Ako bi sudije Ustavnog suda u penziju išle prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), onda bi ove godine ta institucija ostala bez još troje sudija.
To je ‘’Vijestima’’ potvrđeno iz te institucije.
’’U odnosu na Vaše pitanje koje se tiče ispunjavanja uslova za starosnu penziju iz člana 17 stav 1 i 2 Zakona o PIO u odnosu na sudije Ustavnog suda, obavještavamo Vas da jedan sudija ima navršenih 40 godina staža, drugi sudija ima navršenih 65 godina života, dok će treći sudija uskoro navršiti 40 godina staža, a do kraja godine i 65 godina života’’, kazali su iz te institucije, ne navodeći imena sudija.
Međutim, iz biografija sudija, koje su objavljene na sajtu Ustavog suda, vidi se da je, prema Zakonu o PIO, krajem maja uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović jer je tada napunio 65 godina. Sutkinja Dragana Đuranović u decembru puni 65 godina, a uskoro će imati i 40 godina radnog staža. I sutkinja Desanka Lopičić stekla je uslov za penziju jer ima 40 godina radnog staža i 63 godine života.
Zakonom je propisano da Ustavni sud ima sedmoro sudija, ali ih trenutno ima šestoro jer je sudija Milorad Gogić krajem maja stekao uslov za penziju, odnosno napunio je 66 godina života.
Ustavom je propisano da sudiji prestaje funkcija kad ispuni uslove za penziju. Većinski stav u Ustavnom sudu je da u tom slučaju primjenjuju Zakon o radu, a ne Zakon o PIO, prema kojem “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života” (člana 17 stav 1 i 2).
Prema Zakonu o radu radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Vlada je nedavno predložila izmjene Zakona o radu prema kojima se granica za obavezni prestanak radnog odnosa podiže na 67 godina i o njima će Skupština raspravljati na vanrednom zasjedanju 30. avgusta.
U slučaju primjene Zakona o PIO Ustavni sud bi ponovo bio u blokadi, iz koje je jedva izašao u februaru prošle godine, s obzirom na to da zavisi od volje političkih partija. Za izbor sudija je u prvom krugu glasanja u Skupštini potrebna dvotrećinska podrška (glasovi najmanje 54 poslanika), a u drugom (ako u prvom niko ne dođe) tropetinska (glasovi najmanje 49 poslanika).
Ustavni sud je na sjednici krajem juna većinom glasova (četvoro sudija prema dvoje) odlučio da ne obavještava predlagača (Skupštinu ili predsjednika) o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli u saopštenju objavljenom na sajtu suda, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”.
Taj stav izazvao je kritike dijela javnosti, a ugledni pravnici, s kojima su ‘’Vijesti’’ ranije razgovarale, kažu da se Zakon o radu primjenjuje na sve koji su zasnovali radni odnos, a sudije Ustavnog suda su zasnovali radni odnos po Zakonu o Ustavnom sudu, a redovne sudije po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama.
Na sudije ostalih sudova primjenjuje se Zakon o PIO, zbog čega se pred Ustavnim sudom nalaze najmanje dvije ustavne žalbe bivših sudija redovnih sudova.
’’Ustavni sud ne vodi posebnu evidenciju ustavnih žalbi podnijetih zbog povrede određenih Ustavom i Konvencijom zagarantovanih prava zbog prestanka sudijske funkcije usljed ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Međutim, pred Ustavnim sudom se u radu nalaze najmanje dvije ustavne žalbe čiji su podnosioci ranije sudije redovnih sudova kojima je po Zakonu o PIO prestala funkcija (zbog ispunjavanja uslova iz člana 17 stav 2 Zakona o PIO - navršenih 40 godina staža i najmanje 61 godina života)’’, kazali su iz Ustavnog suda, odgovarajući na pitanja koliko je pred Ustavnim sudom žalbi bivših sudija zbog odlaska u penziju i koje sudije su podnijele žalbe.
Simonović: Funkcija mi prestala zbog 40 godina staža samo zato što sam bila sutkinja
Jedan od podnosilaca ustavne žalbe je bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović koja je “Vijestima” potvrdila da je podnijela ustavnu žalbu zbog diskriminacije, nakon što je Vrhovni sud odbio njen zahtjev za preispitivanje odluke Upravnog suda.
Vrhovni sud je krajem novembra u presudi kojom je odbio zahtjev Simonović za preispitivanje odluke Upravnog suda u slučaju penzionisanja sudija 2021. naveo da je Ustavom propisana stalnost sudijske funkcije i da “sudiji prestaje sudijska funkcija ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora”.
“Dakle, odredbom člana 121 st. 2 Ustava nije propisan obavezni odlazak sudije u starosnu penziju, već prestanak sudijske funkcije sudiji koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju (koji uslovi se cijene u smislu odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore, kao specijalnom zakonu)”, pojasnio je Vrhovni sud.
Simonović je rekla da Vrhovni sud nije ispoštovao odluku Ustavnog suda iz oktobra 2023. godine, u dijelu u kojem se složio da ‘’starosna penzija nije obaveza, već pravo, koje se može iskoristiti samo na osnovu zahtjeva osiguranika’’.
“To znači da nikome ne može, protivno njegovoj volji, prestati radni odnos samo zato što je ispunio uslove za starosnu penziju. Ustavni sud je akcentovao da se sudije u tom pogledu ne mogu razdvojiti od bilo kojeg drugog zaposlenog na kojeg se primjenjuju propisi o penzijskom osiguranju”, navela je Simonović u ustavnoj žalbi.
U žalbi navodi i da nije sporno da 40 godina staža osiguranja, kao uslov starosne penzije, sam po sebi, ne pravi distinkciju između različitih kategorija zaposlenih - to je svakako ukazao Ustavni sud.
“Ali ako se taj uslov na nekoga primjenjuje imperativno, a na drugoga fakultativno, onda takva situacija predstavlja diskriminaciju. Dakle, Sudski savjet je odredbi dao diskriminatorski karakter, kada je odlučio da njome prekine sudijsku funkciju protivno volji sudije, iako svi drugi zaposleni, koji imaju 40 godina staža osiguranja, mogu nastaviti da rade sve dok im radni odnos ne prestane po sili zakona. To je diskriminacija protiv koje se bori podnositeljka ustavne žalbe. To je različit tretman na koji je ukazao Ustavni sud. Stanovište Ustavnog suda je nažalost - makar za Vrhovni sud - potpuno beznačajno’’, piše u žalbi.
Simonović ukazuje da je njoj funkcija prestala zbog 40 godina staža osiguranja, samo zato što je bila sutkinja, dok drugi zaposleni nisu doživjeli prestanak radnog odnosa iz istog razloga.
Prioritetni predmet na čekanju od januara
Hasnija Simonović je “Vijestima” rekla da je žalbu Ustavnom sudu podnijela u januaru, ali da ona još nije riješena, iako je Ustavni sud odlučio da ona bude među prioritetnim predmetima.
Podsjeća da je, odlukom Sudskog savjeta u avgustu 2021. godine, 21 sudija otišao u penziju ne znajući da će da idu, a neki su za to saznali iz medija, što je, kako smatra “ispod svakog dostojanstva”.
“Zakon o PIO je pravo, dakle ako želim da odem u penziju, a Zakon o radu je obaveza”, kazala je Simonović koja smatra da praksu Ustavnog treba da slijede i ostali sudovi.
Prema Izvještaju Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu je za 2023. godinu konstatovan prestanak sudijske funkcije za 36 sudija, od čega 21 na lični zahtjev, 14 zbog sticanja uslova na starosnu penziju i jedan usljed smrti.
Bonus video:
