Klasić: U Jasenovcu je ubijen najmanji broj Srba. Zašto ne rezolucija o genocidu u NDH

“Iz Rezolucije se vidi da njen cilj nije suočavanje s prošlošću, već da je riječ o čisto političkoj odluci. Istorija se ne piše rezolucijama, već istraživanjima”, rekao je Klasić

48753 pregleda 103 reakcija 64 komentar(a)
Klasić, Foto: Screenshot/Youtube
Klasić, Foto: Screenshot/Youtube

Cilj Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu nije suočavanje s prošlošću, već je riječ o čisto političkoj odluci, ocijenio je istoričar iz Hrvatske Hrvoje Klasić.

On je Televiziji E rekao da se čini da nije niti previše obrazovan, niti previše inteligentan onaj ko je pisao tekst Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu.

“Iz Rezolucije se vidi da njen cilj nije suočavanje s prošlošću, već da je riječ o čisto političkoj odluci. Istorija se ne piše rezolucijama, već istraživanjima”, rekao je Klasić.

Kako je kazao, istorija se tumači, predaje u školama i o njoj se govori svakodnevno.

“Svaki put kad se politika miješa u tumačenje prošlosti to je, obično, instrumentalizacija i manipulacija”, istakao je Klasić.

On smatra da je Rezolucijom koju je izglasao crnogorski parlament zapravo poniženo puno Srba, bez obzira što su možda namjere bile drugačije.

„Zašto Rezolucija o genocidu u Jasenovcu? U Jasenovcu je ubijen najmanji broj Srba. Zašto ne rezolucija o genocidu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH)? Jer, po ovom, ispada da su samo Srbi koji su poubijani u Jasenovcu žrtve genocida. Da sam Srbin i da su moji preci ubijeni na Baniji, Lici, Kordunu, Slavoniji i Hercegovini u Bosni, a ne u Jasenovcu, bio bih jako ljut“, rekao je Klasić.

On je naglasio da je u Jasenovcu ubijeno barem četiri puta manje Srba, nego ukupno u ostatku NDH.

„Upravo iz te neinteligente i neobrazovane formulacije je jasno da nije bio cilj nikakvo suočavanje s prošlošću, niti ukazivanje na neki propust iz prošlosti, nego je riječ o čisto političkoj odluci“, rekao je Klasić.

On je istakao da u Hrvatskoj postoji Spomen područje Jasenovac, na budžetu države i da svake godine predsjednik i premijer Hrvatske, bez obzira iz koje stranke dolazili, zajedno sa članovima srpske, jevrejske, romske zajednice i antifašistima, odaju počast žrtvama.

“To nije ništa novo. Neko bi u Crnoj Gori ili u Srbiji mogao steći utisak da u Hrvatskoj niko o tome ne govori, da se ništa o tome ne zna. Do 2000. godine o Jasenovcu je napisano oko hiljadu knjiga i naučnih članaka“, naveo je Klasić.

Vidi se, kako je kazao, iz samog termina kada je Rezolucija o Jasenovcu trebalo da bude proglašena, da je povezana sa Srebrenicom.

“Svaki političar koji svoj ključni dio političkog angažmana svodi na prošlost, dakle, ko se bavi ispravljanjem, uljepšavanjem ili negiranjem prošlosti, kako god hoćete, to su oni političari koji nemaju što za ponuditi u budućnosti”, poručio je Klasić.

On je istakao da se u Hrvatskoj, pored toga što se svake godine obilježava 22. april, u školama uči o zločinima u Jasenovcu i da je službeni stav jasan.

„Imate, naravno, idiote, revizioniste, kao što ih ima u Njemačkoj, Finskoj, Danskoj ili bilo gdje“, rekao je Klasić.

Kako je kazao, iako je tako, službeni stav je da se zna što je Jasenovac – logor u kojem su ustaše ubijale pripadnike drugih nacija.

Klasić je upitao da li se to zna kod Srba, da li se to zna iz školskih programa u Srbiji i Crnoj Gori o Srebrenici, navodeći da je to razlika.

Kako je naveo, ako predsjednik Skupština Andrija Mandić misli da je sve u crnogorskom dvorištu očišćeno, onda bi se moglo reći “okej, sad si sve očistio u vlastitom dvorištu i sad kreni čistiti tuđe”.

Prema riječima Klasića, to podrazumijeva da Mandić nema problema reći da su ljudi iz Crne Gore učestvovali u granatiranju i bombardovanju Dubrovnika, o ulozi Srpske pravoslavne crkve u skrivanju Arkana, o tome da su Bošnjaci deportirani iz Herceg Novog u Republiku Srpsku.

“Ako on kaže – da, to je bio zločin i ljudi koji su učestvovali u tome, Srbi iz Crne Gore, Crnogorci, bilo ko, su zločinci - onda bismo mogli reći pa ok, sad si sve očistio u vlastitom dvorištu i sad kreni čistiti tuđe”, poručuje Klasić.

On je istakao da je dobro poznat stav onih koji su predložili Rezoluciju o Jasenovcu o dogđajima iz devedesetih u Crnoj Gori, odnosno, na području bivše Jugoslavije.

„Neki od zapovjednika logora Jasenovac, oni do kojih su mogle doći vlasti, uhapšeni su odmah nakon 1945. godine. Suđeno im je. I nije im samo pravosuđe sudilo. Sudili su im istoričari, sudili su im političari”, rekao je Klasić i dodao da su oni osudili NDH, ustaški režim, postojanje logora Jasenovac.

On je naveo da su najpoznatiji hrvatski, srpski, svjetski istoričari oni manje više saglasni oko brojki.

“Tu nema nikakvih 700 hiljada ljudi. Danas znamo da je to izmišljena brojka, čak znamo i zašto je izmišljena. Nije mi jasno kako to ljudima ne može ući u glavu“, rekao je Klasić.

Kako je kazao, nije mu jasno zašto je bitno da je ubijeno više nego što je ubijeno.

„Zar je 80 hiljada, 90 hiljada, 100 hijada malo? Dakle, mi znamo da je nakon Drugog svjetskog rata, da bi Jugoslavija dobila veću ratnu odštetu, trebalo napumpati brojke ubijenih. I tada se pojavila, van svake pameti, brojka od 700 hiljada ljudi, za koju se brzo ispostavilo da nema nikakvog utemeljenja,” naveo je Klasić.

On smatra da rezolucije koje donese crnogorski parlament nemaju težinu kao one donijete u UN, jer one ne mogu obavezivati nikoga, osim možda građane Crne Gore.

Bonus video: