Izmjene Zakona o sudijama i Sudskom savjetu, koje je parlament usvojio nedavno, povećale su mogućnost da Crna Gora dobije predsjednika Vrhovnog suda, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.
Sudski savjet je u srijedu raspisao deveti oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda, a rok za prijavu je narednih 15 dana. Ta pozicija upražnjena je od kraja 2020. godine, kad je dugogodišnja predsjednica te institucije Vesna Medenica odlučila da napusti funkciju zbog neustavnog trećeg mandata. Od njenog odlaska propalo je osam pokušaja popunjavanja najvažnije pozicije u sudstvu, pa je Vrhovni sud u v. d. stanju. Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda je od tada do septembra 2021. bila Stanka Vučinić, a od septembra 2021. godine na toj poziciji je Vesna Vučković, iako je Venecijanska komisija preporučila da bi imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo.
Ustavom Crne Gore (članom 124 stav 3) propisano je da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.
Izmjenama Zakona o sudijama i Sudskom savjetu, koje su bile dio paketa zakona potrebnih da Crna Gora od EU dobije Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), proširen je krug potencijalnih kandidata za predsjednika Vrhovnog suda - do sada su na oglas mogle da se jave samo sudije, a na Opštoj sjednici Vrhovnog suda svaki od sudija moći će sada da zaokruži više kandidata s liste prijavljenih - najviše tri. Do sada je bilo moguće odabrati samo jednog kandidata.
Popović Kalezić poručuje da neizbor prvog čovjeka Vrhovnog suda sve ovo vrijeme treba da zabrine.
“Izmjene zakona su značajno olakšale da se dođe do kandidata, a Sudskom savjetu su dale mogućnost da bira, ali i prostor da sebe polako jača i pretvara u svojevrsni kontrolni i izvršni organ sudstva. Povećana je mogućnost da se dođe do kandidata koje predlaže Opšta sjednica Vrhovnog suda i Sudski savjet će sada stvarno birati”, rekla je Popović Kalezić “Vijestima”.
Naglašava ipak da i pored određenih izmjena, reforma sudstva tapka u mjestu.
Reforma i jačanje nezavisnosti crnogorskog pravosuđa glavni je uslov da Crna Gora zatvori poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) u pregovorima sa EU.
Crna Gora je krajem juna dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, a uslov za to je bila izmjena više zakona u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i popunjavanje ključnih pozicija u pravosuđu.
Evropska komisija je u prošlogodišnjem izvještaju za Crnu Goru navela je produženo v. d. stanje u Vrhovnom sudu dovelo do “slabog vođstva i upravljanja, nedostatka strateške vizije i slabog planiranja, što je uticalo na sprovođenje pravde i podrilo legitimitet najviše pravosudne institucije”.
Na prethodni osmi oglas javilo se dvoje kandidata - sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić.
Vuković je “Vijestima” rekla da još nije odlučila da li će se prijaviti na novi oglas.
Najbliži da se domogne funkcije šefa sudstva bio je bivši sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, kojem je u aprilu 2021. falio jedan glas tadašnjeg saziva Sudskog savjeta za izbor.
Kandidat može biti advokat, notar, profesor prava...
Prema javnom oglasu, kandidat za predsjednika Vrhovnog suda mora da ispunjava uslove predviđene članom 33 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Tim članom definisano je da za predsjednika Vrhovnog suda može biti birana osoba koja ispunjava opšte uslove za sudiju i ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudija ili državni tužilac, ili 20 godina kao advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima. Takođe, osoba koja se prijavljuje na oglas treba da “se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima”, navodi se u Zakonu.
Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Prema članu 35 zakona lista kandidata dostavlja se Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora s prijavljenim kandidatima.
Nakon obavljenog razgovora Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, na način da svaki od sudija Vrhovnog suda može zaokružiti najviše tri kandidata s liste. Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda sadrži sve kandidate koji su dobili više od polovine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda i mora biti obrazložen.
Ako niko od prijavljenih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu glasanja, glasanje će se ponoviti između kandidata koji su dobili više od četvrtine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda.
Ako u ponovljenom glasanju niko od kandidata ne dobije potrebnu većinu, Opšta sjednica Vrhovnog suda će konstatovati da predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen i o tome će obavijestiti Sudski savjet, piše u zakonu.
Bonus video:
