Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović kazao je danas na proslavi Dana državnosti na Ljubotinju da 13. jul svijetli vječnim sjajem crnogorske slobode i neuništiovosti crnogorske države.
Iz Bogdanovićevog kabineta rečeno je da je polaganjem vijenaca na spomen - kosturnicu strijeljanim rodoljubima, spomen - ploču na Obzovici i spomenik borcima palim u NOB-u na Ljubotinju, danas u crnogorskoj prijestonici obilježen 13. jul – Dan državnosti. Vijence su položile delegacije Prijestonice i SUBNOR-a i antifašista Cetinja.
"Među mnogim svijetlim datumima iz crnogorske istorije, 13. jul svijetli vječnim sjajem crnogorske slobode i neuništivosti crnogorske države. Ovo je dan koji nas obavezuje da ne zaboravimo one koji su ugradili sebe i svoje živote u temelje savremene crnogorske države. Taj 13. jul 1941. je proistekao iz 13. jula 1878. i slavnih bojeva naših predaka za nezavisnost Crne Gore. Na tekovinama oba datuma, osvanula je i majska zora 2006. godine. Zato nas 13. jul duboko povezuje, podsjeća na slavnu prošlost, ali i obavezuje na dalju gradnju budućnosti koja će počivati na svim njegovim vrijednostima", naglasio je Bogdanović i istakao da je u tom svijetlom datumu sažeto vjekovno iskustvo crnogorske borbe za slobodu.
"Crna Gora nikad nije molila da je ne kažnjavaju zbog ljubavi prema slobodi, ali nikad nije shvatila zbog čega je ta ljubav – grijeh. Svi kojima je na srcu slobodna Crna Gora moraju se sa ponosom podsjećati djela učesnika trinaestojulskog ustanka. Moraju se podsjećati djela heroja antifašizma. Moraju se sa osjećajem uzvišenosti podsjećati slavne Narodno-oslobodilačke borbe. Oni su omogućili da Crna Gora danas bude slobodna i da 21. maja 2006. godine, ponovo pred svijet iznese barjak slobode", istakao je Bogdanović.
On je kazao da se sa ponosom sjećamo na jedno herojsko vrijeme u koje je Cetinje – grad prkosa i slobode – pod rukovodstvom Komunističke partije - dalo junake sa velikih bojnih poprišta.
"Cetinje je u taj veliki boj unijelo nedogorjelu i neugasivu iskru lovćenske luče, koja je vjekovima, poput baklje u tami, osvjetljavala dio lovćenskog neba. Slobodarsku i revolucionarnu tradiciju, smjelih i hrabrih sa Belvedera i brojnih bojeva na teškom putu ka slobodi, nezaboravno su tkali borci cetinjskog kraja, a iz tog cetinjskog kraja, u narodnooslobodilačkoj borbi učestvovalo je oko 5 hiljada boraca. U borbama je poginlo 970 boraca, a kao žrtve fašističkog terora poginulo je njih 525. Tokom Drugog svjetskog rata, u logorima širom Evrope, bilo je zatočeno preko 2 hiljade ljudi sa naših prostora. Cetinje je dalo 49 narodnih heroja, a ukazom nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije, Josipa Broza Tita, Cetinje je proglašeno Gradom-herojem", kazao je gradonačelnik Prijestonice.
Bonus video:
