Protivnik sam svakog revizionizma kad je u pitanju Drugi svjetski rat, saopštio je danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je to kazao u Vladinom domu na Cetinju, na dijaloškom forum "Crna Gora između istorijskog revizionizma i evropskog antifašizma", koji Milatović u susret obilježavanju 13. jula - Dana državnosti, organizuje sa neformalnom grupom crnogorskih intelektualaca "STEGA".
"Drago mi je što ćemo imati priliku da razgovaramo o antifašizmu. Kao predsjednik želim da dam mostove prema svim ljudima i organizacijama koji ovoj zemlji žele dobro. Kao neko čiji su preci ugradili sebe u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) želim da budem afirmator antifašističkog pokreta. Protivnik sam svakog revizionizma kad je u pitanju Drugi svjetski rat", istakao je Milatović.
On je dodao da je danas antifašizam skup vrijednosnih obrazaca.
"To je ideja koja se opravdano suprotstavlja netoleranciji i želji pojedinaca da svoj stav plasiraju kao jedini. Pokušaj revizionizma vidim kao napad na ono što bi danas trebalo da budemo", rekao je Milatović.
Lekić: Treba razlikovati revizionizam i negativizam
Lider Demosa i dugogodišnji diplomata Miodrag Lekić rekao je da je neophodno postaviti pitanje odakle dolazimo.
"Dolazimo do situacije da ne postoji minimum duhovnog jedinstva u Crnoj Gori. Treba razlikovati revizionizam i negativizam. Negativizam u potpunosti negira činjenice", kazao je Milatović.
Backović: Crkva se miješala u državne stvari kad je uticala na formiranje Vlade 2020. godine
Bivši ministar prosvjete Slobodan Backović rekao je da je nešto što se zove sekularizam i građanska država ugroženo od 2020. godine.
"Potreban je zakon o neutralnosti po kom religijske zajednice ne bi imale uticaj na javni prostor, ali i država da se miješa u religijske stvari. Crkva se miješala u državne stvari kad je uticala na formiranje Vlade 2020. godine. Direktor Gradskog saobraćaja je zabranio gradski prevoz zbog Vaskrsa. To sam doživio samo u Jerusalimu na Šabat. Javni servis je prenosio religijske obrede", istakao je Backović.
On je dodao da su pred državom svi vjernici jednaki, a to znači da vjerska pripadnost ne može nikoga osloboditi od krivične odgovornosti.
"Crkva plaća porez na objekte koje daje u zakup, ali ne na zemljište i stanove sveštenih lica", kazao je Backović.
Đukanović: Ekstremna desnica u Crnoj Gori postoji i to je činjenica
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović rekla je da je činjenica da u Crnoj Gori postoji ekstremna desnica.
"Mi znamo da u Crnoj Gori proces formiranja partija nije gotov, ali i da je parlament fragmentiran, pa zato ne možemo govoriti o konsolidovanoj demokratiji. Politike identiteta još uvijek dominiraju u regionu, pa i u Crnoj Gori i te politike su osnov djelovanja partija u državi. Ekstremna desnica u Crnoj Gori postoji i to je činjenica. To je izraženo u oblastima sa jakom polarizacijom, a naša država to jeste", rekla je Đukanović.
Ona je poručila da ideološka konfuzija biva podstaknuta od strane partijskih elita, gdje imamo nekoliko varijacija ljevice i desnice.
"Veoma je važno da uticaj nosilaca ključnih funkcija u državi ide ka jačanju centra, jer bi to vodilo ka slabljenju ekstrema i na ljevici i desnici, ali i smanjenju polarizacije", kazala je Đukanović.
Uljarević: Nenaučni istorijski revizionizam je politički, partijski i ideološki obojen
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević rekla je da je nenaučni istorijski revizionizam politički, partijski i ideološki obojen.
"Pozdravljamo forum jer se radi o prvom dijalogu koji je iniciran sa vrha. Današnja Crna Gora je zapravo nastala na temeljima antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu", kazala je Uljarević.
Ona je kazala da prilikom istraživanja, veliki broj studenata nije znao da nabroji tri narodna heroja, još više tri žene narodne heroine.
"A živimo u državi gdje imena ulica, škola i vrtića nisu mijenjana. Danas na Mamuli postoji 'all inclusive' ponuda, a ona briše naše istoriju. To je nepovratno izgubljeno", rekla je Uljarević.
Cerović: Nekim državama dozvoljeno da "flertuju" sa desnicom, ali Crnoj Gori nije
Psiholog Radoje Cerović kazao je da je nekim državama dozvoljeno da "flertuju" sa desnicom, ali Crnoj Gori nije.
"To je razaranje njenih psiholoških osnova. Jeste li čuli da se negdje drugo vjerski praznici slave ispod oružja i zastava? To je poruka da su ljudi pod tom zastavom naoružani. Uspostavljanje hijerarhije, vjetar gde su sve jednake, ali neke jednakije, ulazi u institucije. Desnica na Balkanu postavlja paranoju. Paranoje se uzajamno hrane", kazao je Cerović.
Prekić: Fašizam je prilagodljiv, fikcija je da je crnogorsko društvo prozapadno
Istoričar Adnan Prekić rekao je da fašizam nije isto 1941. i danas i da je fašizam prilagodljiv.
"Desničarski potencijal u Crnoj Gori je mnogo jak. Mislim da je mnogo širi od jedne zajednice, da je multikonfesionalan. Sva istraživanja o vrijednosnim stavovima govore da je fluidan", rekao je Prekić.
On je dodao da smatra da je fikcija da je crnogorsko društvo prozapadno.
"Prozapadna orijentacija Crne Gore nije konstantna. Mislim da Crna Gora ima specifičan odnos prema prošlosti. Svaka generacija ima transfer traume prema precima. Politički izraz se često pretvara u borbu za pamćenje i u polarizaciju", rekao je Prekić.
Vukanović: ideja naučnog revizionizma je da zbuni i dovede do neopredjeljenja
Istoričar Miloš Vukanović kazao je da se širom svijeta pokazuje revizionizam.
"U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kad je u pitanju robovlasništvo, u Evropi kad je riječ o kolonijalnoj prošlosti, a u regionu kad je u pitanju nacionalizam i pogled na prošlost. Kad se Istočna Evropa uzdizala iz komunizma, Crna Gora nije znala kako da integriše svoj antifašizam. Ideja nenaučnog reviziozma nikad nije ono što je planirano - da zamijeni svijest o antifašizmu, već da zbuni i da dovede do neopredjeljenja", rekao je Vukanović.
Martinović: Predsjednik ima odgovornost da ponudi sliku - da li će Crna Gora samostalno da odlučuje o svojoj sudbini
Reditelj Andro Martinović je kazao da je suočavanje Njemaca sa prošlošću počelo neposredno poslije Drugog svjetskog rata.
"Zahvaljujući tome, Njemačka je uspjela da postane vodeća država Evrope. Smatram da predsjednik Crne Gore ima odgovornost kao prvi među jednakima da ponudi sliku kako Crna Gora treba da izgleda - da li će samostalno da odlučuje o svojoj sudbini" kazao je Martinović.
Šaranović: Prije nego uđemo u EU, koja je jedinstvo u različitostima, bitno je da povežemo crnogorske različitosti
Univerzitetski predavač i projektni savjetnik u oblasti prava Evropske unije Nikola Šaranović rekao je da da "prije nego Crna Gora pristupi EU, nama valja postići dogovor o Crnoj Gori".
"Kao što su se potpisnici ugovora u Mastrihtu pozvali na humanističke vrijednosti Evrope, tako i Crna Gora ima svoje vrijednosti. Prije nego uđemo u EU, koja je jedinstvo u različitostima, bitno je da povežemo crnogorske različitosti", rekao je Šaranović.
Jovović: Narod se nije oslobodio primitivizma
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović rekao je da se nakon svih događaja iz 90-ih, jačanja desničarskih pokreta, agresije Rusije na Ukrajinu, postavlja pitanje što je ostalo od antifašizma 20. vijeka.
"Mi kao zajednica, kao narod, nismo uspjeli da izgradimo nacionalne institucije. Očigledno da i nakon obnove nezavisnosti nismo prevazišli neke probleme iz 90-ih. Očekivali smo da će nam evropske birokrate i tehnokrate riješiti unutrašnje probleme", rekao je Jovović.
On je poručio da smatra da se poslije utemeljenja univerziteta, akademija i svih nacionalnih institucija, narod nije oslobodio primitivizma u svim oblastima.
Tadić-Mijović: Uprkos svim greškama komunista, ne možemo dovesti u pitanje da je 13. jul 1941. temelj današnje Crne Gore.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić-Mijović kazala je da uprkos svim greškama komunista, ne možemo dovesti u pitanje da je 13. jul 1941. temelj današnje Crne Gore.
"Dijalog koji smo počeli je možda početak nečeg novog što ćemo stvarati", rekla je Tadić-Mijović.
Koprivica: Mnogi fašistički stavovi se iskazuju u Skupštini, ali se dodaje rečenica "Đed mi je bio partizan"
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica rekao je da su mnogi prethodnici predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, antifašizam, multikulturalizam i mnoge druge izraze koristili isključivo kao poštapalice.
"Mnogi fašistički stavovi se iskazuju u Skupštini, ali se dodaje rečenica 'Đed mi je bio partizan'. Mislim da je za antifašizam veoma bitan odnos prema radnicima, ženama, onima koji su napustili mjesto života i došli u Crnu Goru, LGBT populaciji", rekao je Koprivica.
On je dodoa da su na otvaranju hrama u Podgorici partizani predstavljeni kako gore u paklu.
"Istorija mora da se čita. Pojavljuju se novi metodi, ali nauka koja mijenja činjenice nije prihvatiljiva", rekao je Koprivica.
Radulović: 13. jul ne smije biti sveden na folklorno slavlje
Ispred grupe "STEGA", događaj je otvorio pravnik Branislav Radulović.
On je istakao da je bitno afirmisati dijalog, ustavne vrijednosti i ustavni patriotizam, građanski karakter države, inkluzivno i državotvorno crnogorsko društvo, vladavinu prava, a ne pravo na vladavinu, dominaciju nauke u odnosu na dogmu, kosmopolitizam.
"Antifašizam, kao evropska i univerzalna vrijednost, ne bi smio biti 'sveden' na folklorno obilježavanje 13. jula i evociranje NOB-a i partizanskog pokreta", saopštio je Radulović.
On je dodao da su "antifašizam i simbolika 13. jula okosnica državnosti i opredjeljenja da Crna Gora, sa svim svojim ustavnim atributima, postane prva naredna članica zajednice prosvijećenih ervopskih naroda i država".
Milatović: Svaki nacionalizam je loš, bez obzira koji predznak ima, a jedino je dobar ustavni patriotizam
Milatović je rekao da današnja tema nije aktuelna samo u pogledu današnjih dešavanja u Crnoj Gori.
"Činjenica što smo je otvorili danas ipak pokazuje da Crna Gora ide nekim koracima naprijed. Bez obzira na negativnosti kojih smo svi svjesni. Nismo sigurni da je ovakav skup neko mogao da organizuje prije par godina. Više vas je spomenulo šta bi trebalo biti strateški kompromis Crne Gore i ovaj vid komunikacije vidim kao jedan korak u dobrom pravcu. Ja sam siguran da je više učesnika za ovim stolom glasalo za nekog drugog predsjednika 2023. godine i meni to ne smeta. Za mene je polazna tačka je ono što piše u Ustavu Crne Gore, a to je da je ona nezavisna, građanska, ekološka i država socijalne pravde", kazao je Milatović.
On je dodao da je Nikoleta Đukanović spomenula da Crna Gora još uvijek nije konsolidovana demokratija i da nedovoljno razvijene demokratske partije nisu sposobne da doprinesu toj konsolidaciji.
"Crna Gora je počela da živi anti-antifašizam i čini mi se da promjene koje je javnost očekivala da se dogode 2020. godine nisu dovele da to prestane. Smatram da je funkcija predsjednika veoma važna kao nekog ko mora otvoriti i afirmisati ovakav dijalog. Ubijeđen sam da Crna Gora koja je 13 jula kroz ustanak za slobodu najavila obnovu svoje državnosti koja je nastupila 1945. kroz ravnopravnost u okviru Jugoslavije, mora i danas njegovati antifašizam. Da smo imali političke elite koje su bile zaista evropske, bili bismo dio EU. Svaki nacionalizam je loš, bez obzira koji predznak ima, a jedino je dobar ustavni patriotizam", rekao je Milatović.
Bonus video:
