Uticaj iz Srbije i Rusije je sve jači, a Crna Gora se ne smije pretvoriti u Bjelorusiju u regionu, sapštio je poslanik Evropskog parlamenta (EP) Tomislav Sokol.
On je to kazao u Skupštini Crne Gore na 22. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).
Sokol je poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Sokol je rekao da prisustvom parlamentu šalje poruku koliko je Crna Gora važan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali i da je najbliža od svih kandidata.
On je ocijenio da je "sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese na Crnu Goru".
"Mi možemo primijetiti agresivnu politiku širenja uticaja Srbije u okolnim zemljama, koji se može nazvati i hegemonističkom. Imamo partije koje su doista pro-srpske i pro-ruske koje su ušle u Vladu. To je nešto to nije pozitivan razvoj događaja i što treba pozdraviti. Vidjeli smo na djelu niz provokacija - kao što je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu. Ono što je posebno problematično, Crna Gora nema nikakve veze sa Jasenovcem, niti je bilo ikakvog povoda. Hrvatska osuđuje sve zločine koji su počinjeni u NDH", kazao je Sokol.
On se osvrnuo i na najave usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu, za koji je ocijenio da bi, ukoliko bi bio usvojen, doveo do toga da se vlast u Crnoj Gori bira u Beogradu i Moskvi.
Poslanik Demorkatske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović pitao je Sokola da li smatra da se desio genocid u Jasenovcu.
"Vaše izlaganje je usaglašeno sa amandmanima koje ste podnijeli na nacrt preporuka. A kad smo već kod njih, imam osjećaj da Vam je amandmane napisao DPS, a Vi ih samo potpisali. Ako je tako, Vi ste nedostojni da predstavljate Evropski parlament, a kamoli da dijelite lekcije i ukore, kao neke razredne starješine. Pokušavajući da kompromitujete evropski put raznim manipulacijama, kompromitujete Evropsku uniju (EU), Evropski parlament i samu politiku proširenja. Mogu da zaključim da ste neprijatelj evropskog puta Crne Gore", istakao je.
Kako je dodao, Sokol se svrstao na jednu stranu u crnogorskom parlamentu - DPS-a, što nije u duhu EU.
"Postoje brojni dokazi da je DPS kad je vladao ovom državom omogućio ili učestvovao u stvaranju najozbiljnijih kriminalnih grupa koje se optužuju za šverc droge i cigareta, a ta roba je odlazila najviše u države EU", kazao je.
Osvrćući se na zakon o dvojnom državljanstvu, naveo je primjer evropskog poslanika Davora Iva Štira.
"On je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i ima i argentinsko. I Vama je sporno ako Crnogorci u Srbiji dobiju isto takvo pravo, a u svojim redovima imate Štira. Kako je to moguće u Hrvatskoj, a nije u Crnoj Gori?", istakao je Bojović i dodao da je HDZ, kojoj pripada Sokol, optuživala predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da ga finansira predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Dejan Đurović, predsjedavajući u ime delegacije Skupštine Crne Gore je predložio da Bojović i Sokol odigraju partiju šaha, jer "Bojović nije kao neki političari zamrzio šahovnicu".
On nije dao Sokolu da replicira Bojoviću.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da Izvještaj Evropske komisije (EK) predstavlja podsticaj na ubrzanju reformi i punopravnom članstvu Crne Gore u Evropsku uniju (EU).
"Zadovoljstvo mi je što imam priliku da otvorim 22. sastanak POSP-a", kazao je Mandić.
Sastanku kopredsjedavaju poslanik Dejan Đurović, predsjedavajući u ime delegacije Skupštine Crne Gore i Tomas Vajc, predsjedavajući u ime delegacije Evropskog parlamenta.
Đurović je kazao da su različite okolnosti, poput pandemije Kovida, poremetile održavanje POSP-a, ali da današnji događaj pokazuje kontinuiranu i trajnu posvećenost Crne Gore dijalogu i zajedničkom radu na evropskom putu.
Mandić je kazao da želi da istakne jučerašnji izvještaj EK, kao i da mu je drago što je u Skupštini napravljen most između vlasti i opozicije.
Kako je dodao, saziv Skupštine kojim predsjedava je doprinio više nego mnogi raniji, kao i da je najvažniji napredak u pravosuđu. Vajc je istakao da je od ključnog značaja da oba parlamenta sarađuju. On se zahvalio partijama opozicije na saradnji.
Usvojen je zapisnik sa prethodnog sastanka, koji je održan u Briselu u martu.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, kao predstavnik Vlade, poželjela je uspješan rad novom mandatu Evropskog parlamenta.
"Geopolitička dešavanja u prethodnim godinama uslovila su učvršćivanje unutarevropske solidarnosti i veće interesovanje za integrisanje država kandidata u jedinstven bezbjednosni i politički okvir", ocijenila je Gorčević i dodala da je prije godinu dana formirana pro-evropska Vlada sa najvećom podrškom u istoriji Crne Gore.
Ona je istakla da ulazak u EU podržava više od 80 odsto populacije.
Kako je kazala, naročito važan podsticaj za Crnu Goru je plan razvoja za Zapadni Balkan.
"Postignuti rezultati nisu samo Vlade, već široki konsenzus između Vlade i parlamenta, ali su i plod zajedničkog rada sa evropskim partnerima koji su pružili kontinuranu podršku i znanje da istrajemo i dali su novi impuls reformskim procesima", saopštila je Gorčević.
Ona je dodala da su ocjene iz Izvještaja EK podsticaj za nastavak procesa pristupa.
U ime mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, ambasador te države Jožef Neđeši kazao je da je proces proširenja jedan od prioriteta njihovog predsjedavanja.
"Vrijeme u kom živimo nam je pokazalo koliko je to važno, ali je proširenje pokretač za unaprjeđenje ekonomskih i društvenih uslova za sve građane kroz razmjenu znanja i promociju vrijednosti na kojima se bazira EU", saopštio je.
Neđeši je poručio da je Crna Gora preuzela važne korake, ali i da pozdravlja imenovanja u Sudskom savjetu i izbor vrhovnog državnog tužioca.
"U geopolitičkom smislu, EU je posvećenija nego ikad partnerskom odnosu. Agresija Rusije na Ukrajinu ugrožava mir i bezbijednost u svijetu", kazao je.
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da je cilj ulaska Crne Gore u EU do 2028. ambiciozan, ali dostižan.
Kako je dodao, zemlja je pokjazala spremnost da spremno napreduje, pogotovo u oblastima koje se tiču vladavine prava.
Neđeši je ocijenio da je IBAR uspjeh kao rezultat zajedničkog rada i svih partija, ali i da je potrebno raditi na tome da se riješe sva pitanja sa susjednim zemljama.
"Želimo da se postepeno region integriše u jedinstveno tržište. Prva konkretna mjera je SEP - jedinstvena platna zona, koja će povećati ekonosmki rast", istakao je.
Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković poručio je da je ulazak Crne Gore u EU najvažniji zadatak "naše generacije", kao i potvrda ispravnosti prethodne generacije koja je obnovila nezavisnost. "Ujedno, integracija Crne Gore u EU predstavljaće dokaz da je proces proširenja živ i biti snažno ohrabrenje svima na Balkanu koji vjeurju u evropsku perspektivu", istakao je i dodao da su toga svjesni i oni koji se trude da Crna Gora postane sljedeća članica, ali i oni koji pokušavaju da je skrenu sa tog puta, kao i da on priča u ime prvih.
Vuković je podsjetio da su podršku IBAR zakonima dali i poslanici opozicije.
"Prethodno je, uz učešće pro-evropske opozicije, izabran sedmi sudija Ustavnog suda, troje članova sudskog savjeta i vrhovni državni tužilac. Zahvaljujući svemu tome, Crna Gora je dobila pozitivan izvještaj EK i otvoren je put da CG zatvori pregovaračka poglavlja. Ovaj značajan uspjeh Crne Gore na putu pristupanja EU nije označio intenziviranje pomenutog procesa. Naprotiv, samo mjesec dana kasnije, Vlada je rekonstruisana na način što su partije koje su poznate po pro-ruskim i anti-evropskim stavovima postale njen dio. Posljedično, umjesto diskusije o pitanjima iz naše evropske agende, u prvi plan su gurnute teme koje duboko dijele crnogorsko društvo, ugrožavaju demokratske vrijednosti na kojima ona počiva i kvare odnose sa susjedima", poručio je.
Vuković je naveo primjere glasanja rezolucije o Jasenovcu, negiranje genocida u Srebrenici, priznanja Kosova, neglasanja za sankcije Rusiji, najavu zakona o stranim agentima...
"Ovakvi i slični potezi, kojima koordinira predsjednik Skupštine, a na koje ćuti predsjednik Vlade, imaju za cilj da podignu političke tenzije i izazovu nestabilnost kako bi se evropski put usporio. Takva Crna Gora, bez evropske perspektive, postala bi laka meta nacionalističkih politika iz okruženja koje sve agresivnije djeluju u ostvarivanju ruskih interesa na Balkanu", istakao je.
On je ocijenio da proces evropskih integracija Crne Gore sve više djeluje kao puka forma, a ne kao opredjeljenje.
"Crna Gora je na istorijskoj raskrsnici. Pred nama su dva puta. Jedan je put koji vodi ka EU, a on zahtijeva isključivi fokus na proces pregovora, odnosno potpunu posvećenost izvršavanju obaveza iz evropske agende. Drugi put Crnu Goru vodi natrag u mračne devedesete, godine političke nestabilnosti i etno-nacionalnih tenzija. Državotvorna pro-evropska opozicija nastaviće da čini sve što je u njenoj moći kako bi naša država u najkraćem roku postala sastavni dio EU. Od naših partnera očekujemo podršku na otm putu", istakao je.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović ocijenio je da je Crna Gora pokazala posvećenost u sprovođenju reformi potrebnih za stvaranje društva zasnovanog na pravdi i demokratiji.
"Na početku mandata Vlada se susrela sa nedostatkom konsenzusa o vladavini prava, što je trajalo nekoliko godina prije toga. Kroz konstruktivnu saradnju SKupštine i Vlade postigli smo potrebne većine za imenovanja u pravosuđu. Naša ambicija je da cio proces završimo do 2026. godine", istakao je.
Poslanik Evropskog Parlamenta Tajs Ruten (Laburustička partija Holandije), kazao je da želi da čestita svim članovima parlamenta na ostvarenom napretku.
"Mentalitet ček liste nije ono što nam treba - da se samo štrikira šta se uradilo", istakao je.
Poslanica Evropskog parlamenta Sunčana Glavak (HDZ) usaglasila se da nije bitna ček lista, već šta suštinski stoji iza toga.
"Članstvo donosi mnoge prednosti, unaprjeđuje mnoge aspekte društva, ali se sve to mora održatiuz očuvanje nacionalnog identiteta i nacionalne suverenosti. Proces pridruživanja označava osnaživanje institucija", ocijenila je.
Kako je dodala, s obzirom da dolazi iz Hrvatske, želi se osvrnuti na regionalnu saradnju, pitanja koja nisu riješena i koja će morati biti riješena.
"Kako će medijska nezavisnost ne samo na papiru, već i u stvarnosti, dobiti napredak i na koji način će se riješiti suzbijanje dezinformacija?", pitala je Glavak.
Ona je ocijenila da se snažan uticaj na demokatske procese dešava u tzv. krhkim demokratijama.
Đurović je ocijenio da, bez obzira na tonove, prisutne doživljava kao partnere koji žele da pomognu da Crna Gora bude dio evropske porodice.
"Istorijski gledano, mi smo Evropa odavno i to ne znači da ulazimo u EU, nego jednostavno da smo oduvijek bili dio evropske porodice. Jučerašnji izvještaj iz EU koji je pokazao značajan napredak daje nam za pravo da će to da se desi do 2028, a ako nastavi ovako, ja mislim da može i ranije. Vi znate da je ovaj parlament donio 84 zakona. Takav angažman se ne može uporediti sa prethodnim periodima. Zato smo dobili IBAR na šta smo posebno ponosni. Mi smo spremni da zatvorimo četiri poglavlja do kraja godine. Od 2012. do 2020. godine su se zatvorila svega tri poglavlja, što je jako malo. Nažalost, znate i Vi kolege iz Hrvatske i Slovenije znate da su u periodu od 2010. do 2020. dvije najozbiljnije kriminalne grupe i narko karteli u Evropi. Ne samo što smo mi pogođeni, već i vi, naši prijatelji iz Hrvatske i Slovenije, koji su nastali u doba znate koga", kazao je.
On je podsjetio da je DPS potpisao ugovor o saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina, ali i Savezom nezavisnih socijaldemorkata Milorada Dodika.
"Ja vama kažem da je u crnogorskom parlamentu donijela većina od 52 poslanika. Pozitian iskorak je glasanje opozicije za svaki evropski zakon. Saglasni smo za dobrosusjedske odnose, kao i da razgraničenje bude na korist i crne Gore i Hrvatske. Mi nismo bili vlast 1990. godine, a da jesmo, vjerovatno se ne bi završilo onako kako se završilo", istakao je Đurović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je kazao da je bitnije pričati o suštini, a ne formi, te da su suština vrijednosti,a ne zakoni.
Osvrnuvši se na izvještaj EK, on je kazao da je napredak u dvije trećine poglavlja ocijenjen sa ocjenom tri.
"U odnosu na prošlu godinu, u šest od 33 poglavlja je bolja ocjena, u sedam je za pola ocjene niža ili niža, a čak imamo i tri poglavlja gdje smo došli do 'bez napretka' - ocjenu dva. Nismo imali takvu situaciju, a dva od tri poglavlja su veoma važna - privredno pravo i konkurencija. Srednja ocjena je 3,21 i to je poboljšanje u odnosu na prethodni period, ali je to otprilike na nivou iz 2016. i 2020. godine", kaozao je Mugoša.
Kako je dodao, postoji još posla, a zakoni će se mijenjati jer je to "dinamika života".
"Da li su medijski poslenici u boljoj poziciji nego prije godinu? Da li je NVO sektor u boljem stanju? Da li više zakona donosimo uz javne rasprave i konsultacije više nego prije?... Odgovor je nije, a to je suština", saopštio je Mugoša.
Osvrnuvši se na navode da je više poglavlja zatvoreno u posljednjih godinu dana nego u periodu prije toga, rekao je da su u ranijem periodu mnoga poglavlja otvorena.
Vajc je ocijenio da Rezolucija o Jasenovcu izazvala turbulencije.
"Neću reći da je to namjerno, ali je činjenica da je to dio stvarnosti. Ja i druge kolege smo uložili napore da diplomatske poremećaje ublažimo. Imali smo razgoovre sa Glavak i Sokolom i činjenica što su ovdje danas, predstavlja njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore da uđe u EU. Treba da vodimo debatu, da budemo kritički nastrojeni, ali da se uzdržimo od okrivljavanja jednih i drugih, posebno na ličnom nivou. Zamolio bih da ne upućujemo optužbe onima koji nisu tu", kazao je Vajc, osvrćuči se na Bojovićeve navode o Štiru.
Đurović je kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kad je spominjao nekoga ko nije u sali, ali da razumije reakciju jer crnogorski psolanici očekuju od evropskih žele da vide pozitivan impuls, a ne da daju packe i da favorizuju vlast ili opoziciju u parlamentu.
Poslanica Demokrataske Crne Gore Anđela Vojinović ocijenila je da su prethodne godine bila teška lekcija za Crnu Goru, jer su institucije, pogotovo policija, zlupotrebljavane.
"Te godine, ako nisu za ponos, jesu za nauk. Danas jesmo naučili nešto iz tog perioda i preokrenuli smo cio proces gdje pravda neće biti samo riječ, već i opipljiva realnost. To nam potvrđuje izvještaj EK, posebno o poglavljima 23 i 24, gdje je navedeno da je ostvaren napredak. Uvjereni smo da su imenovanaja u pravosuđu, uz širok konsenzus, ali i odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala naša karta za ulazak u EU i ka ozdravljenju Crne Gore", poručila je i dodala da je dokaz ta se nije stalo samo na riječima činjenica da su uhapšene desetine funkcionera prethodne vlasti.
Kako je ocijenila, najveći iskorak su kadrovska rješenja, kao i to što će polciajci morati da prijavljuju imovinu.
Ruten je istakao da nijedno društvo u EU nije imuno na kriminal, te da se radi o kontinuiranoj borbi.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović ocijenila je da je ulazak Crne Gore u EU prirodan proces, te da na političkoj sceni nema "anti-EU glasa".
"Kad su u pitanju IBAR zakoni, mi već sad pristupamo izmjenama jer prije par mjeseci nije bilo sluha sa primjedbe iz opozicionih klupa", saopštila je i podsjetila da su imenovanja u sudstvu i pravosuđu izglasana uz pomoć opozicije.
"Flertovanje sa opasnim rješenjima kao što je zakon o tajnim agentima nas udaljava od evropskog puta", istakla je Pejović.
Kako je dodala, bitno je pratiti evropske zakone i u sajber bezbjednosti, a da se agencija koja se bavi time nalazi u Ministarstvu javne uprave, a ne odbrane.
"U prethodnom periodu se dešavalo da nemamo mogućnost kontrolnih saslušanja. To je jako opasno. Uz ovoliku podršku vladajućoj većini, lako se pomisli da nema drugog rješenja sem onog koje oni predložu", kazala je.
Glavak je kazala da su i oni stalno pred ispitivanjem svojih reformi.
"Cijelo umijeće politike je u racionalnom djelovanju. Niakda nećete moći reći, našli smo savršen zakon. Zato moramo propitivati ono što se dešava u vladavini prava i medijskom prostoru", saopštila je hrvatska poslanica.
Dodala je da su u svakoj raspravi govorili da građani Crne Gore zaslužuju evropski put.
Poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović kazala je da, kada opozicija ukazuje na stvari koje bi mogle biti bolje, bivaju okarakterisani kao protivnici evropskog puta.
"Moram da kažem da smo i konkretnim djelovanjem doprinijeli da se suštinski zastoj u EU integracijama deblokira. U pravosuđu, osim imenovanja, ne vidim da je bilo drugog napretka", istakla je.
Kako je saopštila, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je dobila zamah tokom 2021. godine, a da je aktuelna Vlada od samog početka pokazala da poštovanje zakona za nju nije prioritet.
"Protivzakonito je imenovan direktor Uprave policije, smijenjena je zastupnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, glavni inspektor ANB-a i cijeli niz drugih smjena koji su posljedica revanšizma", ocijenila je Novaković Đurović.
Ona je istakla da je odluka da školski odbori ne biraju direktore škola, kao i da ministri rukovode inspekcijama korak dalje od decentralizacije.
"Kad su u pitanju novinari i mediji, potpuno sam saglasna. Donijeli smo zakone, ali u suštini, imamo javni servis pod uticajem vladajuće većine koja, između ostalog, uređuje program i evo konkretno, u mom slučaju, onemogućava da se čuje glas opozicije u njihovim emisijama", saopštila je.
Vajc je saopštio da je Luka Bar uvijek bila vezana za kriminalne aktivnosti, a da po izvještajima to stoji, ali i da je usvajanje zakona dobro, ali da se tužilaštvu i policiji trebaju dati ovlaščenja da ih sprovode.
Sokol je kazao da je premijer Milojko Spajić saopštio da je zahvalan na svemu što je Hrvatska uradila na crnogorskom putu ka EU. "Što se tiče mog govora, ja ga nemam napisanog, tako da ne znam da je DPS meni pisao govor. Ne znam otkud ideje da ja nekoga promovišem. U vladajućoj većini postoje partije koje su pozvane u Beograd povodom Putinove posjete. Što se tiče Štira, nije samo izabran u Hrvatskoj, već je izabran za Šefa delegacije EU za Bosnu i Hercegovinu. Treba pohvaliti šta je dobro. Mi vidimo iz izvještaja da postoje određeni problemi. Posebno su istaknuti problemi kvaliteta sudova i sastava vijeća", ocijenio je.
On je istakao i sukobe i optužbe koje su razmjenjivali ljudi iz bezbjednosnog aparata sa bivšim pministrom pravde Andrejem Milovićem, koji je "itekako odigrao veliku ulogu u donošenju IBAR zakona".
Đurović je istakao da nema političke opcije "za i protiv EU" nego su svi za ulazak u EU.
"Prosto razumijem kolege da su izbjegli temu kad je u pitanju pravosuđe, kriminal i korupcija. S obzirom da oni najbolje razumiju nas, oni dolaze iz države gdje je uhapšen predsjednik Vlade. Nama još uvijek nije uhapšen bivši predsjednik Vlade , ali jesu bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i ja Vas razumijem zašto nismo mogli dobiti neke pozitivne signale kad je u pitanju pravosuđe. Uhapšen je i bivši predsjednik Privrednog suda gospodin (Blažo) Jovanić", istakao je Đurović.
Dodao je da su, takođe, uhapšeni i Medeničin sin Miloš, kao vođa organizovane kriminalne grupe, ali i specijalni državni tužilac i njegov pomoćnik, dva bivša direktora policije, bivši šef ANB-a...
Bonus video: