Odluka većine partija manjinskih naroda da napuste jučerašnju sjednicu Vlade na kojoj je aminovana izgradnja spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, neće rezultirati njihovim napuštanjem izvršne vlasti, niti će dovesti do njene nestabilnosti.
To je za “Vijesti” ocijenila docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović, komentarišući to što su ministri iz Bošnjačke stranke (BS) i koalicije Albanski forum (AF) otišli sa sjednice Vlade na kojoj je izvršna vlast dala Opštini Berane saglasnost za podizanje spomenika pokojnom poglavaru Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Iz tih stranaka su poručili da su njihovi predstavnici povukli takav potez, između ostalog, zato što smatraju da izgradnja spomenika Amfilohiju ne bi doprinijela multivjerskom skladu u Crnoj Gori i da je rano za odluku o tome.
Đukanović kaže da su i odluka izvršne vlasti i reakcija dijela stranaka manjinskih naroda - predstava za građane, inscenirana zbog predstojećih izbora. Na birališta će se izlaziti u Podgorici i Kotoru 29. septembra, Budvi 17. novembra, a na pomolu je i glasanje u Beranama.
“Vlada, kojom očigledno rukovode struje iz bivšeg DF-a (Demokratski front), šalje jasnu poruku svojim biračima koji su tradicionalno okrenuti politikama SPC-a. Vlada kolektivno, kao i do sada, saglašava se sa svim inicijativama DF-a i SPC-a kako bi osigurala svoju stabilnost. S druge strane, ni ovakav čin ne može uticati na manjinske partije da se odreknu svojih pozicija u Vladi”, tvrdi sagovornica.
Ona kaže da stranke manjinskih naroda jučerašnjom odlukom šalju svojim biračima poruku da se ne saglašavaju s favorizovanjem jedne vjerske grupacije, ali da nemaju snagu, niti volju da zaista zaštite interese tog biračkog tijela.
“Svakako ćemo narednih dana moći gledati njihove reakcije, ali sumnjam, u odnosu na dosadašnje postupanje, da to može dovesti do nestabilnosti Vlade”, konstatuje Đukanović.
BS i AF-a nisu “Vijestima” odgovorili na pitanja šta će im biti sljedeći potezi, te hoće li njihovi ministri prisustvovati narednoj sjednici izvršne vlasti.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj (AF) juče se na početku sjednice, prilikom dopune dnevnog reda, javio za riječ kazavši da ne podržava uvrštavanje tačke o spomeniku Amfilohiju, da je o tome prvo trebalo da raspravlja vladajuća većina, te da su neke izjave bivšeg poglavara MCP sporne, posebne one o manjinskim narodima... Nakon toga se za riječ javio ministar socijalnog staranja Damir Gutić (BS) rekavši da ovakve tačke treba kandidovati uz dogovor.
Izvor sa sjednice rekao je da je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić (Demokrate) odgovorio da ne vidi ništa sporno u predlogu za dopunu dnevnog reda, niti u inicijativi za podizanje spomenika. Sagovornik je kazao da su potom, kad je dopunjen dnevni red, ministri iz BS-a i AF-a, bez najave ili obrazloženja, napustili sjednicu.
Iz BS-a, koji ima pet predstavnika u Vladi (Ervin Ibrahimović, Admir Šahmanović, Gutić, Mirsad Azemović i Ernad Suljević), saopštili su juče da su njihovi ministri otišli sa sjednice jer nisu bili saglasni da se na njenom dnevnom redu nađe pitanje spomenika Amfilohiju.
Naveli su da razumiju religiozni odnos dijela građana Crne Gore prema pokojnom mitropolitu, ali da smatraju da “u sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, te u multietničkoj i multivjerskoj sredini kakva je Berane, ovim temama treba pristupati s mnogo više senzibiliteta”.
“Posebno imajući u vidu da, zbog najblaže rečeno kontroverznih izjava koje je Amfilohije Radović imao o muslimanima i drugim vjerskim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori, podizanje spomen-obilježja neće doprinijeti multivjerskom i multietničkom skladu u Beranama i Crnoj Gori”, poručili su iz BS-a.
Iz AF-a, koalicije koja u kabinetu premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) ima dva predstavnika (Đeljošaj i Maraš Dukaj), rekli su juče da su njihovi ministri napustili sjednicu iz formalnih i suštinskih razloga. Kao formalni, naveli su, između ostalog, da je materijal koji je izvršnoj vlasti dostavljen na razmatranje nepotpun i neuredan, a kao suštinski - da je bivši mitropolit “sijao mržnju nazivajući pogrdnim i uvredljivim imenima Albance, Bošnjake i Muslimane, ali i Crnogorce koje kao naciju nije priznavao”.
“Iskazivao je i širio mržnju prema Zapadu i demokratskim državama i društvima, i prema našim susjedima, a podržavao najnazadnije i najretrogradnije države i režime. Negativno se izražavao ne samo prema nacionalnim, već i svim drugim manjinama. Hvalio je osuđene ratne zločince i umanjivao njihove zločine. Nije bez razloga u svakom demokratskom društvu i red i propis da do podizanja spomenika bilo kome treba da prođe vremena, jer se svačije djelo ispravno cijeni tek s istorijskom distancom”, konstatovali su iz AF-a.
Dodali su da je predlog u suprotnosti s koalicionim sporazumom, kojim je, podsjetili su, predviđena koordinacija unutar vladajuće većine “o svakom pitanju koje nas dijeli”.
“Kad su iz dnevnopolitičkih razloga ignorisani i propisi, i dogovor, i običaji, i tradicija, i dosadašnji odnos unutar vladajuće koalicije, nije ostalo ništa drugo bez da napustimo sjednicu, a to neće biti jedina odluka”, poručili su iz AF-a.
Amfilohije je preminuo krajem oktobra 2020, nakon što je gotovo tri decenije bio poglavar MCP. Taj period obilježile su brojne njegove kontroverzne izjave, zbog čega je bio oštro kritikovan od dijela crnogorske javnosti. Govorio je, između ostalog, da su Crnogorci “komunistički nakot”, da je Crna Gora rođena “u Titovom (Josip Broz) Jajcu”, da je “istraga poturica značajan istorijski događaj” i da je u tom smislu “strašno pobiti ljude”, ali da je još “strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, s lažnom vjerom”...
Takođe, prijetio je kletvama onima koji su bili za rušenje crkve na Rumiji ili krstionice na Prevlaci, držao opijelo Vladi Srbije dok je na njenom čelu bio Aleksandar Vučić, prijetio prokletstvom zbog priznanja nezavistnosti Kosova... Neke od svojih izjava naknadno je ublažio, a za neke je rekao da se kaje što ih je izrekao.
Zahtjev za izgradnju spomenika Amfilohiju podnijela je u januaru Opština Berane, u kojoj su glavni konstituenti vlasti tada bili Demokrate i partije bivšeg DF-a. Ministarstvo kulture odbilo ga je 21. avgusta, a prije nekoliko dana regovala je Eparhija budimljansko-nikšićka, ocjenjujući da taj resor ne prepoznaje bivšeg mitropolita “kao zaslužnu ličnost u novijoj istoriji Crne Gore”.
Prekjuče je ministarka kulture Tamara Vujović (Demokrate) poništila rješenje resora na čijem je čelu, kojim je odbijen zahtjev iz Berana “usljed propusta”, i poručila da će zahtjev proslijediti Vladi. Objasnila je da Ministarstvo, prema Zakonu o spomen-obilježjima, ne može dati saglasnost za podizanje spomenika ličnosti od čije smrti nije prošlo 20 godina.
Govoreći o jučerašnjem potezu Vlade, Nikoleta Đukanović kaže da posebno zabrinjava to što on može, prema njenim riječima, samo narušiti multietnički i multivjerski sklad u Crnoj Gori.
“Uostalom, uz sva obrazloženja ove odluke, zaboravljamo rad Amfilohija i SPC-a u jačanju podjela, širenju mržnje, etiketiranju određenih dijelova društva i grupacija kao neadekvatnih i nedobrodošlih, a da ne govorimo o vrijednostima koje su nametali svojm vjernicima, koje se ne temelje na zdravim i demokratskim idejama”, napominje ona.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i ANIMA, saopštili su juče da su iznenađeni efikasnom reakcijom Ministarstva kulture koje je uputilo predlog Vladi, dodajući da “očigledno loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda da treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova”.
“Spomen-obilježje je sporno jer je mitropolit produbljivao podjele u crnogorskom demokratskom društvu kritikovanjem nacije, negiranjem LGBTIQ osoba, žena nerotkinja, ali i veličanjem četničkog pokreta i ratnih zločinaca iz devedesetih, kao i drugim kontroverznim izjavama”, ocijenili su u zajedničkom saopštenju.
Bečić zadovoljan, Evropski savez kritikuje, DPS ćuti
Potpredsjednik Vlade Bečić, koji je predsjedavao jučerašnjom sjednicom jer je Spajić bio u Briselu, saopštio je da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je “bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore”.
“Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija...”, rekao je.
Predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić napisala je na mreži “Iks” da je sigurna da će lider BS-a i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović “prkosno, kako to Bošnjaci u Crnoj Gori i rade, napustiti Vladu, ne samo sjednicu”.
“Ako, pak, nekim slučajem to i ne uradite, što ne vjerujem da može da se desi, onda najmanje što preostaje je da tužite Vladu kao nekad ministar (unutrašnjih poslova Danilo) Šaranović, i nastavite udobno da sjedite u svojim dobro namještenim foteljama”, navela je.
Poslanik i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio je, reagujući na poruke BS-a u kojima ta stranka kritikuje Amfilohija: “A što bi onda mi trebalo da kažemo jer medresa u Tuzima nosi ime Mehmeda Drugog Osvajača...”.
“Čija je vojska okupirala ove prostore, vršila genocid, džamijala crkve, sjekla hrišćanske glave, nabijala na kolac, uzimala danak u krvi… Ili je to sve rađeno zbog multietničkog sklada i budućih evropskih integracija”, napisao je na “Iksu”.
Jučeršanja odluka Vlade prošla je bez reakcije najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS).
Bonus video: