Nivo otvorenosti vlada u Crnoj Gori i regionu i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, a zemlje zapadnog Balkana još zaostaju u ispunjavanju međunarodnih standarda proaktivne transparentnosti (samoinicijativnog objavljivanja informacija koje su u posjedu institucija), ali i značajnog dijela obaveza po domaćim zakonima.
To pokazuju rezultati istraživanja o otvorenosti izvršne vlasti u 2023/2024. godini, koje je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo s još tri nevladine organizacije (NVO) iz regiona.
Istraživanje, koje je realizovano od februara do juna ove godine, pokazalo je da, dok neki resori u Vladi Crne Gore u značajnijoj mjeri poštuju principe proaktivne transparentnosti, drugi krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) bez ikakvih posljedica.
“Primjetna je i zabrinjavajuća pojava da ministarstva, čiji je djelokrug promijenjen, ne objavljuju na svojim internet stranicama sve informacije i dokumenta onog resora čiji su rad naslijedili”, piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je “Vijestima” da je teško očekivati otvorenost i transparentnost od Vlade koja je “sprovela rekonstrukciju po kabinetima”.
“I o čijem smo se sastavu i strukturi informisali od neimenovanih izvora u medijima, i to dan uoči sjednice Skupštine na kojoj se o tome i odlučivalo.”
Vlada je rekonstrukcijom, obavljenom krajem jula, dobila nekoliko resora - što potpuno novih, što onih nastalih podjelom do tada postojećih, četiri nova potpredsjednika i ministra bez portfelja. U zbiru je čine - premijer, 25 ministara i sedam potpredsjednika (od kojih su dvojica istovremeno i ministri), te ministar bez portfelja.
Gvozdenović je istakla da je Vlada nastavila rad s ogromnim brojem resora, a da prethodno nije obezbijedila nikakve garancije da će njeni članovi javno “polagati račun” građanima i građankama, “što dovoljno govori o tome kako ova Vlada doživljava obavezu odgovornosti prema onima koji su je birali”.
“Iako nekad teško dolazimo do informacija o radu vlasti, sada naročito ne bismo smjeli dozvoliti da se u ‘gužvi’ koju je stvorio ovako veliki broj resora u Vladi, zamaskira nečija loša odluka ili pak zloupotreba. To je i suština nadzora nad radom vlasti - tražiti od nje transparentnost, odgovornost i djelovanje u interesu građana”, ocijenila je Gvozdenović.
Ona je kazala da su crnogorski funkcioneri oduvijek pokušavali da ne budu “na oku” medijima, nevladinom sektoru i građanima, a za šta i dalje imaju “fantastičan paravan u vidu lošeg Zakona o SPI”.
CDT, Metamorfozis Fondacija iz Sjeverne Makedonije, Partneri za demokratske promene Srbija (Partneri Srbija) i Udruženje građana “Zašto ne?” iz Bosne i Hercegovine (BiH) razvijaju svoj analitički instrument, Regionalni indeks otvorenosti, koji daje pouzdanu sliku o tome koliko institucije na zapadnom Balkanu primjenjuju standarde dobrog upravljanja u svom radu.
Kroz oko 40 do 100 indikatora mjerili su i analizirali otvorenost 233 institucije izvršne vlasti.
Prema Regionalnom indeksu otvorenosti najbolje rezultate među vladama u regionu postigle su Vlada Sjeverne Makedonije sa 78,33 odsto i Vijeće ministara BiH sa 74,93 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti.
“Nakon njih slijede Vlada Crne Gore sa 61,39 odsto i Vlada Republike Srbije sa 54,94 odsto. Vlada FBiH, kao i Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine, zadovoljavaju 37,77 odsto, a Vlada Republike Srpske 36,48 odsto, tek oko trećine zadatih kriterijuma otvorenosti”, pokazuje istraživanje.
U dokumentu se navodi da, kad je u pitanju otvorenost ministarstava, najbolje rezultate su u prosjeku ostvarila ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 64,36 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti, slijede ministarstva u Srbiji sa rezultatom od 56,54 odsto, Crnoj Gori 53,99 odsto i BiH 37,76 odsto.
“Organi uprave najotvoreniji su u Sjevernoj Makedoniji, gdje u prosjeku zadovoljavaju 58,09 odsto kriterijuma otvorenosti, dok u ostalim zemljama zadovoljavaju ispod polovine zadatih kriterijuma otvorenosti: Crna Gora 40,72 odsto, Srbija 36,28 odsto i BiH 33,99 odsto”, pokazalo je istraživanje.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović kazala je da je jedan od ključnih problema koji se mogu pripisati Vladi Crne Gore - netransparentan rad i donošenje odluka van očiju javnosti, medija i civilnog sektora, “čak i u procesima u kojima imaju pravo na to”. Primjera za to je, kako je istakla, bezbroj.
“Od namjerno neorganizovanih javnih rasprava, peticija građana na koje niko iz Vlade nije odgovorio, nedostatak proaktivnog djelovanja, zatvaranje sjednica za javnost i mnoge druge.”
Đukanović je ocijenila da je transparentnost javne uprave jedan od ključnih stubova reformskog procesa i neophodan uslov za jačanje institucija, demokratizaciju i političku stabilnost, ali da je “aktuelna Vlada, namjerno ili iz neznanja, zatvorila većinu kanala komunikacije s građanima, a posebno mogućnosti kritičarima da prate i ocjenjuju rad Vlade”.
U dokumentu se navodi da transparentnost procesa donošenja odluka predstavlja jednu od kritičnih tačaka rada Vlade.
“Na samom početku mandata Vlada je odlučila da ukine uživo prenos sa sjednica, ali nije obezbijedila adekvatan zamjenski mehanizam, tako da je dostupnost informacija o sadržaju rasprave umanjena. Iako prenos sjednica nužno ne znači i povećanje transparentnosti i iako postoje efikasniji načini na koje Vlada može da obezbijedi punu transparentnost rada, nije dobro isključivati mogućnost prenosa, makar dijela sjednica, u zavisnosti od teme o kojoj Vlada odlučuje”.
Uprkos najavi da će se nakon sjednica Vlade redovno održavati konferencije za medije, za nepunih devet mjeseci rada, zaključno sa 22. julom, Vlada je održala konferencije tek nakon 17 sjednica, odnosno nakon svake druge sjednice.
U rezultatima istraživanja se navodi da razlog za zabrinutost predstavlja i nastavak dugogodišnje prakse objavljivanja nepotpunih dnevnih redova sjednica, iz kojih su izostavljeni nazivi ili oznake materijala koji su označeni nekim stepenom tajnosti.
Prethodna Vlada je, navodi se u dokumentu, počela objavljivati nazive dokumenta označenih stepenom tajnosti “interno” o kojima je raspravljala, ali to nije nastavljeno u mandatu aktuelne Vlade.
“CDT je i ranije ukazivao da državni organi... mogu akte koje predlažu Vladi zaštiti odgovarajućim stepenom tajnosti, ali nema opravdanja da nazivi, odnosno oznake tih akata budu tajni. Usljed toga, nema mogućnosti za praćenje rokova za prestanak tajnosti, nakon čega bi javnost mogla da se upozna sa sadržajem dokumenata...”
Piše i da je, uprkos jasno propisanim obavezama ministarstvima da moraju objavljivati informacije o raspolaganju javnim novcem, finansijska transprentnost na nivou izvršne vlasti na niskom nivou.
“Ne postoji praksa redovnog objavljivanja osnovnih finansijskih dokumenata o planiranim i utrošenim sredstvima, kao što su godišnji budžeti ministarstava i finansijski izvještaji, informacije o javnim nabavkama...”
U dokumentu se navodi da Vlada u značajnoj mjeri zadovoljava indikatore u oblasti administrativne transparentnosti, budući da je na internet stranici Generalnog sekretarijata Vlade (GSV) objavljen prečišćen Poslovnik Vlade, organogram (grafički prikaz organizcione strukture), program rada, mjesečna primanja javnih funkcionera, spisak državnih službenika i namještenika u GSV...
“Na internet stranici GSV dostupan je Vodič za slobodan pristup informacijama, a objavljuju se i informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup. Međutim, GSV nije odgovorio na upitnik koji smo uputili u sklopu ovog istraživanja...”, piše u dokumentu.
Organi uprave među najzatvorenijim institucijama izvršne vlasti
Istraživanje na kom je radio CDT je pokazalo da nema pomaka kad je riječ o otvorenosti i transparentnosti organa uprave (Uprava policije, Uprava javnih radova, Zavod za školstvo...).
“Organi uprave su, tradicionalno, među “najzatvorenijim” institucijama izvršne vlasti...”
Najbolje rezultate na istraživanom uzorku od 50 odsto organa uprave bilježi Zavod za metrologiju (74,19 odsto).
“Najslabije je rangirana Uprava za ugljovodonike (7,24 odsto) čija internet stranica samo formalno postoji. Međutim, na njoj nijesu dostupni ključni dokumenti ili konkretne informacije...”
U istraživanju se navodi da su, kao i u slučaju ministarstava, zabilježeni isti problemi s pretragom informacija na internet stranicama organa uprave.
Izvještaj o radu za 2022. godinu objavilo je oko dvije trećine organa uprave, dok je svega polovina njih objavilo program rada za 2023.
“Znatan broj organa uprave ne zadovoljava kriterijume finansijske transparentnosti, uskraćujući građane za informacije o načinu i namjeni trošenja javnog novca.”
Navodi se da su svega dva organa uprave iz uzorka objavila godišnji budžet, dok je na internet stranici samo jednog organa dostupan i godišnji finansijski izvještaj.
U dokumentu se navodi da su zabilježeni i propusti u pogledu obezbjeđivanja neometanog pristupa informacijama.
Ministarstva ne objavljuju redovno ni periodične finansijske izvještaje
Istraživanje je pokazalao da je, uprkos jasno propisanim obavezama ministarstava da moraju objavljivati informacije o raspolaganju javnim novcem, finansijska transprentnost na nivou izvršne vlasti na niskom nivou.
“Ne postoji praksa redovnog objavljivanja osnovnih finansijskih dokumenata o planiranim i utrošenim sredstvima, kao što su godišnji budžeti ministarstava i finansijski izvještaji, informacije o javnim nabavkama...”
Istraživanje, koje je rađeno prije rekonstrukcije Vlade, pokazalo je da su svega tri ministarstva objavila budžet za 2023, dok nijedan resor nije objavio završni račun za godinu prije.
“Ministarstva ne objavljuju redovno ni periodične finansijske izvještaje.”
Bonus video:
