Rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu pokazao je da partije nijesu spremne da usvoje bolje mehanizme u domenu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Taj rad poslužio je nekadašnjoj opoziciji kao vrsta modela za ucjenu vlasti, pa je sadašnja opozicija usvojila isto ponašanje i služi se istim metodama, poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković u CDT-ovom podkastu Akcija.
U saopštenju Centra za demokratsku tranziciju (CDT) se navodi da je Ćalović Marković kazala da je motivacija najjačih političkih subjekata da dođe do reformi mala, jer se oni odlično snalaze u takvom sistemu.
Ćalović Marković je rekla da se odavno koriste mehanizmi i metode za uticaj na birače koji bi trebalo da budu sankcionisani.
"Tu postoji neka vrsta prećutnog dogovora i konsenzusa, tih najvećih igrača, oko toga da taj zakon ne treba suštinski ozbiljnije mijenjati jer i jednima i drugima odgovaraju te rupe u zakonu i razne nedorečenosti", ističe Ćalović Marković.
Iz CDT su kazali da dodatni problem predstavlja i to što ni aktuelna vlast nema volju da mijenja taj zakon, vezano za zloupotebe državnih fondova, te da je MANS imao predlog za rješavanje tog pitanja.
"Mi smo predlagali da izmjene zakona o finansiranju političkih partija radi izvršna vlast, da Vlada preuzme taj postupak. Prvo, zato što Vlada ima regulisanu proceduru i konsultovanja javnosti i saradnje sa evropskim ekspertima i uključivanja raznih društvenih aktera u izradu tog zakona, pa bi pritisak i odgovornost Vlade bio mnogo veći nego u slučaju političkih partija koje jedne druge mogu da natjeraju da bojkotuju rad tog odbora ili da ga uspore. Međutim, tu nije bilo apsolutnog nikakvog raspoloženja u izvršnoj vlasti", rekla je Ćalović Marković.
Ona dodaje da je formula jasna: ako imamo političku korupciju, nekome se čini usluga, a onda taj neko mora tu uslugu da plati.
Problem je to što se ona plaća donošenjem javnih politika u interesu tih aktera koji su ih korumpirali, a u svakom od tih slučajeva, kako kaže Ćalović Marković, direktno se deformiše demokratija.
Iz CDT navode da je još jedan od problema u izbornim kampanjama i partijsko zapošljavanje.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović, smatra da se to ne može iskorijeniti, ali postavlja pitanje – da li ga je moguće ograničiti?
Ili nam je, kako kaže, sudbina da živimo aferu "Snimak" gdje jedan zaposleni donosi četiri glasa.
"Stare navike su mnoge ostale, iako imamo nove igrače, pa tako i u odnosu na partijsko zapošljavanje. Dobro znamo da se izbori ne dobijaju samo u kampanji i otud ta masovna, nekontrolisana zapošljavanja, punjenje javne administracije i ono što mene brine – potpuna normalizacija toga", poručuje Gvozdenović.
Ćalović Marković dodaje da živimo u začaranom krugu jer političare ne interesuje šta su potrebe građana, već samo izbori i izborni rezultat.
Iz CDT navode da je dokaz za to i funkcionerska kampanja, čije primjere smo imali nedavno u Budvi, ali naročito pred parlamentarne izbore.
Gvozdenović ističe i da je gorući problem i to što partije troše mnogo više novca nego što prijavljuju, dok Ćalović Marković poručuje da je velika mogućnost zloupotreba rupa u sistemu, čak i iz drugih zemalja i novcem sa strane.
"Mi pričamo o zemlji koja je jako mala, gdje imamo izuzetno smiješno male čak budžete političkih partija za finansiranje izbora, u odnosu na neke zemlje u okruženju, da ne pričamo globalno. Jer, uticaj koji vi možete da imate na izbore u jednoj Njemačkoj je mnogo skuplji nego uticaj koji možete da imate na izbore u Crnoj Gori, gdje sa par miliona eura možete da napravite ogromnu razliku u uticaju koji ta politička partija ima na birače", rekla je Ćalović Marković.
Izborni kriminal, dodaje direktorica MANS-a, kao i svaki drugi, ima svoj razvojni put, evoluira.
Navela je i primjer Njemačke, gdje se sprovode radikalne kazne koje su u korelaciji sa iznosom nezakonitog finansiranja, gdje kompletan sporni iznos mora da se uplati na račun države i da se plati dodatna kazna koja je procentualno povezana sa iznosom.
Iz CDT navode da sistemsko rješenje treba tražiti kroz izmjene brojnih zakona.
Međutim, Ćalović Marković se vraća na pitanje političke volje.
"Ništa se neće postići bez političke volje. Dok političke partije ne budu spremne da ono što nam u izbornom periodu obećavaju kad je u pitanju borba protiv korupcije to primijene u praksi. Dok ne dobijemo bar jednu ozbiljnu veliku političku partiju koja će druge političke aktere natjerati da se ponašaju drugačije, koja će imati dovoljno snage i podrške građana, da druge natjera da se ponašaju drugačije i da poštuju svoja obećanja: da ne koriste crne fondove, da ne zloupotrebljavaju institucije, da ne pretvaraju državu u servis svojih familija i partija, nego da se odnose prema javnom interesu na način da su tu da nešto iza sebe ostave, a da to nije plata familiji", kaže izvršna direktorica MANS-a.
Projekat “Doprinos procesu EU integracija” sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR). Ovaj projekat je finansiran uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Podkast predstavlja isključivu odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja stav Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije.
Bonus video:
