Pripadnik Vojske Crne Gore izgubio je šansu da se usavršava u Ratnoj školi u Hrvatskoj u školskoj 2024/2025. godini zbog toga što ga Savjet za bezbjednost i odbranu nije na vrijeme unaprijedio u viši čin.
Major VCG, čije ime je poznato redakciji, prije odlaska na Hrvatsko vojno učilište “Dr Franjo Tuđman” (HVU) trebalo je da bude unaprijeđen da bi mogao da se školuje u Zagrebu, o čemu je resorni ministar odbrane Dragan Krapović u dva navrata obavijestio resorni Savjet za bezbjednost i odbranu.
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore, koji čine šefovi države, parlamenta i Vlade Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, nije se sastajao blizu sedam mjeseci, zbog loših političkih odnosa između bivših stranačkih kolega Spajića i Milatovića. Posljednju sjednicu održali su 28. avgusta, kada je major konačno unaprijeđen u čin potpukovnika.
Prije toga, predsjednici Vlade i Skupštine su potpisali odluku o njegovom unapređenju u taj čin, ali to do sjednice Savjeta nije učinio Milatović.
Spajić je odluku o unapređenju potpisao 26. juna, a Mandić 5. jula, rekao je izvor “Vijesti” upoznat s tim procesom.
Milatovićev savjetnik za odbranu i bezbjednost Dejan Vukšić kazao je juče “Vijestima” da predsjednik nije potpisao niti će potpisati odluke koje nisu prethodno predložene i raspravljane na Savjetu za odbranu i bezbjednost, kako to predviđaju Ustav i Poslovnik o radu Savjeta.
Iz Ministarstva odbrane su 17. avgusta saopštili da je ministar odbrane dostavio članovima Savjeta ukupno 96 nacrta odluka o postavljenjima, razrješenjima i unapređenjima oficira Vojske Crne Gore, od čega je Spajić potpisao svih 96 odluka, Mandić 55, dok Milatović, do tada, nije potpisao ni jednu odluku dostavljenu na potpis.
Krapović u dopisu koji je juče uputio Savjetu, a u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi da je hrvatsko Ministarstvo odbrane crnogorskim kolegama dostavilo pozivno pismo za usavršavanje osoba u službi u Vojsci Crne Gore na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr Franjo Tuđman” (HVU) u školskoj 2024/2025. godini, između ostalog i za jednog polaznika Ratne škole, uz navođenje uslova koje je osoba koja se upućuje na predmetno usavršavanje potrebno da ispuni.
Taj uslov je da osoba koju upute ima završeno komandno-štabno usavršavanje, čin potpukovnik (OF4)/pukovnik (OF5) i znanje engleskog jezika minimum 65 % LACPT/ECL.
Navodi se da je načelnik Generalštaba u skladu s procedurom 17. maja 2024. godine dostavio predlog da se na usavršavanje na Ratnoj školi uputi pomenuti major uz napomenu da je za njega u toku postupak za redovno unapređivanje u viši čin.
“Imajući u vidu da je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, i pored više pokušaja zakazivanja, održana 28. avgusta, na kojoj je donijeta odluka da se major unaprijedi u čin potpukovnika, sa danom 31. decembra, to nije bilo moguće ranije informisati Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske o navedenom”, navodi ministar u dopisu Savjetu.
Naglasio je da je nakon potpisivanja akta o majorovom unapređivanju Ministarstvo odbrane preduzelo aktivnosti iz svoje nadležnosti radi upućivanja, sada potpukovnika, na usavršavanje u Ratnoj školi, koje je trebalo da počne 2. septembra 2024. godine. Krapović navodi da ih je hrvatsko ministarstvo obavijestilo da potpukovnika više nije moguće uputiti na to školovanje.
“Uzimajući u obzir navedeno, informišemo vas da smo na ovaj način izgubili poziciju za jednog kandidata VCG za usavršavanje na Ratnoj školi u Republici Hrvatskoj, u školskoj 2024/2025. godini, koja je operativno-strategijskog nivoa, odnosno, najvišeg nivoa vojnog usavršavanja”, navodi se u dopisu.
U dopisu Savjetu Krapović navodi da se u dva navrata - 24. juna i 30. jula, obraćao članovima Savjeta kako bi ukazao na potrebu hitnog zakazivanja sjednice Savjeta, odnosno donošenja odluka o postavljenjima, razrešenjima i unapređenjima oficira i oficirki Vojske Crne Gore.
“Kašnjenja u donošenju ovih važnih odluka ozbiljno ugrožavaju komandovanje u jedinicama Vojske, popunu najvažnijih formacijskih mjesta u NATO-u i realizaciju bilateralnih planova koji se odnose na obrazovanje i usavršavanje.”
Savjet za bezbjednost i odbranu, prema Ustavu (član 130), donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire vojske, predlaže parlamentu proglašenje ratnog i vanrednog stanja, kao i upotrebu vojske u međunarodnim snagama, te vrši druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Krapović u dopisu Savjetu navodi da su zbog kašnjenja donošenja odluka zaposleni prinuđeni da svoja prava, zbog faktičkog obavljanja dužnosti, traže pred nadležnim agencijama i sudovima zbog štete koju trpe, a koja nije nastala zbog propusta rada ministarstva.
“Osim svega navedenog, ovakvim odnosom ugrožava se i bilateralna vojna saradnja, u konkretnom slučaju s Republikom Hrvatskom.”
Vukšić: Jasno je zašto se traži ukidanje jednoglasnosti
“Vijesti” su pitale predsjednika Crne Gore da li je tačno da jedini nije potpisao odluku o unapređenju majora Vojske Crne Gore u čin potpukovnika.
Iz njegovog kabineta nije odgovoreno da li je tačno da li je Vukšić bio informisan da su pripremljene odluke za potpis i potpisane od strane predsjednika Vlade i Skupštine, a da je ministarstvo odbrane dobilo odgovor da Milatović neće potpisati odluke dok se ne održi sjednica Savjeta.
“Nažalost, ovdje se pokušava napraviti zamjena teza. Umjesto pitanja zašto predsjednik Vlade na uporno insistiranje predsjednika države ne može naći slobodan termin i doći na sjednicu Savjeta, gdje treba da se donesu vitalne odluke, među kojima je i ova o kojoj pitate, neko želi da se stvori narativ opravdanosti nastavka prethodne prakse da se odluke donose i potpisuju mimo Savjeta, a u konkretnom slučaju bez učešća Predsjednika države. Zbog svega navedenog, sada je jasno zašto se insistira na promjeni Poslovnika o radu Savjeta”, odgovorio je Vukšić.
Mandić je predložio izmjenu pravila po kojem Savjet sve odluke donosi konsenzusom, kako bi se ubuduće moglo odlučivati većinom od 2:1. Spajić i Milatović su saopštili da će se o tome izjasniti kada dobiju formalan predlog.
Bonus video:
