Spor između Pokreta za Pljevlja i Nove srpske demokratije, vrijedan više od 158 hiljada eura, rješavaće Ustavni sud, nakon što je Vrhovni sud o istoj pravnoj stvari donio dvije dijametralno suprotne odluke.
Pokret za Pljevlja, čiji je predsjednik Novica Stanić, podnio je žalbu Ustavnom sudu, nakon što je Vrhovni sud ukinuo svoju raniju presudu u korist Pokreta za Pljevlja i postupak vratio prvostepenom sudu.
Na taj način, smatraju u Pokretu, povrijeđeno im je pravo na pravično suđenje i predlažu Ustavnom sudu da ukine odluku Vrhovnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.
Pokret za Pljevlja vodi postupak protiv Nove srpske demokratije, zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma o zajedničkom nastupu na izborima 2016. godine.
“Vijesti” su ranije objavila da je po osnovu glavnog duga za neisplaćena budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata za period od 8. novembra 2016. do 30. septembra 2019. godine, Nova srpska demokratija morala Pokretu da isplati 158.792 eura, sa zakonskom kamatom od 22. oktobra 2019. pa do konačne isplate i na ime dospjele zatezne kamate obračunate do 21. oktobra 2019. iznos od 20.597 eura.
Osnovni sud u Podgorici je tada Novu obavezao da na ime troškova postupka Pokretu isplati 3.367 eura.
Mandić i Stanić potpisali su 19. septembra 2016. koalicioni sporazum o zajedničkom učešću na parlamentarnim izborima, kojim se u članu 5 Nova “bezuslavno obavezuje da pripadajuća budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata mjesečno prenosi Pokretu za Pljevlja do kraja mjeseca za prethodni mjesec za vrijeme trajanja mandata Skupštine novoizabranog sastava”.
Nakon što Nova nije uplaćivala novac, Pokret je podnio tužbu, a Osvnovni i Viši sud su prvi put presudili u korist Nove. Na presudu je Pokret za Pljevlja uložio reviziju, koju je prihvatio Vrhovni sud, smatrajući da je potpisani Sporazum pravno neupitan.
Nakon stava Vrhovnog, nižestepeni sudovi su donijeli presudu u korist Pokreta za Pljevlja, pa je Nova na račun Pokreta morala da uplati oko 180.000 eura. Na tu presudu, Nova je izjavila reviziju Vrhovnom suda, koji je 20. marta ove godine usvojio i ukinuo raniju presudu i postupak vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Ukoliko bi u ponovljenom postupku sud donio presudu u korist Nove, Pokret za Pljevlja morao bi da vrati novac svojim nekadašnjim koalicionim partnerima.
U međuvremenu je Pokret za Pljevlja podnio još jednu tužbu po istom osnovu kojom traži od Nove isplatu dodatnih 50.000 eura za period od 30. septembra 2019. do 30. septembra 2020. godine.
“Nedozvoljena odluka”
U ustavnoj žalbi, koju je u ime Pokreta podnio Petar Drobnjak, advokat iz Bijelog Polja, navodi se da je Vrhovni sud “donio odluku sa različitim stavom iskazanim o odnosu na svoju raniju odluku od 28. maja 2021”.
Navodi da je to nedozvoljeno, “posebno što se Vrhovni sud u posljednjoj odluci upustio u pravnu valjanost sporazuma za čiju sadržinu je isti sud, par godina ranije utvrdio da je neupitna”.
Ovakvom odlukom Vrhovnog suda, smatraju podnosioci ustavne žalbe, povrijeđena je pravna sigurnost, jer je prilikom donošenja pravosnažne presude 25. 10. 2021. sud bio “vezan članom 415 Zakona o parničnom postupku”.
“Kojim je propisano: ‘Sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu pravnim shvatanjem na kome se temelji rješenje revizijskog suda kojim je ukinuta drugostepena presuda, odnosno kojim su ukinute drugostepena i prvostepena presuda”.
“Kako se i sada odluka Vrhovnog suda Rev.br.530/22 od 20. 3. 2024. godine odnosi na predmet P.br.2513/21 nejasno je uopšte kako bi prvostepeni sud mogao biti vezan za dva pravna shvatanja istog (Vrhovnog) suda…”, stoji u ustavnoj žalbi.
Podjećaju da je Vrhovni sud u prvom svom rješenju naveo da je “navedeni sporazum zaključen u pisanoj formi, ovjeren i potpisan od strane ovlašćenih lica stranaka, zbog čega je njegova pravna valjanost neupitna”.
“Nejasno je sada suprotno rezonovanje suda najviše instance, jer se ništa činjnično a ni pravno nije mijenjalo između donošenja ove dvije odluke. Postupak po pravnim ljekovima je odlučujući za otklanjanje nepravilnosti koje su počinili niži sudovi, tako da je za ocjenu da li je poštovano pravo na fer suđenje mjerodavan čitav postupak.(EHCR Barbera,Messeque and Jabardo presuda v Spain iz 1988). S obzirom na prethodno smatramo da su u novom revizijskom postupku postupku grubo narušena i obesmišljena, na štetu tužioca, skoro sva načela parničnog postupka, predviđena ZPP-om i zajemčena u čl. 6 (1) EKLJP”, navodi se u žalbi.
U prvoj odluci Vrhovni sud Crne Gore konstatuje da je neupitna pravna valjanost Sporazuma između Pokreta za Pljevlja i Nove srpske demokratije, da bi kasnije isti sud iz navodno istog činjeničnog stanja, u istom predmetu, donio odluku u kojoj “čak osporava sadržinu Sporazuma”.
“Ne može isti sud dva puta davati različito tumačenje istog dokaza-sporazuma, pogotovo što je u prvoj odluci naveo da je njegova sadržina i pravna valjanost neupitna, a da takvim postupanjem ne dođe do povrede prava na pravnu sigurnost u sklopu prava na pravično suđenje. Ovo sve posebno sa razloga što su razlozi koji su sada navedeni kao ukidni (da se treba ponovo ispitati) suštinski cijenjeni u ranijem revizijskom postupku s obzirom da je to prevostepeni sud u presudi P.br.5596/2018 cijenio tada kao razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva, ali je nakon donošenja te i kasnije odluke Višeg suda u Bijelom Polju Gž.br.911/20 Vrhovni sud sve to cijeneći ukinuo nižestepene presude i zauzeo stav i dao mišljenje da se ne može na taj tumačiti sporazum (već prema odredbama ZOO-a i načela savjesnosti i poštenja)”, piše u ustavnoj žalbi.
Navode i da je odredbom čl.11 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja regulisan način raspodjele budžetskih sredstava, pa je stavom 5 “propisano da sredstva koja dobiju politički subjekti koji je na izborima nastupao kao koalicija, odnosno grupa birača, raspodjeluju se u skladu sa sporazumom, odnosno aktom o obrazovanju tih političkih subjekata, što ukazuje da zaključenje spornog sporazuma između parničnih stranaka nije suprotno prinudnim propisima, već naprotiv, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, političkim partijama daje slobodu da sporazumno rasporedjuju sredstva koja ostvaruju iz javnih prihoda”.
Tvrde da je zbog ovakvog postupanja sudova Pokret za Pljevlja trenutno lišen svoje imovine - sredstava koje mu je tuženi bio dužan isplaćivati po Sporazumu.
“Dakle, u pravnom sistemu Crne Gore ne mogu postojati dvije odluke najviše sudske instance sa različitim pravnim zakjučcima pa je donošenjem (druge) odluke Vrhovnog suda Crne Gore Rev.br.5320/22 došlo do povrede prava na pravično suđenje koje se garantuje odredbama čl. 32 Ustava CG i čl 6.st.1 EKLJP, te članovima 58 i 8 Ustava a članovima 1 dodatnog protokola uz konvenciju od 20. 3. 1952. godine i čl.12 protokola uz konvenciju od 4. 11. 2000. godine EKLJP, pa predlažemo da se utvrdi da je donošenjem ovakve odluke povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jednakost pred sudom, te da se ukine odluka Vrhovnog suda Crne Gore Rev.br.530/22 od 20. 3. 2024. godine i predmet vrati tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje (iako je isti sada u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici)”, navodi se u žalbi.
Bonus video:
