Skupština Crne Gore najvjerovatnije će sjutra ratifikovati Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, čiji je cilj sprečavanje korupcije uz pomoć direktne administrativne razmjene podataka između država potpisnica o imovini i prihodima koje su javni funkcioneri obavezni da prijavljuju.
Međutim, sporazum neće tada stupiti na snagu dok ga ne ratifikuju najmanje tri države koje su ga potpisale, a u nevladinoj organizaciji koja se bavi antikorupcijom dovode u pitanje njegovu uspješnu primjenu zbog dosadašnjeg nedostatka političke volje za regionalnu saradnju u ovoj oblasti.
Sporazum su u Beogradu 2021. godine potpisale Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija. Prema podacima Regionalne antikorupcijske inicijativa (RAI) dokument je do sada ratifikovala Sjeverna Makedonija, u avgustu ove godine, a u oktobru prošle godine pristupila mu je i četvrta potpisnica, Moldavija, ali ga još nije ratifikovala.
Sporazumom je ostavljena mogućnost da ga države potpisnice “privremeno primjenjuju” i prije stupanja na snagu, ali “Vijestima” nije poznato da se to desilo.
U crnogorskom parlamentu dokument je u proceduri od aprila, prošao je nadležne skupštinske odbore, koji su jednoglasno preporučili njegovo potvrđivanje.
“Potpisivanje ovog sporazuma jeste korak naprijed i biće posebno koristan u predmetima poput Pandora papira, ali uz i dalje otvoreno pitanje da li će sa strane Crne Gore postojati neko ko će to smjeti i umjeti da valorizuje”, kazao je za “Vijesti” direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac.
Milovac je ocijenio da se postavlja pitanje kapaciteta crnogorskih državnih institucija da valorizuju na pravi način ovakve sporazume, ali prije svega političke volje za koju se mnogo puta do sada vidjelo da je nedostatna kada je u pitanju ovakva vrsta prekogranične saradnje.
“Konkretno, biće zanimljivo vidjeti kako će izgledati razmjena podataka sa Srbijom sa kojom je zvanična saradnja do sada po pravilu bila opterećena i uslovljena dnevnom politikom i političkim kalkulacijama”, kazao je Milovac.
Vlada Crne Gore je u martu ove godine potvrdila Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, a prethodno je potpisan u Beogradu 19. marta 2021. godine. Nakon što ga je Vlada utvrdila, Sporazum je poslala Skupštini na usvajanje.
U predlogu zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, koji je dostupan na sajtu Skupštine, navodi se da potvrđivanjem ovog sporazuma, Crna Gora iskazuje spremnost za dalje unapređenje sistema sprečavanja i suzbijanja korupcije i opredijeljenost za unapređenje mehanizama međunarodne regionalne saradnje na polju sprečavanja i suzbijanja korupcije.
Navodi se da je proces pripreme sporazuma dio aktivnosti koje je sprovela Regionalna antikorupcijska inicijativa uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA). Nacrt sporazuma podržali su šefovi država i vlada zapadnog Balkana na samitu u Trstu 2017. godine.
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 31. oktobra 2019. godine prihvatila Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini.
“Sporazum se primjenjuje na razmjenu podataka bez obzira na specifičnosti sistema prijave imovine zamoljene strane i strane molilje, kao i na razmjenu podataka u slučaju u kojem zamoljena strana ne zahtijeva od subjekata u svojoj nadležnosti da podnesu izjavu o imovini”, navodi se u dokumentu koji je u skupštinskoj proceduri.
Milovac je ocijenio da su koristi od ovog sporazuma donekle ograničene usvajanjem izmjena Zakona o sprečavanju korupcije kojim je, kako je kazao, Vlada Milojka Spajića prvi put uvela institut zastare kada je u pitanju provjera imovine javnih funkcionera. “U praksi to znači da oni koji su imovinu krili prije 2014. godine nemaju razloga za brigu što se Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tiče, osim ako državno tužilaštvo ne uspije tu imovinu da poveže sa nekim konkretnim krivičnim djelom. Drugi dio te priče jeste nakaradni Zakon o porijeklu imovine koji nije usklađen sa takozvanim italijanskim modelom koji bi pružio veću efikasnost u oduzimanju imovine”, ocijenio je Milovac.
U predlogu zakona se navodi da su sporazumom utvrđeni podaci koji se razmjenjuju, postupak razmjene podataka na zahtjev, mogućnost automatske razmjene podataka, pravo odbijanja zahtjeva, mogućnost i mehanizmi pretraživanja i korišćenja otvorenih baza podataka i direktan pristup, mogućnost spontane razmjene podataka, povjerijivost, određivanje kontakt tačke, pitanje troškova pomoći koja se pruža na osnovu Sporazuma...
“Kada je u pitanju područje primjene, Sporazum se primjenjuje na razmjenu podataka bez obzira na to da li sistem prijave imovine kod zamoljene strane sadrži identične aspekte finansijskih ill ličnih interesa, obuhvata iste kategorije lica koja prijavljuju imovinu, koristi iste postupke za provjeru vjerodostojnosti prijavijene imovine, ill predviđa iste posljedice kao sistem strane molilje”.
Sporazum se, kako se navodi, primjenjuje i na razmjenu podataka u slučaju u kojem zamoljena strana ne zahtijeva od subjekata u svojoj jurisdikciji da podnesu izjavu o imovini.
U dokumentu se navodi da je u odnosu na druge međunarodne sporazume ill mehanizme i pravo Evropske unije, sporazumom utvrđeno da on ne ograničava razmjenu podataka predviđenu drugim međunarodnim sporazumima ili drugim mehanizmima na snazi kod strana potpisnica, kao i da se ništa u sporazumu ne može protumačiti kao ograničavanje ill negativan uticaj na obaveze strana potpisnica koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji.
“Sporazum podliježe ratifikaciji, prihvatanju ill odobrenju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja će biti položeni kod Viade Republike Srbije koja je određena kao depozitar sporazuma. Sporazumu mogu pristupiti sve države ill teritorije koje mogu samostaino ostvariti svrhu sporazuma. Evropska unija može pristupiti ovom sporazumu”, piše u dokumentu.
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 31. oktobra 2019. godine prihvatila Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini.
“Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini potpisan je na ceremoniji potpisivanja Medunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini održanoj 19. marta 2021. godine u Beogradu, Republika Srbija”, navodi se u dokumentu.
Alat za otkrivanje, ali i prevenciju korupcije
Korumpirani javni funkcioneri često svoju imovinu skrivaju u inostranstvu, a antikorupcijska tijela o tome nemaju podatke, ili teško do njih dolaze, jer je razmjena podataka između država međunarodnim sporazumima omogućena samo u vezi sa porezima i u krivičnom postupku, stoji na sajtu Regionalne antikorpupcijske inicijative (RAI), čije je sjedište u Sarajevu.
“Mnogi korumpirani javni funkcioneri svoja stvarna bogatstva troše u inostranstvu: kupuju nekretnine, posjeduju preduzeća ili deponuju novac na stranim bankovnim računima. Sakrivanje ovog bogatstva je relativno lako. Stoga neki javni funkcioneri mogu jednostavno da ne prijave ovu imovinu i prihode u inostranstvu. Slično važi i za otkrivanje privatnih interesa”, smatra RAI.
Ova organizacija se zalaže, a to piše i u sporazumu, i da baze podataka o prijavi prihoda i imovine javnih funkcionera budu javno dostupne.
“Tijela integriteta zadužena za provjeru tačnosti izjava o imovini mogu pristupiti samo domaćim bazama podataka. Ukoliko podaci iz inostranstva nisu otvoreni izvor, tijelima integriteta nije omogućeno da im pristupe. U isto vrijeme, provjeravanje izjava o imovini je isključivo preventivni zadatak. Tako, tijela integriteta ne mogu koristiti mehanizme međusobne pravne pomoći koji su inače dostupni u krivičnim postupcima”, smatra RAI, podsjećajući da više od 100 država sarađuje na osnovu Sporazuma o razmjeni informacija u poreskim pitanjima.
Bonus video:
