Predložene izmjene Zakona o radu, prema kojima se granica za obavezni prestanak radnog odnosa podiže na 67 godina, odgovaraju sudijama Ustavnog suda koji uskoro stiču uslov za penziju, a moguće je i da bivši sudija Ustavnog suda Milorad Gogić zatraži vraćanje na sudijsku funkciju, jer mu Skupština nije konstatovala prestanka mandata dva i po mjeseca od sticanja uslova za penziju.
Na to u razgovoru za “Vijesti” ukazuju ugledni pravnici koji podsjećaju da je vladajuća većina pokušala do sada, kroz izmjene Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), produži mandat sudijama Ustavnog suda koji ove ili naredne godine stiču uslov za penziju.
Izmjene Zakona o radu predložila je Vlada i uputila Skupštini prije pet dana na usvajanje po hitnom postupku. Predlog je na dnevnom redu vanrednog zasjedanja koje je zakazano za 30. avgust.
Predložena je, između ostalog, izmjena člana 164 koja predviđa da sada radni odnos prestaje po sili zakona “kad zaposleni navrši 67 godina života…”, a prema aktuelnom rješenju radni odnos prestaje sa 66 godina.
Ustavom je propisano da sudiji prestaje funkcija kad ispuni uslove za penziju. Većinski stav u Ustavnom sudu je da u tom slučaju primjenjuju Zakona o radu, a ne Zakon o PIO, prema kojem “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života”. Na sudije ostalih sudova primjenjuje se Zakon o PIO.
U skladu sa Zakonom o radu uslov za penziju je krajem maja stekao Gogić, jer je tada napunio 66 godina.
Gogić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li će tražiti da ga Ustavni sud vrati na radno mjesto ako budu usvojene izmjene Zakona o radu i da li ima informaciju zašto Skupština još nije konstatovala prestanak njegovog mandata.
Gogić je početkom jula listu “Dan” rekao da dok god mu Skupština ne konstatuje prestanak mandata, on je sudija Ustavnog suda.
“To još nije urađeno. Zaradu za jun, na koju imam pravo, nijesam dobio. Radnu knjižicu sa zaključenim radnim stažom, takođe, nijesam dobio. Zbog toga sam i spriječen da uđem u proceduru ostvarivanja prava na penziju”, kazao je Gogić.
Kabinet predsjednika Skupštine nije odgovorio na pitanja “Vijesti” zašto Gogiću nije konstatovan prestanak mandata.
Iz Ustavnog suda su “Vijestima” ranije rekli da Gogić od 27. maja, kada je ispunio uslove za penziju, ne učestvuje u radu suda.
“Ustavni sud Crne Gore donio je i rješenje 3. juna 2024. godine, kojim se utvrđuje prestanak prava na zaradu ranijem predsjedniku Ustavnog suda, Miloradu Gogiću, kojem je, izborom novog predsjednika, prestao predsjednički mandat”, naveli su.
Za predsjednicu Ustavnog suda 16. maja je izabrana Snežana Armenko.
Prema Zakonu o PIO, krajem maja uslov za penziju stekao je i sudija Budimir Šćepanović jer je tada napunio 65 godina, a sutkinja Dragana Đuranović u decembru puni 65 godina. Primjenom Zakona o radu, mandat im je produžen za godinu, a ako se usvoje izmjene tog zakona, dobiće još jednu godinu mandata.
Ustavni sud je na sjednici krajem juna, većinom glasova (četvoro sudija prema dvoje), odlučio da ne obavještava predlagača (Skupštinu ili predsjednika) o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli u saopštenju objavljenom na sajtu suda, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”.
Izdvojeno mišljenje imale su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sutkinja Momirka Tešić, dok su “za” glasali sudije, Đuranović, Šćepanović, Faruk Resulbegović i Desanka Lopičić.
Armenko: Svi treba da se vodimo slovom Ustava i zakona
Armenko je “Vijestima” rekla da bi usvajanje izmjena Zakona o radu, pri ovako zauzetom stavu, svakako uticalo na prestanak funkcije sudijama kojima bi ona prestala zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
Na pitanje da li bi nakon usvajanja ove izmjene sudija Milorad Gogić mogao da se vrati u Ustavni sud, odgovorila je da je sud blagovremeno obavijestio Skupštinu, kao nadležnog predlagača da će 27. maja 2024. godine Gogić ispuniti uslove za starosnu penziju, “čime je ispunio svoju obavezu obavještavanja o razlozima za prestanak sudijske funkcije”.
“Sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje po sili Ustava, a odluka kojom se konstatuje prestanak je deklaratornog karaktera. Svi treba da se vodimo slovom Ustava i zakona i sprovodimo načelo pravne sigurnosti kao esencijalni segment vladavine prava”, poručila je.
Vlada i nadležno Ministarstvo rada nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta je cilj izmjene člana 164 Zakona o radu i da li je izmjena predložena kako bi se produžio mandat sudijama Ustavnog suda.
Praksa da se prilikom odlaska u penziju sudije Ustavnog suda pozivaju na Zakon o radu, posljednjih godina izaziva oštre kritike dijela javnosti.
Ugledni pravnik sa kojim su “Vijesti” juče razgovarale, ističe da bi donošenje bilo kakve norme koja bi “kvazi” vratila u pravni život pojedine sudije kojima je prestala funkcija po Ustavu i zakonu, značilo bi urušavanje pravnog sistema u državi i otvorilo pravnu mogućnost svim građanima da traže izuzeće tih sudija iz postupka, jer ne ispunjavaju uslov da budu sudije.
“Otvara se još jedno pitanje – da li u postupcima koji su u toku po ustavnim žalbama bivših sudija koji su penzionisani, treba da odlučuju sudije i možda budu većina, kojih se lično tiče to pitanje (penzionisanja)”, upozorava sagovornik “Vijesti”.
Izuzeće sudija moguće ako postoji sumnja u nepristrasnost
Snežana Armenko je, na pitanje “Vijesti” da li je u Ustavnom sudu u posljednje vrijeme bilo situacija da su se sudije izuzele iz odlučivanja zbog mogućeg konflikta interesa, odgovorila potvrdno.
“Razlozi za izuzeće sudije Ustavnog suda su taksativno propisani članom 43 Zakona o Ustavnom sudu. Ovaj član kao razlog za izuzeće ne propisuje subjektivnu pristrasnost. Međutim, pod uticajem prakse Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud je usvojio u svojoj praksi primjenu ovog instituta u određenim predmetima u kojima sudija smatra da bi njegovo odlučivanje moglo izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost, a time i objektivnost u donošenju konkretne odluke”, pojasnila je.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, sudije Ustavnog suda su se u ranijem periodu izuzimale “bez pisanog traga”, odnosno o tome su se usmeno dogovarale, što je bilo nezakonito.
Prema članu 43 Zakona, sudija, odnosno predsjednik Ustavnog suda će se izuzeti iz rasprave i odlučivanja u predmetu, ako je učesnik u postupku, zakonski zastupnik ili punomoćnik učesnika u postupku ili mu je učesnik u postupku ili njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik “srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do trećeg stepena ili mu je bračni, odnosno vanbračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao”.
Razlog za izuzeće sudije je i ako je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku.
Donošenje bilo kakve norme koja bi “kvazi” vratila u pravni život pojedine sudije kojima je prestala funkcija po Ustavu i zakonu, značilo bi urušavanje pravnog sistema u državi i otvorilo pravnu mogućnost svim građanima da traže izuzeće tih sudija iz postupka jer ne ispunjavaju uslov da budu sudije”
Novog oglasa za Gogićevog nasljednika još nema
Oglas za popunjavanje upražnjenog mjesta u Ustavnom sudu, nakon što je Gogić ispunio uslov za penziju, propao je jer skupštinski Ustavni odbor na sjednici 30. jula nije dao podršku nijednom kandidatu, od šest prijavljenih.
Nijedan od kandidata, u proceduri koja traje od februara, nije dobio potrebnu, natpolovičnu većinu da bi ga Ustavni odbor predložio Skupštini, koja bira sudije Ustavnog suda.
Ustavni odbor je najavio da će postupak biti ponovljen, odnosno ponovo će biti raspisan konkurs, ali to još nije urađeno.
Na javni poziv bili su se prijavili Alija Beganović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak.
Bonus video:
