Do prava glasa samo preko referenduma

Ako premijer Milojko Spajić ostane pri stavu da se rezidencijalni uslov za sticanje biračkog prava od dvije godine preinači u deset, to bi značilo da bi o toj ustavnoj promjeni na državnom referendumu trebalo da se izjasni najmanje tri petine svih birača.

Spajić je juče na konferenciji za medije saopštio da će građani koji dobiju crnogorsko državljanstvo kroz izmjene istoimenog zakona, morati da provedu više od šest mjeseci svake godine u državi i da tek nakon deset godina dobiju pravo glasa.

Međutim, tri sata kasnije, nakon burnih reakcija dijela javnosti, oglasio se Spajićev kabinet, “pojašnjenjem” da će se u izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi, te da su preduslov za takva rješenja ustavne promjene.

Članom 45 Ustava propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, kazao je “Vijestima” da pozdravlja odluku premijera “da kroz ‘pojašnjenje’ svog kabineta odustane od neupitno neustavnog predloga” i opcije da se kroz izmjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu, tretira materija izbornog zakonodavstva.

“Međutim, sada, kroz iznenadnu najavu ‘ustavnih promjena’, premijer ne bi smio, s obzirom na značaj i autoritet funkcije koju obavlja, da ponovi prethodnu grešku, i stoga bi morao biti oprezniji od svojih ‘pravnih savjetnika’ i, između ostalog, znati da za izmjenu člana 45 Ustava važi režim iz člana 157, koji predviđa da je za promjenu ovog člana potrebno da se na ‘državnom referendumu izjasni najmanje tri petine svih birača’”, poručio je Radulović, dodajući da su ustavne promjene isuviše kompleksan postupak da bi se po ad hok sistemu i na nivou dnevnih izjava plasirale ili tretirale.

Spajićev kabinet naveo je da procedura ustavnih promjena mora do detalja biti usaglašena s pravnim sistemom.

“Pritom, posebno vodeći računa o sprečavanju potencijalnih zloupotreba ovog mehanizma i zaštite interesa države Crne Gore”, piše u saopštenju.

Izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, odnosno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom, zahtijevaju partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).

Sporazumom do dvojnog državljanstva

Stručnjak koji se dugo godina bavi pitanjem državljanstva, a koji nije želio zvanično da govori za “Vijesti”, objasnio je da biračko pravo nikako ne može biti predmet Zakona o crnogorskom državljanstvu, zato što je regulisano najvišim pravnim aktom.

Naglašava da je Ustavom definisano da biračko pravo ima punoljetni crnogorski državljanin s najmanje dvije godine prebivališta, i da se jedino izmjenama tog akta taj rezidencijalni uslov može povećati s dvije na deset godina. Dodaje da, ukoliko Spajić hoće da uredi pitanje regulisanja dvojnog državljanstva sa Srbijom ili s bilo kojom drugom državom, to može isključivo uraditi potpisivanjem sporazuma o dvojnom državljanstvu.

“Kad dvije vlade potpišu sporazum o dvojnom državljanstvu, onda to ide u Skupštinu i ona prostom većinom, od 41 poslanika, donosi zakon o potvrđivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu. Onda imate zakon o potvrđivanju - ratifikaciji sporazuma o dvojnom državljanstvu između, na primjer, Crne Gore i Srbije, i tim sporazumom, koji sad dobija formu zakona, bliže se uređuju pitanja kako državljani Srbije stiču crnogorsko državljanstvo i obratno, i da li bi predmet sporazuma bilo možda i ostvarivanje nekih pratećih prava”, kazao je sagovornik.

Napominje da izmjenama Zakona o crnogorskom državljanstvu ne može da se uredi “pitanje neke konkretne države, kako će ti državljani da stiču crnogorsko državljanstvo”, ali da njime mogu da se propišu uslovi - da se prijem u crnogorsko državljanstvo liberalizuje ili oteža.

“Ne možete da derogirate Ustav. On je kao rezidencijalni uslov propisao dvije godine, a ne 10. Šta ćete sad da pravite, crnogorske državljane prvog i drugog reda? Ako potpišete sporazum o dvojnom državljanstvu, ti ljudi stiču crnogorsko državljanstvo. Oni postaju crnogorski državljani. Ne možete njih da tretirate drugačije...”, navodi sagovornik.

Bivši ministar pravde Marko Kovač, rekao je “Vijestima” da načelno pozdravlja “spremnost da se i u normativnom i u životnom smislu ispravi nepravda prema velikom broju ljudi koji su zbog izuzetno restriktivnih zakonskih uslova ostali bez crnogorskog državljanstva ili nisu ostvarili uslove da ga steknu iako su ovdje rođeni, proveli nemali dio života u Crnoj Gori i vezali se za nju porodično i profesionalno”.

On kaže da je Crna Gora izrazila rezervu na član 16 Evropske konvencije o državljanstvu, kojim se u cilju sticanja državljanstva ne zahtijeva apsolutno odricanje ili otpust iz ranijeg državljanstva, čime nije u potpunosti primijenila evropske standarde.

“Smatram da zbog podložnosti ove teme raznim emotivnim i političkim zloupotrebama, proces izmjene zakona treba da bude potpuno transparentan, kako bi se na pravi način predočili razlozi zakonskih intervencija”, ocjenjuje Kovač.

On navodi da problematičnost ovog rješenja ne vidi u potencijalnom kreiranju “izbornog inženjeringa”.

“Zato što ga već imamo kroz sadašnja rješenja Zakona o registru prebivališta i boravišta, jer u Crnoj Gori biračko pravo ostvaruju ljudi kojima su životne aktivnosti odavno vezane za druge zemlje, već u saglasnosti sa članom 45 Ustava koji jasno definise kada se stice biračko pravo", naveo je.

Kovač kaže da uz to nije jasno na koji način bi se vršila evidencija prisutnosti u zemlji, da li na osnovu kontrole graničnih prelazaka ili na neki drugi način, s obzirom na to da se prebivalište prijavljuje na osnovu posjedovnog lista ili ugovora o zakupu.

Oštre kritike opozicije

Spajićeva poruka da će “novi državljani” nakon deset godina dobiti pravo glasa naišla je juče na oštre kritike opozicije.

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, saopštio je da pokretanje pitanja dvojnog državljanstva u ovom trenutku služi s jedne strane za podizanje opadajućeg rejtinga liderima nekadašnjeg DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću u “velikosrpskom svetu”, a s druge predstavlja još jedan “truli kompromis Spajića kojim računa da obezbijedi koji mjesec opstanaka na vlasti”.

“Uvođenje dvojnog državljanstva nosi brojne rizike po malu državu kao što je Crna Gora, u kojoj živi nešto preko 400 hiljada punoljetnih stanovnika. I mnogo veće države Evrope nego što je Crna Gora, poput Austrije, Španije, Holandije, Estonije, Norveške, Bugarske ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo baš da bi zaštitile svoj suverenitet i integritet”, rekao je Nikolić.

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović rekao je da je to “providna i perfidna namjera da se izvrši demografski i izborni inženjering”.

“Preciznije, ideja je da se obesmisli izborni proces na način što izborna volja ne bi zavisila od naših građana, već od nekoliko stotina (ili koliko već bude potrebno) autobusa iz Srbije, koje bi tamošnja vlast, po potrebi, na razne načine prilično lako mogla instruisati”.

On je kazao da bi tako Crna Gora, za dvije, pet ili deset godina, “potpuno svejedno kad tačno, suštinski postala ponižena i zarobljena država, odnosno 27 izborna jedinica Srbije, kako su oni koji trenutno obnašaju vlast u Crnoj Gori svojevremeno ‘hrabro’ predlagali”.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović, poručio je Spajiću da “ne obmanjuje”. On je saopštio da, po Ustavu, državljanin stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

“Znamo da moraš da slušaš Mandića, ali nemoj misliti da će ti ovo proći. Sve ste fino smislili, samo što je državljanstvo malo složenija tema od kripto biznisa. Ne igraj se Spajiću”, napisao je Vujović na mreži “Iks”.

Dvojni državljani glasaju u Luksemburgu i Malti, ali uz uslove

Dvojno državljanstvo, s pravom glasa na izborima, moguće je u zemljama koje su bo broju stanovnika slične Crnoj Gori.

U Malti, koja ima oko 531.000 stanovnika, dvojno državljanstvo se može dobiti kroz ekonomsko državljanstvo ili kao rezident ako se boravi na Malti najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahteva za državljanstvo. Građani Malte koji imaju dvojno državljanstvo mogu glasati na izborima u Malti, pod određenim uslovima.

U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.