Poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je pitao da li će Ulcinj dočekati pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra. On je naveo da je Spajić u pisanom odgovoru naveo da nije bilo diskriminacije ove opštine po tom pitanju, te da je dubina granice Morskog dobra od jednog do osam kilometara dubine.
Naglasio je ta kompanija od njih kroz tri decenije od Ulcinja prihodovala 50 miliona eura, dok je uloženo tri do četiri miliona eura.
"Tražio sam odgovore od Morskog dobra i ministra turizma koliko je prihodovano od Ulcinja zadnjih deset godina, rečeno mi je deset miliona a ja ću vam reći da su mi dali falsifikovani podatak. Samo 700 baraka na Bojani po 3.000 eura, to je 2,1 miliona eura, 50 plaža po 20.000 eura, eto 3,5 miliona eura. I ono što su investirali, sve su ostavili polovično. Grad koji je prije 100 godina imao 400 plovnih objekata, brodogradilište, a sad nemamo ni 400 pasara“, kazao je Zenka i naglasio da nemaju ni pomorsku školu, u gradu koji ima plovnu tradiciju.
Zenka tvrdi da su zbog ovog tretmana, uništeni i finansijski i morski duh Ulcinja.
Da je Ulcinj bio zapušten 30 godina je potvrdio je Spajić. Naveo je da su upravo zbog toga, tražili da trasa Jadransko-jonskog puta ide preko Ulcinja, kako bi se i građanima i privredi obezbijedio razvoj i brže putovanje.
"Očekujemo tender za izvođenje već krajem naredne godine, ovaj projekat dobro napreduje. Što se tiče strukture Morskog dobra, želimo da se sa nadležnim ministarstvom razmotre sve mogućnosti“, naveo je Spajić.
Zenka je dodao da se o Jadransko-jonskom auto-putu govorilo kada je bio mali te da Ulcinju, trebaju momentalna rješenja. Kazao je i da je auto-put na toj trasi tražila Albanija. Tvrdi i da dio Skadarske Krajine koji pripada Ulcinju, dan danas nema vode te da želi da se makar granice Morskog dobra utvrde na pravi način, i nisu dobili tretman kao ostali gradovi u Crnoj Gori.
Spajić je istakao da nije tačno da je Albanija tražila ovu trasu, već da je ideja njihova.
"Za 15 dana ćemo potpisati ugovor sa kompanijom koja treba da uradi idejno rješenje, koje bi po ugovoru trebalo da se završi kroz četiri, pet mjeseci. A dionica od Virpazara do Bara, projektni zadatak će moći da se raspiše do kraja ove godine. Mi nećemo čekati završetak idejnog rješenja, nego smo ubrzali proceduru već ćemo na pola već imati informaciju, i moći ćemo da raspišemo tender za idejni projekat od Bara do granice sa Albanijom. To znači da će se do kraja godine moći raspisati tender za izvođenje radova i to je za nas prioritet“, istakao je Spajić.
Zenka je ponovio da su ovo projekti koji zahtjevaju vrijeme i izdržljivost građana te da mu je to prioritetno pitanje, ali da mu je drago da procesi idu brzo.
Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi je pitao u kojem je stadijumu projekat mosta na Bojani, koji bi spojio Ulcinj i Velipoje, a tražio je odgvore jer ne vidi da se ne radi na ovom pitanju. Pitao je ima li napretka, da li je usaglašen sa Albanijom i kada se može očekivati početak radova...
„Izgradnjom mosta razdaljina bi se skratila na kilometar, dok je sada 70 kilometara. Obavješteni smo da je u kapitalnom budžetu za 2025. godinu opredijeljeno 10 miliona eura i smatramo da bi građani što prije trebali da saznaju da li će se ideja realizovati u toku naredne godine“, istakao je Čobi.
Spajić je naveo da pripremaju sastanak sa tamošnjim premijerom Edijem Ramom, na kome će biti i riječ o tom projektu. Naglasio je da se novac za projekat može dodati i iz rezerve, te da je Vlada potpuno spremna da projekat dovede do kraja.
„Moram da pomenem i projekat Jadransko-jonskog auto-puta, koji će da bude koridor interkontinentalnog karaktera, čime Ulcinj dobija bitno mjesto. Uskoro ćemo ući u tender za idejni projekat a onda i za izvođenje ovog koridora“, dodao je Spajić.
Čobi tvrdi da se o projektu priča duže vrijeme ali da i dalje ne zna, da li je uvršen u državni Prostorni plan. Pitao je i o rekonstrukciji dionice puta Vladimir-Ostros, odnosno kada se može očekivati tender za izvođenje radova na ovoj trasi koja je u lošem stanju.
Spajić je istakao da Uprava za katastar radi na procjeni zemljišta za eksproprijaciju, da se mora proglasiti javni interes, što očekuju do kraja godine ili početkom naredne, nakon čega će raspisati tender.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je pitao Spajića, da li bi podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada kako bi taj Fond uplatio neizmirene doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje za radni staž, koji nekim od građana nedostaje kao uslov za penzionisanje. On je naglasio da se to tiče kompanija koje su završile u stečaju, da je Zakon o Fondu rada donijet 2020. godine upravo za ove svrhe, te da žele da se riješe problemi radnika iz perioda tranzicije.
"Posebno su ranjivi oni kod kojih je kompanija postala da postoji i negdje naš predlog treba da proširi nadležnost Fonda rada. Ako govorimo o potrebnim finansijskim sredstvima, Fond je od 2019. do 2023. godine prihodovao 16 miliona eura a imao je 4 miliona eura rashoda. Nadam se da ćemo dobiti podršku“, istakao je on.
Spajić je dodao da se rješenje mora naći sa resornim ministrima kako bi bilo fiskalno održivo i kako bi se ovi ciljevi ostvarili.
Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je kazao da je velika šteta što njegova koalicija (Za budućnost Crne Gore) nije bila ranije u Valdi, jer bi Crna Gora već bila u EU.
"Već devet godina plivam u Bermudskom trouglu zajedno sa Mandićem i Mihailom Čađenovićem. BErmudski trougao čine policija, sudstvo i tužilaštvo. Ja sam malo isplivao za ovaj premijerski sat da vam se orbatim sa jednim pitanjem. Da li smatrate da treba procesuirati sva lica koja su zloupotrijebili službeni položaj u tužilačko - sudskom postupku terorizam u pokušaju", pitao je.
Kako je dodao, slučaj "državni udar" počela tako što je Milivoje Katnić "napravio konstrukciju optužnice" u kojoj su on, Mandić i neki agenti GRU-a i srpski nacionalisti htjeli da "vrate Romanove na vlast" kao i da je planirano "hapšenje Mila Đukanovića u Skupštini".
Spajić je istakao da "ima saosjećanje sa Kneževićevim opozicionim angažmanom", kao i da je tretman opozicije danas drugačiji nego što je bio za vrijeme prošlog režima.
"Sad su svi slobodni da kažu šta žele, a to nije bio slučaj prije pet godina", poručio je.
Knežević je istakao da, kada je dođšlo do promjene u tužilaštvu 2022. godine jedan tužilac dobija kancelariju u kojoj je bio Saša Čađenović, a u folderu "Škart" i u njemu nalazi fajl sa pitanjima i napisanim odgovorima gdje se od bivšeg operativca CIA-e Džozefa Asada traži da prizna da je bio angažovan od strane nekadašnjeg Demokratskog fronta da izvrši državni udar.
Kako je dodao, Asad je to odbio, a Katnić i Čađenović su podigli crvenu potjernicu Interpol-a protiv njega i on biva izručen Crnoj Gori, a njegov advokat Tobi Kedmen je izjavio da crnogorski organi ne žele da tretiraju Asada, već da on bude svjedok protiv opozicionih funkcionera.
"Kada je tužilaštvo nakon svih naših pres konferencija formiralo predmet protiv njih trojice (Katnića, Čađenovića i tadašnjeg ministra pravde Zorana Pažina), Zoran Pažin kaže da mi lažemo", istakao je.
On je dodao da očekuje da Pažin i bivši ministar vanjskih poslova Srđan Daramnović budu povučeni iz Venecijanske komisije.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je istakao da je razlika između prethodne i ove vlasti što danas u parlamentu sjedi "Konstruktivna opozicija", a da je prije 2020. pola opozicije bojkotovalo, dok su drugi pokušavali d ablokiraju rad Skupštine na dan ulaska Crne Gore u NATO.
Knežević je Nikoliću poručio da je on bio poslanik kada je 18 poslanika nekadašnjeg DF-a uhapšeno bez skidanja imuniteta.
"Meni ste ovdje toliko puta skinuli imunitet da ne znam ni sad imam li ga. Odavde sam pošao u zatvor četiri mejseca, u kućni pritvor četiri mjeseca. Ovdje sam živio 15 dana zato što su Viši i Apelacioni sud donijeli odluku da imunitet važi samo u sali", istakao je.
Kako je dodao, protestovali su da bi se formirala prelazna vlada, a 2016. su pobijedili na izborima, ali je "DPS državnim udarom smanjio izlaznost".
"Vaš član predsjedništva nema problem sa Mandićem i sa mnom, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog", poručio je.
Knežević je istakao da je Pažin saslušavao Asadovog advokata Kedmena u Vili Gorica, te da je jedan od službenika Specijalnog policijskog odjeljenja dobio "na revers kalašnjikove kako bi se prikazalo da su ih uzeli on i Mandić".
"Kad govorim o toj 2016. - da nije bilo kakvog okupljanja? Da nije slomljen jedan prozor, ispaljen metak? Pokušaj terorizma je ono što ste radili na Belvederu. Da smo mi to uradilki, bili bi strijeljani. Pucalo se na helikoptere. Bile su blokirane magistrale. Tamo je bio Neno Kaluđerović, (Radoje) Zvicer...", kazao je lider DNP.
Nikolić je odgovorio da "brani principe", a da je u "neslobodnoj Crnoj Gori" Knežević oslobođen.
"Poznajem Pažina i Darmanovića. Siguran sam da nisu uradili ništa mimo prava i osnovnih principa pravde. A što se tiče 2016. godine, sljedeći put kad sretnete ALeksandra Vučića pitajte ga šta je to strašno što je viđeno u podacima obavještajnih službi, a dostavljeno mu je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine", istakao je.
Mandić je kazao da se sjeća Skaj prepiske i koliko su određeni ljudi bili spremni da plate da njemu i Kneževiću bude presuđeno.
Poslanica Posebnog kluba poslanika Radnika Ćinćur je pitala zašto je hotel u Donjoj Gorici od kompanije "Čelebić", kupljen kako bi se preuredio u studentski dom, na osnovu koje analize se to radi, zašto je izabrana lokacija koja je udaljena pet kilometara od državnog Univerziteta, zašto je prihvaćena ponuda značajno skuplja od tenderske, zašto se slučaj tek nakon prodaje našao pred Zaštitnicom imovinsko-pravnih odnosa, da li će imati sopstvenu menzu...
Spajić je istakao da nijedan objekat nije kupljen, te da je diskusija izlišna.
"Taj objekat nije kupljen. Nijedan euro iz državnog budžeta nije otišao za taj objekat", naglasio je Spajić.
Ćinćur je zatražila da postavi još pitanja nakon što je Spajić napustio salu, zbog čega je predsjednik Skupštine Andrija Mandić dao kratku pauzu, dok se premijer ne vrati na sjednicu parlamenta.
Ćinćur je navela da je održana konferencija za medije po ovom pitanju, na kojoj je rečeno da je hotel kupljen a pitala je i ko su bili procjenitelji vrijednosti hotela i šta Vlada Vlada namjerava da uradi nakon dva mjeseca zakupa...
Spajić na ova pitanja nije odgovarao.
Poslanik Bošnjače stranke (BS) Amer Smailović je Spajića pitao šta će se desiti sa trgovcima koji trenutno drže radnje na parceli u Beranama, koji će se rušiti zbog gradnje i otvaranja mega marketa "Lidl".
On je naglasio da su građani podigli kredite, da su već održali nekoliko protesta i žele odgovore oko rušenja svega što su godinama gradili. Pitao je Spajića šta će uraditi za njih jer su već uložili mnogo.
Spajić je kazao da razumije situaciju malih privrednika na sjeveru, da je bilo nemaštine, visokih poreza te da je 43. Vlada dala takvo rješenje. Naveo je da se država mora odgvorno ponijeti prema onima koji plaćaju poreze, te da Opština Berane treba naći način kako da im se pomogne, te da će Vlada uraditi sve što bude u njenoj moći.
Smailović je dodao naveo da se sva radna mjesta na sjeveru moraju sačuvati.
"Očekujem od vas da izađete u susret građanima i da budete medijator između opštine i malih privrednika. Ljudi će ostati bez egzistencije, porodice bez prihoda, u situaciji kada je svako radno mjesto bitno mi se na ovaj način ophodimo prema građanima. Teško mi je da povjerujem da se neko odnosi na ovaj način ka tim ljudima. Znamo da Berane pripadaju u najmanje razvijene opštine i moramo se odgovornije odnositi prema njima“, istakao je on i apelovao da se nađe rješenje za njih.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je pitao gdje je danas Crna Gora - "Švajcarska Balkana", jer su obećavane više plate, životni standard dok su programi Evropa sad 1 i 2 urušili zdravstveni sistem, pribavili inflaciju i negativno mišljenje Međunarodnog monetarnog fonda...
"Od 25 odsto povećanja zarada je bilo nekoliko stotina eura, dok sedmočasovno radno vrijeme planirate da uvedete kroz uvođenje svake druge neradne subote, uvećali ste porez na meka vina, planirate da uvedete gradsku rentu tj novi porez na nepokretnosti koji će plaćati građani. Da li vi živite u Crnoj Gori, da li idete u market i apoteku?“, istakao je Nenezić i naveo da je uz veće plate, danas značajno skuplja minimalna sindikalna potrošačka korpa pa je prosječnim porodicama potrebno nekoliko stotina eura mjesečno da bi preživjelo.
Naglasio je da su stariji primali hiljade i milione dinara, te da je jedina razlika što je Slobodan Milošević štampao novac, dok se Spajić zadužuje. Tvrdi da će Spajić postati prvi premijer koji je povećao plate a gubi podršku.
Spajić je na kritike da dio njegove Vlade nije sa njim u Skupštini, on je naglasio da nisu tu jer rade, što nije bio slučaj za ranije administracije. On je dodao da su konstruktivne kritike poželjne ali da Nenezića moli da ne dijeli netačne informacije.
"Što se tiče Švajcarske, za vrijeme vaše Vlade do 2020. godine, razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila 20 puta. Prosječna zarada su bile različite deset puta, sada je ta razlika pet ili četiri puta i smanjuje se i to je suština", istakao je Spajić.
Spajić je naglasio da je Crna Gora prva zemlja van evropske zone, koja je ušla u Jedinstveno tržište za plaćanja u eurima (SEPA) ali da nije jedina, jer je Albanija učlanjena nedugo nakon.
Nenezić je naveo da je julu ove godine čokolada “Milka” od 80 grama, koštala 1,99 eura dok je 2020. godine, ista čokolada od 100 grama koštala euro manje. Istakao je da će Vlada naredne godine Crnu Goru da zaduži više od 2 milijarde eura, te da državi predstoji argentinski scenario.
Spajić je naglasio da je Nenezić uporedio potrošačke korpe Uprave za statistiku i one na kojoj radi Unija slobodnih sindikata. On je istakao fotografiju koja pokazuje da je “Milka” u marketu “Idea” sada 99 centi, te da im želi da za nove oktobarske plate kupe još 130 čokolada.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković poručio je da je bivši režim imao čvrste temelje, naroičito u pravosuđu "koje nije bilo u službi države i pravde, već kriminala".
"Ti temelji nisu još uvijek u potpunosti srušeni, a ni njihov arhitekta Vesna Medenica koja već 20 puta odlaže svoje suđenje i pobjeđuje sud. Ona na taj način šalje dvije poruke, da nije nevina jer bi svoju nevinost dokazala pred sudom, ali i da joj se može, jer očigledno u pravosuđu postoje strukture koji su pod njenom kontrolom. A te strukture stvarane su i u drugim djelovima sistema, a njihovie arhitekte bili su Veselin Veljović i Zoran Lazović", saopštio je.
On je dodao da je samo u tri godine pušteno preko 70 ozloglašenih kriminalaca, a u jednoj godini 30.
"Ta lica su kršila mjere nadzora. Politički akteri su tvrdili da je Slavko Stojanović uhapšen pod političkim okolnostima, a on je na sudu kazao da ga je bivši režim tjerao da švercuje cigarete", istakao je.
Kako je kazao, bivši režim traži odgovornost i smjene u kompletnom bezbjednosnom sektoru kako bi sklonio "poštene ljude", a sačuvali "one koji rade za njih".
Spajić je odgovorio da nedostatkom produženja pritvora za najteža krivična djela na pet godina došlo do brojnih posljedica, te da se nada da će ta mjera što prije biti u proceduri.
Leković je konstatovao da shvata sve što je Spajić rekao, te da je stekao utisak "da je nekim problem da Balijagić bude uhapšen jer je navijao da bude na slobodi, da bi vršio politički pritisak na Vladu i bezbjednosni sektor".
U nastavku premijerskog sata Abazović je konstatovao da njega Spajić stalno optužuju za aferu "Tunel" i postavio pitanje ko su ljudi koji su odgovorni za taj slučaj, a za vrijeme Spajićeve Vlade su unaprijeđeni.
Spajić je odgovorio da imaju istorijsku šansu da zatvore 30 poglavlja, a da je Balijagić "tamo gdje treba da bude", kao i da je ministar pravde Bojan Božović predao zahtjev da on bude isporučen Crnoj Gori.
"Tunel koji ste spomenuli je napravljen za vrijeme vaše Vlade i bio je 50 metara od Vaše kancelarije. Neko je mogao da stavi eksploziv i sruši kancelarije predsjednika, premijera, Centralnu banku, tužilaštvo... Ako imate saznanje za nekog da je unaprijeđen nezasluženo, da je uradio nešto loše predajte Specijalnom državnom tužiocu, a slobodno prijavite i nama. Pozivamo sve poslanike da nam kaže dako neko iz javne uprave ne radi dobro", istakao je premijer.
Abazović je konstatovao da "lošu atmosferu stvaraju Spajićeve laži", ali i da "o Zviceru ili Miloviću niko nije pričao prije njegove Vlade".
"Najveći motiv za tunel je imao jedan finansijer PES-a. Sto puta sam rekao o kome se radi i da je to povezano sa ubistvom Duška Jovanovića", poručio je.
Abazović je pitao Spajića i da li ima integriteta zbog pozicije koju zauzima, jer je demantovan da je Crna Gora prva i jedina država Zapadnog Balkana koja je ušla u Jedinstvenom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), da će se odvojiti novac za makar jedan kanader...
"Što se tiče cijena struja i vode, ne znate svoje ingerencije jer su mnoge opštine povećale cijene vode. Što se tiče struje, ili ste vi govorili neistinu ili ministar energetike Saša Mujović, gdje ste rekli da zbog EU moramo da uskladimo cijenu struje. ŠTa znači subvencija? Da će isto platiti građani", kazao je Abazović.
Data je pauza zbog rasprave između Abazovića i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
Ibrahimović je lidera GP URA nevaspitanim, a Abazović njega neprincipijelnim.
Incident je spriječilo skupštinsko obezbjeđenje.
Lider i poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović je istakao da je Spajića pitao u vezi Alije Balijagića i čestitao policiji i svim pripadnicima bezbjednosnih službi.
"Šta ćete sad da uradite? Vi i ministar unutrašnjih poslova ste pobjegli sa kontrolnog saslušanja. Ja vas pozivam da se ugledate na kolege iz Srbije gdje su dvojica kolega podnijeli ostavku. Zašto ste građane ostavili na ledini? Vi ste čovjek koji je u martu rekao da sadašnji direktor UP nema podršku Vlade. Kad je to Vojska bila angažovana na slučajevima unutar države? Hoćete li na sjednicama Savjeta bezbijednosti da se bavite radnicima Košute", pitao je.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović optužila je Erakovića da "ženama dodjeljuje status osoba koje se dodaju na platni spisak, a šta nisu zaslužile svojim radnim angažmanom".
"Možete reći da je glomazna Vlada uzrokovala broja državnih službenika i sl. ali kad kažete da su to sekroetarice, tetke, ujne to govori o vašoj svijesti", poručila je.
Predsjedavajuća Zdenka Popović je kazala da Eraković jeste neoprezno rekao, ali da misli da je on dovoljno rodno osviješćen.
Poslanik DPS-a je ocijenio da se "poteže za argumentima koji nemaju utemeljenje", te da njegova partija nikad nije targetirala nijednu grupu ili manjinu.
"Suština je ono što su građani mogli da vide na jednoj televiziji prije par noći", poručio je.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je naveo da uvođenje Evrope sad 2 ima efekte na privredu, te da želi da zna kakvi su ti uticaji na javne finansije u posljednjih mjesec dana. Pitao je da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena zbog ovog programa, koje mjere Vlada planira ako do toga, koje reforme spremaju za tržište rada i da li će biti dugoročne fiskalne stabilnosti...
„Reforme su morale biti planirane Programom ekonomskih reformi 2025 - 2027. godine koje Evropska komisija koristi prilikom ocjene kvaliteta ekonomske politike Vlade i finansija. Hoće li se uništiti penzioni fond“, pitao je Đurović.
Spajić je kazao da se efekti Evrope sad 2 već vide te da je većina poslodavaca prilično zadovoljan i da imaju dobre rezultate primjene. Ponovio je da je Crna Gora lider u Evropi po poreskom opterećenju na rad i da će u ovoj godini biti velikoj sufitica budžeta, pa će se 250 miliona eura iskoristiti za otplatu starih dugova. Naveo je da to pokazuje nestručnost ranijih administracija, jer su uprkos niskim platama i penzijama pravljeni deficiti u budžetima.
„Zato smo u mogućnosti da podignemo plate i penzije i socijalna davanja. Povećale su se plate u prosjeku na 1.000 eura i nije došlo do pada penzija i sve te laži koje smo slušali se lako opovrgavaju bankovnim računima penzionera, to odgovara na sve tvrdnje takozvanih analitičara – da ćemo uništiti penzioni sistem“, naglasio je Spajić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković pitao je Spajića zbog čega mu, kako kaže, građani Crne Gore ne vjeruju.
"U prethodnih pet izbornih procesa koji su se desili u posljednjih pola godine, gdje je glasalo skoro pola Crne Gore - oko 200.000 građana i gdje je bilo u opticaju 185 mandata, osvojili ste 35. Sa druge strane, DPS je osvojio 50 odsto više nego što ste osvojili vi zajedno sa Demokratama. Ako posmatramo samo partiju u kojoj ste Vi predsjednik, osvojili ste nešto više od osam odsto mandata i jasno je da, posmatrajući samo to, nemate legitimitet", kazao je.
Eraković je dodao da se sjeća "političke snishodljivosti" kad se glasalo da Andrija Mandić predsjednik Skupštine, te da je "glas za Spajića i PES isto što i glas za Mandića i njegove političke principe".
"U dokumentu koji ste juče prezentovali, 'Barometru 26', krije se još jedna zamka koju ste dužni da razjasnite - tzv. specijalni tretman za teme koje su škakljive poput Ustava i dvojnog državljanstva. Ako pristanete na ucjene oko promjene državljanstva i dvojnog državljanstva, budite spremni na posljedice, jer ćete Crnu Goru gurnuti u opasnu nestabilnost", poručio je.
On je podsjetio i na slučajeve ubistava u Podgorici i na Cetinju, kao i na slučajeve vršnjačkog nasilja.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je ocijenio da "pojedini poslanici više targetiraju predsjednika parlamenta od predsjednika Vlade".
Spajić je kazao da "svi zajedno možemo izgurati 'Barometar 26' i zatvaranje poglavlja".
"To je poziv i Vama i ne postoje nikakve zamke. Taj poziv je vapaj da se okrenemo bitnim temama u ovoj državi. Ajmo pokazati brigu na djelu. Ako 80 odsto građana podržava ulazak u EU, hajde da se okupimo oko toga", poručio je.
Eraković je kazao da je "Barometar 26" kao da je prepisao program DPS-a.
"Vi ste izgubili legitimitet, Vama niko više ne vjeruje, čak ni Vaši birači. Zašto Vam ne vjeruju građani? Jer ste im obećavali brda i doline, a oni danas kad odu u market hvataju se za glavu. Da li mogu da školuju djecu? Da li mogu da priušte ljekove? Da li mogu da otputuju iz Crne Gore? Vi ste predsjednik Vlade koja nije umjela da zakopa mrtvu stoku, nego je vodala od grada do grada i širičla zarazu. Vi ste predsjednik Vlade koja je čitav bezbjednosni sektor podigla da uhvati jednog čovjeka i nije uspjela, već je on uhapšen zahvaljujući visprenosti jednog seljanina. Vi imate Vladu koja je brojnija nego kineska. I to nije kraj, već ste procijenili da čitavoj ovoj mašineriji nije dovoljno para, već da im treba povećati plate za 30 odsto. Bilo je i biće Šćepana Malih, ali je ovaj naš pročitan", poručio je.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je premijera Milojka Spajića pitao da li program Evropa sad 2 vodi do uvećavanja javnog duga, opšte stope PDV-a, a tražio je pojašnjenja da li će doći do povećanja cijene struje. On je naveo da se te teme čuju od 1. oktobra, od kada su ove mjere počele sa primjenom.
Spajić je pojasnio da nije bilo smanjenja penzija nakon primjene Evrope sad 2, kako je dio javnosti spekulisao. On je naglasio da će onima koje su penzije smanjene lično isplatiti razliku.
„Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije. Pričalo se da će Evropa sad 2 da pokrene inflatorni talas, je li se to desilo? U oktobru imamo inflaciju nula odsto, a interesantnija je činjenica da su pale cijene hrane za 1,2 odsto. Ko je kriv za povećanje cijene hrane i inflaciju – moram reći to je bila 43. Vlada“, istakao je on i naglasio da su to činjenice.
Spajić je dodao da je za to kriva agresija Rusije na Ukrajinu te da su sanirali inflaciju, pa je sada došlo do njenog smanjenja. Tvrdi i da o zaduženjima za povećanje zarada i penzija govore nedobronamjerni i "kvazi-analitičari", što nije tačno.
„Da je to tačno, ove godine ne bismo mogli da iskoristimo 250 miliona eura tekućih prihoda, iskoristimo za vraćanje dugova za period prije 2020. godine. To se dešava prvi put ove godine. Sljedeće godine imamo 885 miliona eura novog zaduženja, od čega se 820 miliona eura koristi za stare dugove...“, kazao je Spajić i naglasio da novac iz zaduženja neće koristiti za veće plate i penzije.
Dodao je da se cijene struje nisu mijenjale duži period, ali da neće dozvoliti da se cijena struje uveća od januara.
„Ne samo da neće cijena struje biti veća, nego ćemo subvencijama i dio koji je mrežarina, subvencijama da omogućimo da građani ne osjete povećanje ni za cent“, pojasnio je on.
Posebna sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasjedanja Skupštine u ovoj godini počela je oko 13.40 sati.
Na dnevnom redu su Premijerski sat i poslanička pitanja u vezi sa određenom temom.
Bonus video:
