Dok iz Ministarstva javne uprave (MJU) i dalje ne preciziraju kada će Predlog zakona o Vladi, koji se priprema tri godine i čije usvajanje je izvršna vlast najavljivala više puta, biti dostavljen Vladi na utvrđivanje, a potom Skupštini na usvajanje, iz nevladinog sektora ukazuju da za to nema političke volje, jer ni ova kao ni prethodne vlasti, ne želi da bude previše kontrolisana.
“Nakon sprovođenja svih propisanih procedura i pribavljanja potrebnih mišljenja, Predlog zakona o Vladi biće dostavljen Vladi na utvrđivanje a nakon toga Skupštini na usvajanje”, odgovoreno je “Vijestima” iz MJU.
Stručnjaci godinama ukazuju da je zakon o vladi neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite.
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović je ocijenila da bi zakon o Vladi bio odavno usvojen da je bilo političke volje.
“Međutim, čini se da ova, kao ni prethodne vlasti, ne želi da bude previše kontrolisana. Interesantno je da imamo isti obrazac ponašanja naših donosilaca odluka kada je riječ i o ovom, i Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pa i Zakonu o Skupštini… Svi obećavaju ove zakone dok ne dođu na poziciju vlasti, pa se postavlja pitanje da li je donošenje ovih zakona stvarna i iskrena namjera vlasti”, ocijenila je Gvozdenović.
U odgovoru Ministarstva javne uprave se navodi da je utvrđivanje Predloga zakona o Vladi predviđeno i ovogodišnjim i srednjoročnim programom rada Vlade od 2022. do 2024. godine.
Podsjećaju da je radno tijelo za pripremu Predloga zakona o Vladi, koje je formirano sredinom juna 2022. godine, pripremilo Nacrt zakona sa kojim se Vlada upoznala u julu 2022. godine.
“Nacrt zakona je 21. septembra 2022. godine stavljen na javnu raspravu koja je trajala 40 dana, u okviru koje je organizovan i okrugli sto. Tekst zakona unaprijeđen je sa komentarima dobijenim sa javne rasprave, kao i komentarima nadležnih organa tokom sprovedenih dodatnih međuresorskih konsultacija”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Navode da je Nacrt zakona o Vladi dostavljen i SIGMI (Podrška unapređenju sistema državne uprave u zemljama istočne i centralne Evrope) na uvid i komentare, a nakon određenih usaglašavanja sa komentarima dobijenim od njihovih predstavnika, tekst ovog Nacrta dostavljen je i Evropskoj komisiji (EK), a zatim Venecijanskoj komisiji (VK).
Navode da je Venecijanska komisija na plenarnom zasjedanju u oktobru 2023, usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je ovaj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje. U odgovoru ne navode da li se o Nacrtu, u međuvremenu, izjasnila i Evropska komisija, iz koje je ranije poručeno da će sačekati mišljenje “venecijanaca”.
Ističu da je Nacrt zakona dalje unaprijeđen nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, kao i sa mišljenjem Venecijanske komisije i Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO) preporukama.
GRECO je prije dvije godine, u izvještaju za Crnu Goru, uputio državi 22 preporuke, a jedna od njih odnosi se na utvrđivanje pravila za provjeru integriteta šefa kabineta premijera, državnih sekretara, kao i politički imenovanih specijalnih savjetnika premijera i potpredsjednika vlade...
“Nakon sprovođenja svih propisanih procedura i pribavljanja potrebnih mišljenja, Predlog zakona o Vladi biće dostavljen Vladi na utvrđivanje, a nakon toga Skupštini na usvajanje”, odgovoreno je iz MJU.
Gvozdenović je ocijenila da u situaciji u kojoj transparentnost procesa odlučivanja nije adekvatno regulisana, svaka Vlada može biti potpuno relaksirana u odnosu na objavljivanje informacija i odluka koje se donose na sjednicama:
“A što bi morala biti njena obaveza, a nikako stvar izbora ili volje pojedinaca u Vladi”.
Ona je podsjetila da je na predlog CDT-a, u Nacrt zakona o Vladi uključena obaveza unapređenja transparentnosti sjednica Vlade kroz objavljivanje cjelovitih dnevnih redova, uključujući i nazive (oznake) materijala koji su označeni stepenom tajnosti, objavljivanje materijala i odluka sa telefonskih sjednica, te zapisnika sa sjednica. To bi, kako je kazala, garantovalo dosljednost u pogledu transparentnosti Vladinih odluka, nezavisno od stavova ili politike njene administracije.
“Osim toga, već godinama imamo potpuno različite situacije kada je posrijedi struktura i organizacija Vlade. U posljednje četiri godine imali smo od 12 do 19 ministarstava, od jednog do pet potpredsjednika… Zbog ovih, ali i drugih stvari od značaja za funkcionisanje Vlade, neophodno je što prije usvojiti Zakon o Vladi”, ocijenila je Gvozdenović.
U jednoj od verzija nacrta zakona pisalo je da vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora nove, vrši samo “tehničke poslove iz svoje nadležnosti”.
Navedeno je da izvršna vlast kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na to, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Takva vlada, kako je navedeno, može određivati vršioce dužnosti.
U nacrtu je pisalo i da su premijer i član vlade dužni da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine, i prisustvuju sjednici koja je posvećena kontrolnom saslušanju na određenu temu.
Gvozdenović: Zakon bi morao spriječiti “bezbroj” članova Vlade
Milena Gvozdenović je kazala da bi zakon o Vladi morao garantovati autonomiju izvršnoj vlasti, ali bi onemogućio da se ide unedogled s brojem ministarstava, potpredsjednika vlade ili ministara bez portfelja, “a sve po partijskom receptu”.
“Zabrinjavajuće je da nam dvije, od tri grane vlasti, i dalje funkcionišu na osnovu poslovnika”, istakla je Gvozdenović.
Bonus video:
