Pokret Evropa sad (PES) predložio je danas Skupštini izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), prema kojima pritvor okrivljenima za organizovani kriminal, terorizam, ratne zločina i krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, može trajati i do pet godina od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude.
Aktuelnim zakonskim rješenjima, pritvor može trajati najduže tri godine.
Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić, rekao je danas u parlamentu da je povod za podnošenje izmjena nedavni bombaški napad na Cetinju, u kom su život izgubile dvije osobe, dok su tri teško ranjene.
"Krivična djela kao što su organizovani kriminal, terorizam, ratni zločini - poznata su po svojoj složenosti i iziskuju mnoge izvršioce, brojne svjedoke, a nerijetko imaju i međunarodni karakter", naveo je.
Čarapić je kazao da bi svaki zahtjev za produženje pritovra na još dvije godine morao biti obrazložen "zbog specifičnih okolnosti".
"U kontekstu činjenice da nam predstoji još jedna velika borba protiv organizovanog kriminala, što je situacija na Cetinju pokazala, predložili smo mogućnost da se produži trajanje pritvora isključivo u slučajevima gdje je to opravdano, zbog specifičnih okolnosti. To produženje će biti moguće pod sljedećim uslovima - samo je fokusirano na najteža krivična djela. To su izuzetno teški krivični postupci. Svaki put se (za produženje pritvora) mora poslati poseban zahtjev i svaki će biti detaljno obrazložen i o njemu će se posebno odlučivati. Ne u kontekstu ranijeg pritvora, već posebnih razloga koje određuje tužilac. Time osiguravamo da produženje pritvora nije automatsko, već se sprovodi samo kad postoji razlog za to iu skladu sa pravima okrivljenih", rekao je i dodao da je, iako će neki smatrati da je "ovaj zakon regresija kad su u pitanju prava okrivljenih", on i dalje u skladu sa odredbama evropskih konvencije.
Čarapić je istakao da predajom ovih zakona "pokazuju posvećenost jačanju pravnog sistema, zaštitu ljudskih prava i efikasnost u sprovođenju pravde u najtežim krivičnim postupcima".
"Vjerujem da će ovi zakoni značajno doprinijeti boljoj organizaciji pravosudnog sistema i pružiti dodatnu sigurnost grđanima, a i mi kao parlamentarci smo dužni dati doprinos da sistem normalno funkcioniše. Nakon slučaja na Cetinju odlučili smo da tužilaštvu damo dodatno oružje kako bi mogli da se bolje obračunaju sa kriminalnim organizacijama koje i dalje predstavljaju priejtnju za bezbjednost građana", ocijenio je on.
Čarapić je odio da odgovori na pitanje novinara kako će njegova partija glasati o Rezoluciji o Jasenovcu "jer je pres bio tematski, pa ne želi da odgovara na pitanja mimo teme".
“Vijesti” duže od dvije godine upozoravaju da će na stotine članova organizovanih kriminalnih grupa, optuženih za ubistva, pripreme likvidacija ili međunarodni šverc droge, presude čekati na slobodi, jer specijalizovano vijeće Višeg suda u roku koji predviđa zakon ne donosi čak ni prvostepenu presudu.
NE PROPUSTITE
Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Prema ranijim navodima, istražitelji sumnjaju da se u brojnim predmetima mogućnost odgađanja pretresa zloupotrebljava kako bi se okorjeli kriminalci, optuženi za najteža krivična djela, oslobodili spuških rešetaka.
Bonus video:
