Skupština Crne Gore usvojila je kasno večeras izmjene pet preostalih zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR), u pregovorima s Evropskom unijom (EU).
Usvojeni su izmjene zakona o sprečavanju korupcije, o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o medijima, o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore, te o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Izmjene Zakona o sprečavanju korupcije podržalo je 68 poslanika, tri su bila uzdržana, niko nije bio protiv.
Za izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću glasalo je 67 parlamentaraca, tri su bila uzdržana, a nije bilo glasova protiv.
Izmjene Zakona o medijama podržao je 71 skupštinar, niko nije glasao protiv, niti je bilo uzdržanih.
Za izmjene Zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore glasalo je 68 poslanika, dok su tri bila uzudržana, a glasova protiv nije bilo.
Skupština nije prihvatila amandmane grupe poslanika - Nikole Rakočevića (DPS), Nikole Zirojevića (SD), Ane Novaković Đurović (GP URA), Adrijana Vuksanovića (HGI) i Radnike Ćinćur (poseban klub poslanika) na predlog tog zakona. Oni su u jednom od amandmana tražili da uslov za izbor generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) bude deset godina radnog iskustva. Taj amandman podržalo je 27 poslanika, a 29 je bilo protiv.
Drugim amandmanom su zahtijevali da se u programima Televizije zabrani oglašavanje i telešoping u periodu između 20 i 22 sata.
"U programima Televizije trajanje oglašavanja i telešoping spotova u periodu izmedu 6 i 24 časa ne smije prelaziti 15 odsto tog perioda", piše u amandmanu.
Navodi se i da u programima Radija, trajanje oglašavanja ne smije prelaziti sedam minuta po satu emitovanog programa.
Za taj amandman bilo je 28 poslanika, 36 je bilo protiv, a sedam uzdržanih.
Nije prihvaćen ni amandman poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija, koji je tražio da je, prilikom utvrđivanja predloga liste kandidata za Savjet RTCG-a, nadležno radno tijelo skupštine dužno da cijeni specifičnosti jezika manje brojnog naroda.
Za Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama glasao je 71 poslanik, nije bilo uzdržanih, ni glasova protiv.
Prethodno je Skupština, u četvrtak, usvojila sedam "IBAR zakona" - o lobiranju, o sudovima, o Sudskom savjetu i sudijama, o Centru za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu, o Državnom tužilaštvu, te o Zakoniku o krivičnom postupku.
Posljednji zakon na dnevnom redu je predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Ovaj zakon je usvojen glasovima 71 poslanika.
"Ovo je veliki dan za nas, jer smo pokazali da možemo, i pored razlika, da se okupimo oko zajedničkog cilja", kazao je Mandić u svom izlaganju i dodao da mu je drago što su predstavnici Vlade došli, iako nije znao da će doći.
Adžić je istakao da se u Skupštini trebao pojaviti Milović jer su njega poslali "kad je trebalo primati udarce", a da se Spajić pojavio "kada se primaju pohvale".
Drugi zakon je Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Zakon je usvojen sa 67 glasova za, a usvojeno je i da stupa dan poslije objavljivanja u službenom listu.
Zakon o medijima je, takođe, usvojen. Glasalo je 72 poslanika za. Sastavni dio zakona su tri amandmana Zakonodavnog odbora.
Zakon o javnom emiteru je usvojen u načelu sa 68 glasova za i tri uzdržana.
Na ovaj zakon podnijeto je 14 amandmana.
Amandman koji je podnio Čapuni nije osvojen, jer je za njega glasalo 24 poslanika, pet protiv i 39 uzdržanih.
Ćinćur je objasnila da se amandman koji je predložila ona i drugi poslanici odnosi na reklame u udarnom terminu na RTC, a drugi na snižavanje uslova za izbor direktora javnog servisa.
Oba amandmana su odbijena.
Glasovima 68 poslanika za i tri uzdržana zakon je usvojen.
Plenarna sjednica parlamenta je nastavljena.
U sali su se, pored Vujović, pojavili premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministri unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, evropskih poslova Maida Gorčević i vanjskih poslova Filip Ivanović.
Mandić je zakone stavio na galsanje.
Prvi na redu je Predlog zakona o sprječavanju korupcije.
Na predlog zakona podnijeto je šest amandmana, od čega četiri od strane Zakonodavnog odbora, a dva od strane poslanika Zirojevića, Nenezića i Mugoše.
Zirojević je objasnio da se prvi amandman odnosi na to da lice nedostojno da bude izabrano u Savjet ASK jeste lice koje je osuđivano za krivično djelo korupcije, a poslanici su tražili da se zakon odnosi i na druga krivična djela.
Glasovima 21 poslanika za, 37 protiv i četiri uzdržana amandman nije usvojen.
Obrazlažući drugi amandman, Zirojević je istakao da se po njemu, na službenike ASK-a odnosi Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Glasovima 19 poslanika za, 38 protiv i sedam uzdržanih amandman nije usvojen.
Poslanici su glasali i da Zakon stupa na snagu narednog dana od stupanaj na snagu.
Skupština je glasovima 68 poslanika za i tri uzdržana usvojila Zakon o sprječavanju korupcije.
Zakonodavni odbor prihvatio je amandman koji je predložila Vlada, kao i amandmane koje su predložile grupe poslanika.
Na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu amandman poslanici su raspravljali o amandmanima.
Amandman koji je predložio poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni je odbijen. Prema ovom amandmanu, dva člana Savjeta RTCG bi morala biti iz redova albanskog naroda, ali se ne bi se birali posebni albanski članovi, već bi one institucije koje sada biraju članove, morale izabrati dva člana koja iz redova te nacionalne zajednice.
Vuković je na odboru konstatovao da danas nemaju predlog koji su imali u martu, jer je u međuvremenu poslanik PES-a Čarapić u Brisel poslao dopune bez saglasnosti sa resorom Vujović.
On je postavio pitanje da li postoji korespondencija Vlade sa Briselom po pitanju amandmana koje su postavili poslanici, na šta je Vujović odgovorila da je kontaktna tačka Ministarstvo evropskih poslova (MEP).
Čarapić je odgovorio da je on svoje sugestije poslao EK prije usvajanja samih zakona preko MEP koje je kontakt sa tom međunarodnom institucijom. On je kazao da je htio da svoja rješenja "testira pred EK", te da je iz te međuanrodne institucije dobio pozitivno mišljenje.
Vuković je kazao da ga je Vlada u martu poslala kada ga je EK prihvatila, a da "danas nije u redu po riječima Čarapića".
Zirojević je istakao da Vlada nije održala sjednicu na kojoj je donijeta odluka da su rješenja koja je predložila opozicija "identična sa onima koja su odbijena".
Ni ejdan od dva amandmana koje su predložila grupa poslaniak nije usvojen.
Vlada je ranije danas utvrdila amandman na Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore.
"Amandmanom je ispravljena tehnička greška koja je nastala pri izradi Predloga zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore", navela je Vlada u obrazloženju.
Bogdanović je kazao da "u Crnoj Gori postoje mediji koji se samo mogu nazvati samo mediji, a u stvari su ispostave centara moći".
Poslanik Demokrata je javni servis nazvao "Propagandnom mašinerijom političkih subjekata", ali i istakao da bi ga trebalo profesionalizovati.
"Potrebno ga je profesionalizovati zbog onih novinara koji se plaše za život zbog svog raad. Nije tako davno bila 2004. kad je ubijen Duško Jovanović. Njegovom smrću izgubili smo povjerenje u pravdu. Jovanović nije jedini, već su tu i Tufik Softić, Olivera Lakić, Jelena Jovanović", saopštio je Bogdanović i podsjetio na slučaj kad je "paljena imovina 'Vijesti'".
Nakon Bogdanovićevog izlaganja, Mandić je dao pauzu u trajanju od dvadeset minuta da bi odbor i poslanici razmotrili amandamne.
Zoja Bojanić Lalović (DPS) je ukazala da je potrebno da postoji optimalna strategija pluralizma, navodeći primjere medija iz regiona koji imaju uticaj u Crnoj Gori.
Vujović je rekla da EK ističe slobodu govora, ali da i mediji koji posluju na crnogorskom tržištu podliježu krivičnoj odgovornosti crnogorskih sudova.
Ona je dodala da je prethodni zakon bio takav da je svakom ko se prijavi i dokaže da ima opremu i novac morala biti dodijeljena nacionalna frekvencija.
Bojanić Lalović je pitala da li je EK podržala predlog da je potrebno deset godina za rukovodeću poziciju.
Sonja Milatović (DPS) je poručila Miloviću da mu "služi na čast to što je nepodoban raštimovanom orkestru na čelu sa Spajićem" i dodala da se radi o upozorenju Vujović da ne pristaje na amandmane.
Ona je istakla da "i dalje traje borba za prevlast u RTCG, kao što je postojala i u policiji".
"Iz centra ruske propagande u Srbiji vodi se akcija za potpuno uspostavljanje kontrole nad Crnom Gorom, a potpuna kontrola nad RTCG je samo jedan u nizu koraka koji se preduzimaju. Podsjećam da su danas, od pet televizija, njih četiri u potpunom ili određenom vlasništvu struktura iz Srbije. Samo je javni servis u vlasništvu Crne Gore čija je uređivačka politika prati orjentaciju Vlade koja je ideološki i politički inferiorna u odnosu na Beograd", kazala je Milatović dodala da se određeni broj portala finansiraju "rusko-srpskim novcem" i koji "šire dezinformacije i crtaju mete".
Njen partijski kolega Oskar Huter je istakao da ovi zakoni dovode do nelojalne konkurencije, a da "na javnom servisu dominiraju subjektivnost i favorizacija".
"Jer da ne dominiraju, glavan vijest bi bili stavovi SE zašto RTCG ne sprovodi sudske odluke. No koga je briga za SE i sudske odluke. Kad bi ih poštovali, Raonić ne bi bio direktor i ne bi mogao pisati amandmane", kazao je Huter.
Rakočević (DPS) je ukazao da je Crna Gora blizu dobijanja IBAR-a, ali da za to moraju usvojiti medijske zakone.
"Znate kad ćemo ući u EU? Ako usvojimo medijske zakone koji odgovaraju medijskom pluralizmu i interesima demokratije i građana. Ako želimo zakone koji odgovaraju interesu građana, medijske zakone mroamo usvojiti sa dvije ispravke. Te ispravke su u skladu sa mišljenjem ministarke koja je sa timom radila na rješenjima i takve ih poslala Briselu koji je za njih dao zeleno svijetlo. Vlada je nakon tog zelenog svijetla izmijenila zakon. Mi tražimo principijelno da se zakon vrati i vrate dvije odredbe koje su bile upisane prije nego je zakon poslat Briselu", poručio je poslanik DPS.
Vuksanović je kazao da se nada da će novi zakoni uticati na smanjenje govora mržnje prema nacionalnim manjinama u medijima.
Poslanik Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj se građanima obratio na albanskom jeziku.
On je kazao da albanski mediji nakon 2006. godine nisu napredovali istom dinamikom kao ostali.
Camaj je istakao da medijski zakoni "predstavljaju korak naprijed u odnosu na prethodne".
Poslanik AF je kazao da nije lako urediti da medijski prostor ne bude kontaminiran, ali da je to njihov budući zadatak.
Camaj je kazao da će njegova koalicija podržati zakone, ali i da će raditi na tome da se oni unaprijede do ulaska u EU.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović ej istaako da je dobro što je novim medijskim zakonima bolje regulisano polje elektronskih medija, ali i odredbe koje će pospiješiti transparentnost vlasništva.
Ipak, on je podsjetio da je Zajednica opštine ukazala da ovi zakoni n odgovaraju lokalnim emiterima jer neki od njih neće moći biti finansirani, ali da se nada da će biti pronađeno rješenje i ovog problema. Adrović je najavio da će njegova partija glasati za ove zakone.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je za zakonska rješenja kazala da "favorizuju Javni servis".
"Ako je na izradi medijskih zakona rađeno više od dvije godine pod budnim okom EK i SE čiji je ključni zahtjev bio da se poveća samostalnost u radu upravljačkih odbora RTCG i AEM, te ako je u nacrt zakona koji je donijelo resorno ministarstvo unijeto zakonsko rješenje koje traži povećanje broja članova savjeta sa devet na 11, koji je razlog da se mimo ministarstva traži odobrenje za usvajanje amandmana koji unižavaju napore resora?", pitala je Ćinćur.
Abaz Dizdarević (DPS) je kazao da "medijski pluralizam koji je propisan strateškim dokumentima podrazumijeva širok spektar različitih informacija iz svih sfera društvenog interesovanja koje se pružaju korisnicima medijskih usluga uz raznovrsnost političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih stavova, mišljenja i analiza na osnovu kojih će se građani pravilnije i nepristrasnije informisati".
"Da li će se ovim zakonom definisati ovakva vrsta nepristrasnosti koja ima za cilj ispunjavanje očekivanja građana, odnosno javnog interesa? Očigledno da se ovdje ne radi o javnom interesu već je riječ o borbi dvije frakcije parlamentarne većine za političku kontrolu nad javnim servisom. Kako drugačije objasniti obavezujuće uputstvo Spajića prema ministrima osim kao izraz nepovjerenja prema njima?", poručio je poslanik DPS-a i okarakterisao zakon kao "spuštanje ljestvice za izbor ljudi u RTCG".
Vujović je odgovorila da prema novom zakonu obavezan upis elektronskih medija u registar, da novinari budu konsultovani prilikom izbora glavnog urednika, ali i kazne koje može da izriče Agencija za elektronske medije (AEM).
Dražen Petrić (PES) je istakao da je povjerenje građana u EU na 80 odsto, te da taj savez u Crnoj Gori nema alternativu.
On je kazao da su građani Crne Gore uvidjeli koje su to vrijednosti EU, te da je to, osim ekonomije i "vladavina prava".
"Bez medija ne možemo pričati da će se voditi djelotvorna borba protiv kriminala i korupcije. Kroz medije se vrši pritisak na institucije da rade u skladu sa zakonom. Bez njih ne možemo informisati građane koji su naši stavovi kao političara, ali i šta rade institucije. Samim tim, bez medija nema demokratije", istakao je Petrić.
On je dodao da je bitno usvojiti program javne rasprave o javnom servisu, ali i da se uvodi institut odgovornosti, tj da direktor može biti smijenjen.
Vujović je kazala da je, uprkos tome što je Crna Gora malo tržište, ima veliki broj medija.
Ona je istakla da po novom zakonu RTCG ne može biti privatizovan, ali i da člana Savjeta ne može smijeniti skupštinski odbor.
Vujović je rekla da se ona izborila za 298 članova zakona i inovacija u zakonskim rješenjima, da je bila transparentna i branila stavove svog resora, ali da je ponekad u manjini.
"EK je dala pozitivno mišljenje i na amandmane PES-a", kazala ej ministarka kulture i medija.
Vujović je kazala da je proces bio brzog djelovanja. Ona je dodala da je uvedena klauzula o izboru članova iz reda nevladinih organiazcija, tj. da su obavezni da rade projekte iz oblasti medija i da postoje barem tri godine.
Ministarka kulture i medija je rekla da je ona bila saglasna sa tvrdnjom o reklamama u tzv. "udarnom terminu", ali da su povećana sredstva koja se daju Fondu za medijski pluralizam.
Vuković je pitao ministarku da li ima pravo da prihvati neki amandman.
Zirojević je poručio da je "Vujović drugi ministar iz redova Demokrata koji se ne pita u svom resoru, poslije ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića".
"Demokrate su odabrali da ne zaštite svoju ministarku koji potvrđuju sve ono što premijer kaže", rekao je poslanik SD-a.
On je upitao "koliko je potrebno sudskih presuda potrebno da se generalni direktor Boris Raonić smijeni".
Stjepović je Zirojeviću odgovorio podsjećanjem na afere "Petlja", "Ramada", "Stanovi".
Poslanik Demokrata je rekao da je saglasan sa odredbom o "udarnom terminu" i sa time da je potrebno da je za poziciju generalnog direktora potrebno deset godina iskustva, ali da je, kao i za ostale zakone, glasati i za ovaj zbog IBAR-a, pa ga naknadno ispravljati.
„Hoćemo li sad sebi dozvoliti da zbog dvije odredbe sve prospemo, ali i salve uvreda na račun poslanika Demokrata?“, pitao je Stjepović.
Zirojević je za afere "Petlja" i "Limenka" kazao da i dalje nisu procesuirane, iako su prošle četiri godine od smjene vlasti.
Došlo je do prepirke između Stjepovića i poslanika SD-a Branislava Nenezića, uslejd čega je Mandić dao pauzu od jednog minuta.
Vasilije Čarapić (PES) je kazao da je EK danas kazala da su ih Mandić i Spajić obavijestili da će se vrlo vjerovatno zakoni biti izglasani kako je dogovoreno, bez intervencija.
On je istakao da su se pojavile informacije da je Crna Gora već dobila IBAR, ali da to nije tačno već da tek treba da ga dobije.
Poslanik PES-a je kazao da nakon izglasavanja zakona, moraju formirati radnu grupu za usklađivanje sa legislativama EU.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković ocijenio je da u Vladi "vlada atmosfera gulaga" i da je Milović kažnjen zbog amandmana.
On je kritikovao predlog vladajuće većine da se kriterijum za izbor generalnog direktora spusti sa deset na pet godina, kao i vraćanju reklama u tzv "udarni termin" na javnom servisu.
"Pričamo o medijskom pluralizmu, a uzimamo privatnim medijima silan novac koji im je obezbijedila posljednja vlada DPS-a. Politika DPS-a je imala sluha za privatne emitere, iako su većina njih radili protiv našeg političkog subjekta. Ne može biti interes Crne Gore da ima slabe privatne medije", rekao je Vuković.
On je ocijenio da je "ovo trebao biti srećan dan za sve ljude u Crnoj Gori", a predstavlja "ogrešenje o sve one ideale koje su imali kada je obnovljena nezavisnost".
Nakon tridesetominutne pauze, zasijedanje je nastavljeno i počela rasprava o medijskim zakonima.
Rasprava o tri medijska zakona - Zakona o medijima, Zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore i Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama je objedinjeno.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je istakla da su medijski zakoni među ključnim kriterijumima za dobijanje pozitivnog IBAR-a.
"Promijenjena metodologija pregovaranja o pristupanju EU od 2020. godine koju je Crna Gora prihvatila stavlja u prvi plan poglavlja koja se tiču pravosuđa, borbe protiv kriminala i korupcije, slobodu, bezbijednost i temeljna prava. Medijski zakoni su dio metodologije zato što su meidjske slobode temeljne slobode", objasnila je Vujović.
Ona je istakla da je "potrebno da imamo jak i snažan javni servis", ali i da je sve teže identifikovati lažne vijesti i maligne uticaje.
Prema njenim riječima, prethodne dvije vlade nisu imale puno vremena da se bave medijskim zakonima jer su radile na borbi protiv kriminala.
Vujović je istakla da je na ovim zakonima radila radna grupa od 25 članova, a u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, nevladinih organizacija, Sindikata medija, pravosuđa i nadležnih državnih institucija, ali i da su imali podršku eksperata SE i referentnih direktorata EK.
Ocijenila je da su medijski zakoni prioritet svih prioriteta i poručila da se država i brani i gradi na medijskom polju i zdravim medijskim zakonodavstvom.
Ona je rekla da se na ove zakone čeka već dugo vremena i da je Crna Gora zbog toga suspendovana iz evropskog programa Kreativna Evropa.
"Radili smo u protekle dvije godine u saradnji sa Savjetom Evrope od kojih smo dobili prvo ekspertsko mišljenje u decembru 2022. godine, drugo u martu 2024. godine. Želim da naglasim da su iz ovog seta zakona prvi poslati na mišljenje Evropskoj komisiji upravo medijski zakoni 15. marta, nakon pozitivnog mišljenja Savjeta Evrope", rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, saradnja se odvijala i sa EK od koje su u aprilu i maju stigla pozitivna mišljenja na sva tri medijska zakona.
"Konsultacije su bile svakodnevne, a konačno pozitivno mišljenje dobijeno je 23. maja", podsjetila je.
Navela je da za ove zakone ne stoji tvrdnja pojedinih poslanika da su novina, jer su već predstavljeni javnosti i u Briselu, gdje je rečeno da su zadovoljni i da ih ne treba mijenjati bez odobrenja EK.
Nakon toga, kako je podsjetila, PES je imao amandmane koje je odobrila EK, a o čemu su postojala različita mišljenja na sjednici Vlade.
"Nije tajna da su ministri iz moje partije izdvojili mišljenje".
Kazala je da medijski zakone, koje danas predstavlja, imaju pozitivno mišljenje EK. Rekla je da je u zakonima 99 odsto teksta Ministarstva kulture medija, a ostalo, "vezano za prajm tajm (reklamiranje na RTCG) i dužinu iskustva (direktora javnog servisa) oko kojih se nijesmo saglasili", to ne stoji u zakonima koje ona predstavlja.
Poslanici DPS-a su s evratili u salu.
Dio opozicionih poslanika koji su napustili sjednicu se u međuvremenu vratio.
Zirojević se u svom obraćanju zahvalio Miloviću i njegovom timu, ali i pitao da mu odgovori šta misli o amandmanima koje je podnijela njegova partije - "ako ne može u Skupštini, može na društvenoj mreži Iks".
"Niko nije pomislio da napadima na Jelenu Perović ugrožava ugled same institucije", kazao je poslanik SD-a.
Koprivica je u završnoj riječi kazao da je, za sprječavanje korupcije potrebno unaprjeđenje i drugih zakona. On je naveo da je, u Zakonu o antikorupciji bitna kategorizacija funkcionera.
Prema njegovim riječima, rad na reformi antikorupcijskog zakonodavstva se nastavlja, a od najvećeg značaja je izbor nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog savjeta ASK da se ne bi desile "zloupotrebe koje smo mogli vidjeti golim okom".
Zirojević je istakao da je Koprivica u završnoj riječi osvrnuo na tvrdnje koje je on uputio Miloviću, usljed čega je došlo do polemike između njega i potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića.
Mugoša je podsjetio na situaciju sa jedne od prethodnih sjednica kad je potpredsjednica Zdenka Popović opomenula ministra jer je u završnoj riječi odgovarao na pitanja, kao i da je ranije bila praksa da predlagač to ne radi prilikom završnog izlaganja.
Popović je Mugoši odgovorila da, iako je praksa bila takva, te stavke nema u poslovniku. Kako je dodala, posljednje izmjene tog dokumenta su izvršene nedavno, pa da je tad mogao predložiti da se i taj član izmijeni.
Nakon izlaganaj Popović, raspisana je pauza.
Poslanik Demokrata Boris Bogdaović. se osvrnuo na ASK i kazao da je privedena direktorica te ustanove ustupila podatke o zaposlenima "jednoj stranoj firmi", a da je to utvrdila Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
"Kao da pozovemo advokate na banket, a glavno jelo je tužba protiv Crne Gore", ocijenio je on.
Druga tačka dnevnog reda o kojoj se raspravlja na današnjoj sjednici je Predlog Zakona o sprječavanju korupcije.
Koprivica je istakao da taj zakon postavlja neka osnovna ograničenja u vršenju javne funkcije.
Prema njegovim riječima, najvažnije izmjene zakona su uključene u predlog koji je danas pred poslanicima.
Potpredsjednik Vlade je naveo primjer bivšeg predsjednik Mila Đukanovića koji je, nakon prestanka funkcije uputio dopis ASK-u u maju da li treba da dostavlja imovinski izvještaj jer je član Senata Prijestonice, na koji mu je odgovoreno u avgustu, a nakon čega je Đukanović isti dostavio u oktobru.
Koprivica je istakao da je, kad je u pitanju antikorupcija, najbitniji zadatak izbor novih ljudi u ASK.
Koprivica je u svojoj završnoj riječi izrazio zahvalnost svim članovima radne grupe koji su izradili ove zakone, kao i "poslanicima opozicije koji podržavaju izmjene i dopune ovih zakona prepoznajući značaj dobijanja IBAR-a".
"Moramo imati u vidu da je potrebno vremena da međunarodni partneri steknu neophodan stepen povjerenja u crnogorske institucije jer su u ovoj državi uhapšeni bivša rpedsjednica Vrhovnog suda, bivši predsjednik Privrednog suda, nekoliko tužioca, sudija... Moramo uvijeriti partnere da ćemo i nakon (Vladimira) Novovića imati ljude koji će nastaviti njegovim putem", ocijenio je potpredsjednik Vlade.
Ovim izlaganjem je završen pretres ove tačke dnevnog reda.
Duško Stjepović iz Demokrata je ocijenio da je "predlog zakona sigurno iskorak u odnosu na sadašnji".
On je istakao da je činjenica da su mnogi u Crnoj Gori nelegalno stekli veliku imovinu.
Miloš Pižurica (PES) je pročitao vijest da je EK dala pozitivan IBAR i preporučila održavanje međuvladine konferencije.
"Želim prije svega da čestitam građanima Crne Gore na uspjehu koji smo svi ostvarili. Čuli smo da su prethodne vlade započele integracije, što je istina, ali je isto tako ensporno da su te integracije u jednom trenutku stale", istakao je.
Pižurica je ukazao i da se "parlamentarnoj većini spočitava da kako popušta pred zahtjevima opozicije", što nije istina, već da oni prihvataju sugestije koje su dobre, jer poštuju njihove glasače.
Njegov partijski kolega Darko Dragović je ukazao da je SDT formiran kako bi "sve kapacitete posvetio borbi protiv visoke korupcije i kriminala", a da je prethodnoj vlasti koristio za "statistički podatak".
Bonus video:
