Iako je “autoritarna i koruptivna vlast Demokratske partije socijalista (DPS)” pala nakon 30 godina vladavine, praksa njihovih nasljednika pokazala je da su Đukanovića zamijenili “đukanovići”.
To su stavovi dijela sagovornika “Vijesti” povodom četiri godine od 30. avgusta 2020. kada je na izborima smijenjena trodecenijska vlast DPS-a.
Direktorica Monitora Milena Perović ocijenila je da legitimitet vladajuće garniture ne može počivati na pozivanju na 30. avgust.
“Na onom - ako odemo, vratiće se Đukanović. Stvar i jeste u tome što su Đukanovićeve prakse vladanja i dalje žive. Partijsko zapošljavanje, tu. Zarobljene institucije, tu. Mali i nedovoljni koraci su napravljeni da se reformišu. Korupcija, tu. Uz sve, tu su i duhovi devedesetih. Imamo eto IBAR, ali Evropa je podjednako daleko. Kao i evropske plate”, kazala je Perović.
Ona navodi da je razlika tek u tome što je jedan glas, zamijenilo više glasova vlasti.
“Čije političke borbe za uske interese možemo da pratimo na dnevnom nivou, kao rijaliti šou. Političke klase treba što češće podsjećati da je DPS smijenjen na izborima. Ne da bi Đukanovića zamijenio ‘đukanović’. A posebno ne onaj iz devedesetih”, ocijenila je Perović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović kazao je za “Vijesti” da su političke promjene iz 2020. godine nosile velika očekivanja i prilike za potrebne reforme i demokratizaciju:
“Međutim, činjenica da se Crna Gora i dalje suočava sa duboko ukorijenjenim i endemskim problemima, poput korupcije, neefikasnosti institucija, političke nestabilnosti i podjela u društvu ukazuju na iznevjerena obećanja i podbačaj novih vlasti da naprave suštinski diskontinuitet u lošim praksama vladanja”.
On je istakao da, iako je novi politički okvir, napredak ostaje na nivou simboličnog, i to u određenim oblastima:
“Dok u nekima imamo i zabrinjavajuće podjele, i jasno je da su neophodni značajno veći napori u pravcu reformi, izgradnje političke kulture koja prevazilazi klijentelizam i korupciju, te jačanju institucija koje će služiti građanima, a ne partijskim i partikularnim interesima”.
Komplikovan politički put Crne Gore
“Pad trodecenijske autoritarne, kriminogene, koruptivne vlasti, koja je uz sve vodila zemlju ratnih devedesetih, sam po sebi je vrijednost. Zbog toga se ne može tek prosto odgovoriti na pitanje da li nam je bilo bolje prije pada DPS-a ili sada”, kazala je Milena Perović odgovarajući na pitanje da li je bio bolji period prije 2020. ili danas.
Ocijenila je da je problem u tome što taj pad nije donio promjene koje su bile neophodne da se dogode, da bi “ova zemlja postala zdravije, normalno društvo”.
“Zemlja iz koje mladi ne sanjaju da odu. Zemlja u kojoj ne morate pripadati nekoj partiji, ili jednoj crkvi da bi dobili posao. Zemlja u kojoj mahanje zastavama nije omiljena disciplina. Zemlja u kojoj popis nije priča o tome je li više nas ili njih, već prilika da se detektuju problemi i stvari poprave za sve nas. Građane ove zemlje. Zemlja koja se suočila sa svojom ratnom prošlošću. U kojoj politička odgovornost nije misaona imenica. A principi i meritokratija samo riječi za predizborne govore”, istakla je Perović.
Petar Đukanović je kazao da se Crna Gora suočava i sa ozbiljnim problemom štetnih uticaja stranih centara moći, posebno Beograda, koji dodatno komplikuju njen politički put, ugrožava nezavisnost i prijeti razaranjem građanskog društva.
“Nastavljena je politika zapošljavanja i imenovanja u institucijama na osnovu partijske pripadnosti i etničkog ključa, što je, između ostalog, rezultiralo najglomaznijom Vladom u istoriji ove zemlje, dok je istovremeno transparentnost rada te Vlade na istorijskom minimumu. Posljedično, građani sve manje vjeruju institucijama čiji je kredibilitet ozbiljno urušen, ali i u mogućnost demokratskih procesa”, istakao je Đukanović.
On je istakao da, umjesto da služi kao forum za demokratski dijalog, Skupština je postala poprište političkog sukobljavanja i govora najnižeg nivoa, čiju poziciju složno i redovno slabe premijer, nepoštovanjem svojih obaveza da poslanicima polaže račune, i predsjednik Skupštine i parlamentarna većina koji to dozvoljavaju zbog partijskih interesa:
“A bez svijesti da institucije moraju biti iznad partije, jer je valjda i to dio onog za što su se borile partije sadašnje vlasti dok su bile u opoziciji. Politička scena tako ostaje prostor za ostvarivanje ličnih interesa i vlastoljubivih ambicija političkih aktera, dok su opšte dobro i javni interes stavljeni u drugi plan”.
Rakočević: Promjena 2020. bila potrebna za zaokruživanje demokratskih procesa u društvu
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da je promjena 2020. godine sama po sebi bila potrebna za zaokruživanje demokratskih procesa u društvu, te da je smjenjivost vlasti jedan od stubova demokratije.
“Nesreća Crne Gore je to što su one političke snage koje su promijenile vlast pomislile da je to prava, dugo čekana prilika da mijenjaju i karakter države, da ponize dostojanstvo Crne Gore i podrede nacionalne interese centrima moći izvan naše državne kuće i to onim centrima koji su suprotstavljeni evropskom sistemu vrijednosti. Zato je Crna Gora danas država u opadanju”, kazao je Rakočević.
Podsjetio je da je tada govoreno kako DPS neće prepustiti vlast, već da će izvesti vojsku na ulice da bi spriječila političke promjene, što je bila neistina.
“Kada govorimo o samo nekoliko krupnih rezultata bivše vlasti, vrijedno je sjetiti se, takođe, i sačuvanog mira, monetarne nezavisnosti uvođenjem marke i eura, sačuvane teritorije od NATO bombardovanja 1999. godine, obnove crnogorske nezavisnosti, NATO članstva i otvaranja svih pregovaračkih poglavlja sa EU i preko 13 milijardi eura investicija u Crnoj Gori”.
On smatra da aktuelna vlast za četiri godine nije uradila ni mali dio dogradnje tih rezultata, već je ugrozila postignuto, a unaprijedila loše prakse koje su postojale.
“Sigurno… bilo je puno i grešaka u politici prije 2020. godine, sve smo ih priznali i svake smo svjesni mnogo bolje nego što je naša politička konkurencija, ali nakon četiri godine korupcije, zloupotrebe državnih resursa, međunarodne bruke i urušavanja imidža Crne Gore, protestnih nota i stavljanja državnih zvaničnika na listu sankcija države članice EU, zbog narušavanja dobrosusjedske politike, nakon namirivanja ličnih interesa na račun budžeta i građana, sasvim je licemjerno insistirati isključivo na propustima DPS-a, zanemarujući štetu koju aktuelna vlast pravi za nacionalne interese”, kazao je Rakočević.
On je istakao da, istovremeno, nije bilo gotovo nijedne programske politike ili pozitivnog rezultata u četiri godine.
“S pravom se sumnja da nije po srijedi samo neznanje, već i smišljena loša namjera prema Crnoj Gori. Kako drugačije objasniti ogromnu količinu javašluka i nesposobnosti aktuelne vlasti”, kazao je Rakočević.
Od 30. avgusta 2020. godine, kada je Crna Gora prvi put u istoriji promijenila vlast na izborima, promijenjene su tri vlade i dva saziva parlamenta.
Prvu vladu u novoj političkoj eri predvodio je Zdravko Krivokapić, a izabrale su je, nakon dugih pregovora, koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo” (CnB). Međutim, ona je, zbog nesuglasica između konstituenata, trajala godinu i dva mjeseca.
Drugu izvršnu vlast napravio je početkom 2022. godine, uz manjinsku podršku DPS-a u parlamentu, Dritan Abazović, ali je ona bila još kraćeg daha - srušena je u Skupštini nakon samo 113 dana rada.
Treća, aktuelna Vlada Milojka Spajića formirana je u novembru prošle godine, a rekonstruisana u julu ulaskom Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP) i Bošnjačke stranke (BS)...
Klerikalizacija, etničke tenzije i nepovjerenje
Petar Đukanović je ocijenio da su pravosudne institucije, koje bi morale biti stub vladavine prava, neefikasne i pod uticajem neprimjerenih političkih pritisaka.
“Iako su pokrenuti postupci protiv bivših funkcionera i izvršena hapšenja lica povezanih sa kriminalnim strukturama, nijedan od tih procesa još uvijek nije dobio sudski epilog, predugo traju i praćeni su brojnim kontroverzama, što dodatno podriva povjerenje građana u pravosudni sistem, a to pojačava i utisak selektivnosti pravosuđa u procesuiranju slučajeva”.
On je kazao da je utisak o farsičnosti funkcionisanju pravosudnih organa i sumnje u njihovu neprestranost pojačan otvorenom trgovinom u pravosudnim imenovanjima.
“U kontekstu evropskih integracija, iako je Crna Gora uspjela da dobije IBAR, svi vidimo da je realni napredak u reformama ograničen. Nedostatak istinske posvećenosti domaćih aktera procesu integracije ogleda se, između ostalog, u neodgovornim političkim političkim potezima, kao što je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, koja je narušila odnose sa susjednom Hrvatskom koja bi trebalo da nam bude ključni partner u procesu integracija”, ocijenio je Đukanović.
On je istakao da su umjesto stručnog jačanja pregovaračke strukture, neke od ključnih pozicija politički podijeljene, čime se ugrađuju sistemski klipovi u točkove procesa integracije sa EU.
“Nastavila se klerikalizacija društva, polarizacija kroz etničke tenzije i nepovjerenje, što otežava izgradnju društvene kohezije i sveobuhvatnog napretka”.
Đukanović je istakao da su ekonomski izazovi brojni i kompleksni:
“Iako postoji nominalno povećanje životnog standarda odnosno plata, ono se uglavnom temelji na kratkoročnim mjerama koje se suočavaju sa kritikama zbog svoje neodrživosti”.
Istakao je da obrazovni sistem kaska za standardima razvijenih zemalja, uprkos naporima da se reformiše, “a ozbiljne promjene u ovoj oblasti zahtijevaju širu društvenu svijest i političku podršku koja, nažalost, izostaje”.
Nikola Rakočević je kazao da je “jedina politika oko koje se trenutna vlast okuplja - mržnja prema DPS-u”.
“Nakon što je trenutna opozicija, nakon 30. avgusta 2020. godine ponudila novu kadrovsku selekciju, inoviranu programsku viziju, postavlja se pitanje šta je sada sporno u toj ponudi? U međuvremenu, partije vlasti su dobile priliku - iskoristili su je da se upuste u korupciju i demonstriraju nesposobnost za vođenje države. Sada je argument o lošoj praksi DPS-a samo providni alibi za opstanak na vlasti i na izvoru privilegija”.
Rakočević je kazao da se vremenom dolazi do zaključka da će građanske snage u Crnoj Gori biti uvijek neprihvatljive dijelu političkih partija:
“Izmišljeni alibiji će da blijede i stvarni razlog će sve više biti očigledan - otpor prema usvajanju evroatlantskog sistema vrijednosti, otpor prema integraciji u zapadne demokratije, čvrstih veza sa Briselom i Vašingtonom umjesto sa državama anti-evropskog sistema vrijednosti i otpor prema građanskom i multietičkom društvu građana, a ne naroda”.
On smatra da će “vremenom kopniti politika zasnovana na mržnji, da će se rađati političke snage koje će željeti saradnju na programskim principima dostizanja evropskog standarda života u državi koja se mora vratiti na put multietničke demokratije i evroatlantskih vrijednosti”.
“Nesumnjivo, Crna Gora je trenutno na pogrešnom putu. Pozivanje na 30. avgust je priznanje nesposobnosti da se ponudi politika razvoja i vizija budućnosti”, smatra Rakočević.
Iznevjerene nade i popravni ispit
Četvrta godišnjica smjene vlasti DPS-a obilježena je u petak panel diskusijom u organizaciji Društva za istraživanje politike i političke teorije.
Predsjednik države Jakov Milatović je rekao da je Crna Gora 30. avgusta u demokratskom smislu počela da uči da hoda.
“Mislim da smo bili previše optimistični da ćemo preko noći prohodati, ovi izazovi sa kojima se danas suočavamo mislim da su upravo učenje hodanja. U demokratskom smislu još nijesmo prohodali”, istakao je Milatović.
Milatović je kazao da je iznevjerena nada građana u suštinske promjene u Crnoj Gori i da su zato svi na nekoj vrsti popravnog ispita.
Lider GP URA Dritan Abazović kazao je da je 30. avgust najvažniji datum u politici Crne Gore.
“Zato što je tada došlo do prve demokratske, mirne smjene vlasti. Parlament postoji od 1905. godine i nikada se nije izabrao na demokratskim izborima i nikad se vlast do 2020. godine nije mijenjala na izborima”, kazao je Abazović.
Kako je ocijenio, najveća tekovima 30. avgusta je to što su građani shvatili da imaju suverenitet i da je prava moć njihova.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević je rekao da je tridesetoavgustovska vlast formirana u manastirima, a da je nakon toga dobijena Vlada koja je najduže trajala u ostavci.
“Ono što je dobro jeste da poslije 30. avgusta imamo smjenjivost vlasti kao jedan ljekoviti proces, koji bi trebalo da Crnu Goru uvede kao prvu državu u Evropsku uniju (EU)”.
Rakočević: Građanima potrebni rezultati i bolji standard
Nikola Rakočević je ocijenio da su građanima potrebni rezultati i bolji životni standard.
“Nesposobna da odgovori tim očekivanjima, aktuelna vlast se poziva na parlamentarne izbore od prije četiri godine i time akcentuje svoju jedinu politiku, a to je anti-DPS platforma. Zapravo, u pitanju je pokušaj konstrukcije alibija za zadržavanje fotelja, privilegija i zloupotrebu državnih resursa, te promjene karaktera crnogorskog društva stvaranog od obnove državnosti na referendumu 2006. godine”.
On tvrdi da su brojni primjeri za to - od zloupotrebe elektro-energetskog sektora, do nacionalizma u Pljevljima, Nikšiću i drugim sredinama gdje vrše vlast.
Đukanović: Ključni izazovi zahtijevaju dublje reforme
Petar Đukanović je kazao da generalno, uprkos nekim pozitivnim pomacima, a prije svega činjenici da se došlo u fazu smjenjivosti vlasti, ključni izazovi sa kojima se Crna Gora suočava - politička stabilnost, borba protiv korupcije, jačanje institucija i društvena kohezija, zahtijevaju dublje i sistemske reforme koje bi vodili oni koji su posvećeni javnom interesu.
“Naime, samo kroz istinsku posvećenost promjenama i odlučnost političkih aktera može se ostvariti održiv napredak prema evropskim integracijama, funkcionalnoj demokratiji i ekonomskom prosperitetu, koji su ključni za budućnost Crne Gore”.
Bonus video:
