Povećanje budžeta Skupštine za angažovanje stručnih savjetnika poslanika treba da bude usmjereno na jačanje administrativnih kapaciteta i stručne podrške koju Služba Skupštine pruža poslanicima u njihovom radu, umjesto na jačanje partitokratije i dodatno prelivanje para iz državnog budžeta na račune političkih partija, saopštila je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je ove sedmice novu budžetsku stavku kojom bi svaki poslanik mogao angažovati po jednog savjetnika.
"Međutim, ostalo je nejasno prati li predsjednik parlamenta strateška i planska dokumenta Skupštine, pa je novi budžetski rashod ulaganje u kontinuirani razvoj Službe Skupštine, kako bi se povećala baza profesionalnog i stručnog kadra izabranog na javnim konkursima. Ili se, ipak, planira dodatno prelivanje novca građana i građanki političkim partijama, kako bi se nastavilo namirivanje partijske alavosti po dubini i zapošljavanje kadra bez odgovarajućih kompetencija u najvažnijoj instituciji demokratije. Ukoliko najava znači ovaj drugi scenario, to će predstavljati učvršćivanje partitokratije i neznanja. Dolazimo do apsurdne situacije da sa nikad više savjetnika/ca imamo nikad manje znanja u Skupštini Crne Gore", kaže Gvozdenović.
Podsjeća da parlamentarne partije već dobijaju ogromna sredstva iz budžeta za redovan rad, iz koga mogu pokriti troškove savjetovanja. U 2023. godini je za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija opredijeljeno 6,35 miliona eura. Za finansiranje ženskih organizacija u političkim subjektima opredijeljeno je dodatnih 635 hiljada eura. Partije dobijaju i sredstva za redovan rad iz lokalnih budžeta, a iz državnog budžeta se plaćaju i troškovi zakupa njihovih poslovnih prostorija, ukazuje ona.
Gvozdenović kaže da pružanje kvalitetne stručne i tehničke podrške poslanicima osnovni zadatak Službe Skupštine i da je on sadržan u važećim strateškim i planskim dokumentima parlamenta.
"Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji Službe Skupštine je propisano da se Sektoru za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine obavljaju, između ostalog, stručni i drugi poslovi za potrebe predsjednika radnog tijela, zamjenika predsjednika radnog tijela, poslanika i generalnog sekretara u vršenju njihovih funkcija; pripremanje predloga akata i drugih materijala po zahtjevu predsjednika, potpredsjednika Skupštine, predsjednika radnog tijela i poslanika; pružanje stručne pomoći poslanicima u formulisanju amandmana, i pripremanje materijala za potrebe poslanika u vezi glasanja".
Na kraju 2023. godine, dodaje, Skupština je imala 210 zaposlenih, od čega 194 službenika i namještenika. Polovina njih radila je na podršci poslanicima u sektoru za zakonodavne i nadzorne aktivnosti i sektoru za istraživanja, dokumentaciju i IT. Kadrovskim planom su predviđena i nova zapošljavanja, navodi Gvozdenović.
"Ovo su službenici/ce koji trebaju da pružaju podršku poslanicima/cama. To su kadrovi u čiju kontinuiranu obuku treba ulagati, kako bi što bolje ispunjavali svoje zadatke u službi trenutnog i budućih saziva parlamenata. Slobodna radna mjesta treba popuniti najboljim novim kadrovima koji će godinama i decenijama svojim znanjem i profesionalnošću doprinositi jačanju parlamentarizma i demokratije, radeći objektivno, nepristrasno i posvećeno".
Gvozdenović poručuje da se ne smije dozvoliti da novac građana završi u partijskim kasama pod izgovorom jačanja kapaciteta Skupštine.
"Nakon što smo svjedočili partijskim zloupotrebama u državnim preduzećima i upravnim organima, ovakva praksa ne smije postati standard i u najvažnijoj instituciji predstavničke demokratije. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju parlament koji ulaže u stručnost i profesionalizam, a ne u zadovoljenje partijskih interesa", kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Bonus video:
