odgovorio da je postojalo više razgovora sa Evropskom komisijom, te da je zakon u potpunosti usaglašen.
Govoreći o Zakonu o krivičnom postupku, Milović je kazao da je i njega potrebno hitno usvojiti zbog ispunjenja privremenih mjerila iz poglavlja 23.
"Kao jedan od razloga za donošenje ovih izmjena zakona jeste omogućavanje pribavljanja dokaza relevantnih za donošenje odluka o predmetima u kojima postupa Specijalno državno tužilaštvo (SDT), tj. dokaza koje usljed protoka vremena od predmetnih događaja do danas nije moguće pribaviti na drugačiji način", objasnio je ministar pravde i dodao da je ovaj predlog zakona bitan u slučajevima ratnih zločina.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je Milovića pitao da li se može očekivati uvođenje femicida u krivični zakonik, na šta je on odgovorio da "tek treba da dođe na red, ali da se razmatra".
Govoreći o predlogu Zakona o sprečavanju korupcije, ministar pravde je istakao da je on veoma bitan kada su u pitanju zviždači, te da se prvi put uvodi sudska zaštita njih.
On je dodao da ovaj predlog predviđa i povećan broj zaposlenih u Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).
Rakočević je Milovića pitao da li zna da je parlamentarna većina na Odboru za antikorupciju odlučila da ne glasa za kandidate za članove Savjeta ASK-a "nakon što je odlučila da nisu po njihovoj mjeri", nakon što je komisija izabrana na javnom pozivu".
Zogović je odgovorio da dva kandidata nisu dobila podršku, a da je zakonski postupak takav da se izbor mora izvršiti ispočetka.
Govoreći o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, Miloivć je istakao da je njegova svrha unapjeđenje zakonskih propisa koji se odnose na izbor državnih tužilaca i rukovodioca državnih tužilaštava, njihovo upućivanje i raspoređivanje, ocjenjivanje i etičku disciplinsku odgovornost.
On je objasnio da se izmjene, između ostalog, odnose i na smanjenje broja članova tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika sa pet na četiri, a povećanje broja članova iz reda državnih tužioca sa četiri na pet.
Milović je, govoreći o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, kazao da se po ovom zakonu sužava domen rada SDT-a, tj. da se uvodi pojam "visokog državnog funkcionera" za kog je zadužena ta institucija.
Ministar pravde je, govoreći o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, napomenuo da je novina u ovom predlogu da državni tužilac može pozvati funkcionera da se izjasni o imovini.
Govoreći o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Milović je kazao da se ovaj predlog odnosi na to da se unaprijedi materijalni status sudija, da se ubrza popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta kroz skraćenje obuke, zatim na povećanje broja kandidata za sudiju Vrhovnog suda jer se, ukoliko se izmjene usvoje "mogu prijaviti i kandidati van pravosuđa", te da se odblokira rad sjednice Vrhovnog suda prilikom izbora kandidata za predsjednika te insitucije propisivanjem polovine glasova umjesto dosadašnje dvotrećinske većine.
Bonus video:
