Odluka Hrvatske da proglasi trojicu crnogorskih političara nepoželjnima trebalo bi da bude otrježnjenje za one koji do sada nisu razumjeli da zaoštravanje odnosa Podgorice sa Zagrebom nije naivno. Međutim, Hrvatska je "gađala" ciljano, izostavljajući sa spiska nepoželjnih šefa Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, što je znak da ta država ne želi prekid odnosa, već da se nada da bi tim kanalom mogle da se spuste tenzije.
Tim riječima sagovornik "Vijesti", nekadašnji diplomata, tumači jučerašnju odluku Zagreba da proglasi personama non grata šefa crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe", aludirajući time na odluku Skupštine Crne Gore da usvoji krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Za to je glasao 41 poslanik parlamentarne većine, odnosno predstavnici PES-a, Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD), Bečićevih Demokrata, DNP-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i Saveza građana CIVIS.
Dokument je usvojen na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izglasala krajem maja rezoluciju o genicidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile Mandićeva i Kneževićeva partija, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorski parlament odredi rezolucijom o Jasenovcu. Hrvatska je zbog toga burno reagovala, poručujući da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da "ne politizuje žrtve Jasenovca".
Rezolucija o tom stratištu još nije objavljena na sajtu parlamenta i u Službenom listu, niti ju je Mandić potpisao.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske saopštilo je juče da žali što je većina u crnogorskom parlamentu odlučila "da zanemari kontinuirane pozive" Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.
"U tom kontekstu, djelovanje spomenutih političkih zvaničnika posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku, niti je u skladu deklarisanom cilju članstva Crne Gore u Evropskoj uniji (EU)", naveo je MVEP.
Ministarstvo je saopštilo da Hrvatska podržava "evropsku Crnu Goru", proces pristupanja Podgorice EU i da se zalagala za napredak na evropskom putu Crne Gore.
"Republika Hrvatska očekuje da će se Crna Gora ponašati u skladu s evropskim vrijednostima i u evropskom duhu, te da će svoje napore usmjeriti na dalje ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu", poručeno je.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, izjavio je juče da je njihova suverena procjena koga će proglasiti nepoželjnim, i da Mandić, Bečić i Knežević "to zaslužuju jer su pogoršali odnose između Crne Gore i Hrvatske".
Grlić Radman je, kako prenosi "Večernji list", rekao da je Hrvatska dosad podržavala sve aktivnosti Crne Gore u vezi s ulaskom u EU, ali da je potez koji je Podgorica nedavno preduzela - "bio neuspješan u očuvanju dobrosusjedskih odnosa".
"Crna Gora je pokazala činom na koji je bila upozoravana, koji nije u skladu s dobrosusjednim odnosima, da joj očito nije stalo do odnosa s Hrvatskom", ocijenio je hrvatski ministar.
Bivši diplomata s kojim su "Vijesti" razgovarale kaže da je pitanje da li trojica crnogorskih političara koji su proglašeni nepoželjnima potencijalno mogu, ako Hrvatska eventualno prijavi svoju odluku partnerima u EU, biti stavljeni na listu Šengena, čime bi im bio zabranjen ulazak u tu zonu.
"Ali Hrvatska ne mora da ih prijavi na Šengensku listu, već može da zasad 'zadrži' sankcije za sebe. Tako da ne znamo hoće li to da prijave, i ako prijave - da li to ide automatski... To je nova situacija", navodi sagovornik.
Iz Direktorata za unutrašnje poslove i migracije i Direktorata sa vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Evropske komisije "Vijestima" nije odgovoreno da li se odluka jedne članice da proglasi nekog nepoželjnom osobom primjenjuje u svim drugim članicama ili svaka država odlučuje o tome ponaosob.
Diplomata objašnjava da Mandić, Bečić i Knežević, za razliku od bilateralnih susreta s hrvatskim zvaničnicima, neće imati problema da učestvuju na multilateralnim skupovima. Prema njegovim riječima, zemlju na takvim skupovima uglavnom predstavljaju ministar vanjskih poslova, premijer ili predsjednik, "a vrlo rijetko predsjednik skupštine".
"Tako da mislim da Hrvatska na multilateralama neće praviti nikakve probleme. Može da ograniči sopstvene kontakte... Ne treba ni sasvim isključit mogućnost da, ako je multilateralni skup na kom su predsjednici skupština, oni odlučuju da li će se stoprocentno držati sankcija ili će reći - za tu priliku može da uđe (predsjednik skupštine). Ili će tražiti da Crnu Goru predstavlja potpredsjednik Skupštine", kaže sagovornik.
Šef parlamenta Mandić, rekao je na jučerašnjoj sjednici zakonodavnog doma da je iznenađen odlukom Hrvatske, poručujući da Crna Gora neće preduzeti recipročne mjere.
"Od čitave povike da će Hrvatska nanijeti štetu kolektivno Crnoj Gori, sve se svelo na jednu reakciju vezanu za tri političara", kazao je.
Mandić je dodao da je nakon usvajanja rezolucije pozvao predsjednika hrvatskog Sabora (Gordan Јandroković) da posjeti Crnu Goru "kako bi se otklonile sve nedoumice", te da taj poziv i dalje važi.
"Crna Gora je usvajanjem rezolucije napravila veliki civilizacijski iskorak, i želim da iskažem zadovoljstvo što su svi poslanici u Skupštini, bez obzira na to da li su glasali za ili nisu glasali, saopštili da je ono što se desilo u Jasenovcu - genocid", poručio je predsjednik Skupštine, rekavši da poziva sve članove Sabora, Vlade Hrvatske, kao i građane te zemlje da posjete Crnu Goru.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore "Vijestima" nisu odgovorili na pitanja kako tumače odluku Hrvatske i šta će biti njihov odgovor.
Potpredsjednik Vlade Bečić, saopštio je juče da kriterijuma zašto je na listi nepoželjnih "očito nema", s obzirom na to da postoji još šefova partija koje su glasale za rezoluciju i članice su Vlade, aludirajući na Spajića i lidera SNP-a Vladimira Jokovića.
"Ima politike, kao i ranije u odlukama nekih drugih susjeda. Kad su Demokrate glasale prije nekoliko godina Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, tada nas je Srbija stavila na 'crvenu' listu, odnosno maltertirani smo satima prilikom svakog prelaska granice nekih preko godinu dana dok ta mjera nije ukinuta. Sada repriza u nešto malo drugačijem obliku. Vrijeme je, kao i u prvom slučaju, majstorsko rešeto", naveo je.
Bečić je rekao da, "kao nacionalni Crnogorac i predsjednik građanske partije...", nikad nije dijelio žrtve po vjeri i naciji, te da je njegova stranka uvijek osuđivala sve genocide i zločine," uvijek ističući i zapisujući po više puta da je odgovornost individualna, te da nijedan narod nije i ne može biti genocidan...".
Čelnik DNP-a Knežević, ironično se juče na mreži Iks osvrnuo na odluku Hrvatske, rekavši da je njegov đed Milan, po kom je dobio ime, "zalud poginuo na Đurđevdan 1945. oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista".
"Izgleda su oni pobijedili, a mi izgubili", napisao je Knežević, dodajući da će ga "ubiti žena" jer im "propade rezervacija za Rovinj".
Na pitanje zašto se na listi nepoželjnih nije našao premijer Spajić, iako je lider vladajuće partije, nekadašnji diplomata rekao je "Vijestima" da bi to značilo defakto prekid svih odnosa, ali da je Zagreb "vrlo ciljano gađao", odlučivši da drži taj kanal otvorenim i uzdajući se u to da bi Spajić mogao nešto da promijeni.
"Vjerovatno imaju neku komunikaciju s njim".
Gordan Grlić Radman saopštio je da Hrvatska ne planira da blokira pregovore Crne Gore s EU, rekavši da to nije evropska vrijednost i da izbjegavaju da rade. Međutim, dodao je da "uvijek postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke".
"Crna Gora mora ispuniti određena mjerila (u pregovorima s EU) kako bi završila neke procedure, a Hrvatska će uskočiti s našim mjerilima, jer još uvijek moraju odgovoriti na neka ratna pitanja. Smatram da je došao trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava i proevropskim vrijednostima", kazao je.
Grlić Radman je naveo da Crna Gora mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko Poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava).
"Ratni zločini, pitanje nestalih i odštete logorašima neriješena su pitanja, i čekamo odgovore već 32 godine. Došao je trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava, evropskim vrijednostima, i u tome joj je Hrvatska saveznik", izjavio je hrvatski ministar, prenosi "Tportal".
Grlić Radman je, kako prenosi "Jutarnji list", kako su odnosi Zagreba i Podgorice pogoršani već ranije "odlukom da se bazen u Kotoru preimenuje po bivšem stražaru logora Morinj, sprečavanjem njegove posjete školskom brodu 'Jadran' u Tivtu i pokušajima imenovanja ulica po Ratku Mladiću i Pavlu Bulatoviću".
Bivši diplomata kaže za "Vijesti" da je Crnoj Gori sankcije uvela saveznica u NATO-u, što je, prema njegovim riječima, mnogo važnije od toga što je Hrvatska članica EU.
Ocjenjuje da će ta zemlja iskoristiti sve mehanizme koji su joj na raspolaganju, i da se "ovo neće lako završiti".
"Sada će iskoristiti sve što budu mogli na terenu, a mogu mnogo. (Hrvatski premijer Andrej) Plenković trebalo je da bude kandidat za predsjednika Evropske komisije. HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) mnogo dobro stoji u European People's Party (Evropska narodna partija), koja je trenutno vladajuća grupacija u EU. Prema nama neće se više postupati dobronamjerno. Neće oni zatvoriti vrata, ali će morati da se suočimo s pitanjima koje je Grlić Radman pomenuo. Uz to, Hrvati će imati sve vrijeme ovog svijeta da objašnjavaju svojim partnerima zašto je to tako, šta se dešava u Crnoj Gori, ko je na vlasti, itd. Stvari nisu nimalo naivne. Ovo je otrježnjujući potez, ako neko nije do sada razumio", poručuje sagovornik.
DPS: Vlada je antievropska; Milačić: Zagreb se nije ogradio od NDH
Najjača opoziciona stranka, Demokratska partija socijalista (DPS), poručila je juče da je odluka Hrvatske da proglasi Mandića, Bečića i Kneževića nepoželjnim - "još jedna potvrda da Crna Gora ima antievropsku i nacional-populističku Vladu".
"Još prilikom izbora Vlade upozoravali smo da je ovo Vlada koja ne može Crnu Goru uvesti u EU, te da je na sceni sprovođenje u djelo politike i ideologije stvarnog šefa ove parlamentarne većine Mandića. Svaki dan trajanja ove Vlade i ove parlamentarne većine samo će prouzrokovati dodatne ekonomske, političke i institucionalne probleme... Zbog toga ponovo apelujemo na sve aktere da se pokaže odgovornost prema građanima i da se kroz organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora dođe do stabilne i jasne proevropske većine i proevropske Vlade", saopštio je DPS.
Lider Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, ocijenio je da je odluka Hrvatske - sve što je potrebno da znamo o karakteru i suštini aktuelne "prepakovane i nevješto našminkane vladajuće garniture".
"Tako se, nakon samo dva dana od konstituisanja, kao kula od karata srušila mantra o 'evropskom' i 'pomiriteljskom' karakteru novoformirane po(d)miriteljske vlade... Očekujem da novi ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović našim prijateljima u Hrvatskoj objasni da su njegovi novi koalicioni partneri zapravo dobri momci", poručio je Šehović.
Generalni sekretar Građanskog pokreta (GP) URA Mileta Radovanić, rekao je da je zabrana ulaska Mandiću, Bečiću i Kneževiću "jasan signal da ova politička garnitura ne može uvesti Crnu Goru u EU".
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić saopštio je da je odluka Hrvatske "dokaz da se zvanični Zagreb nije distancirao od NDH (Nezavisna Država Hrvatska) prošlosti države Hrvatske", a lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović da hrvatski premijer "treba da klekne u Jasenovcu i zatraži oprost".
Prve sankcije od devedesetih
Bivši diplomata ocjenjuje za "Vijesti" da je Crna Gora u očima drugih zemalja postala "jedan od problema u dobrosusjedskoj saradnji i regionalnim odnosima".
"Jer nam je saveznica (u NATO-u) i članica EU uvela neku vrstu sankcija. U toj situaciji se Crna Gora nije nalazila od 1997/1998. godine... Tako da mi više nismo zemlja na koju se gleda u regionu kao na nekog ko je dobrodošao i ko je partner svima...", tvrdi on.
Bonus video:
