Zvanični Zagreb uputio je Crnoj Gori prije petnaestak dana non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država, saznaju nezvanično "Vijesti".
Prema informacijama lista iz Vlade i diplomatskih izvora, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore primilo je dokument sa desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru.
Sagovornik "Vijesti" iz izvršne vlasti tvrdi da je Hrvatska saopštila u non-pejperu da podržava put Podgorice ka Evropskoj uniji (EU) i da insistira na "dobrosusjedskim odnosima". Crna Gora je, kaže, odgovorila na svaki ispostavljeni zahtjev pojedinačno, rekla da želi da razgovara ponudivši konsultacije, te poručila da cijeni podršku Zagreba.
Izvor lista iz diplomatskih krugova tvrdi da je MVP, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), ove sedmice odgovorio, takođe u formi non-pejpera, i dodaje da je, prema njegovoj ocjeni, cilj dokumenta upućenog Hrvatskoj - da se stvori prostor kako bi se moglo reći da se nešto radi na rješavanju spornih pitanja.
Navodi da je Crna Gora, između ostalog, predložila formiranje radne grupe da bi se nastavili razgovori o razgraničenju, a da je na pitanje o imenu bazena u Kotoru, replicirala riječima da je to odluka tamošnje lokalne vlasti, da su u toj opštini nedavno bili izbori, da nije formirana nova samouprava...
Posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić, kazala je juče "Vijestima" da ne može ni da potvrdi, ni da demantuje upite lista o non-pejperu. "Vijesti" su je pitale da li je Zagreb poslao Podgorici taj neformalni dokument, ako jeste - na šta se zahtjevi u njemu odnose, te da li od njihovog ispunjavanja zavisi zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore s EU do kraja godine.
"Zahlađenje" odnosa s Zagrebom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu "Jadran" i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži "Jadran" i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, "s adekvatnim tekstom". Na ploči, otkrivenoj prije dvije godine, pominje se "velikosrpska agresija na Hrvatsku", i piše: "Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi".
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
NE PROPUSTITE
Hrvatska je burno reagovala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da "ne politizuje žrtve Jasenovca". Iz Zagreba su tada saopštili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni "uskočiti" sa svojim mjerilima.
"Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba, kao i pitanje odšteta za žrtve, te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava", rečeno je, između ostalog, iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
NE PROPUSTITE
Nakon toga, u julu, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe", aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu.
Non-pejper Zagreba stigao je u susret potencijalnom "zelnom svjetlu" iz EU Crnoj Gori da zatvori do kraja godine četiri poglavlja u pregovorima s tom zajednicom, što bi Hrvatska mogla da stopira u tijelima Unije. Podgorica pregovara s EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva poglavlja (ukupno 33), a privremeno zatvorila tri.
"Vijesti" saznaju nezvanično da su zvaničnici iz Brisela, u kom predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u radnoj posjeti, pomenuli šefu države na sastancima Hrvatsku i poručili da je "dobrosusjedska politika" važna za nastavak pregovora s EU. Izvor upoznat sa sadržajem Milatovićevih razgovora, ocjenio je da se iz tih poruka vide da u Briselu "postoji bojazan" od potencijalne reakcije Zagreba na poglavlja koja bi Crna Gora mogla da "precrta".
Međutim, sagovornik iz diplomatskih krugova kaže da je njegov utisak da Hrvatska neće blokirati Podgoricu.
Vlada očekuje da Crna Gora zatvori poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Na pitanje plaše li se Hrvatske, glavni pregovarač s EU Predrag Zenović rekao je preksinoć u emisiji "Reflektor" na Televiziji "Vijesti": "Ne bih tu riječ upotrijebio. Mi godinama unazad imamo dobre odnose s Hrvatskom. Oni jesu vidno narušeni u ovim mjesecima unazad, na tome treba raditi i mislim da je dijalog način da dođemo do odgovora. Mora postojati intenzivan dialog između Podgorice i Zagreba. Siguran sam da MVP i kabinet premijera imaju svoj ristup rješavanju ovog problema".
Upitan hoće li Hrvatska aminovati zatvaranje poglavlja, Zenović je odgovorio da misli da je Crna Gora "ispunila sve uslove da dobije podršku svih država članica za četiri poglavlja", i da vjeruje da će Hrvatska to "uvažiti".
"Ali razumijem da je vrlo važno da što prije otvorimo iskren i konstruktivan dijalog sa Zagrebom", dodao je.
Procedura za zatvaranje četiri poglavlja ušla je u fazu razmatranja radnih grupa u Savjetu EU. Kako je pojašnjeno iz Vlade ranije, proces je prvobitno u rukama Radne grupe za proširenje i pristupne pregovore (COELA), a nakon što ona završi posao, njen predlog utvrđivanja tzv. zajedničke pozicije biće proslijeđen Komitetu stalnih predstavnika država članica (COREPER). Konačnu odluku donosi Savjet EU, u kom je potrebna jednoglasna podrška svih članica da bi poglavlja bila zatvorena.
Šta su razlozi sporenja
Hrvatska je u više navrata pozivala da se stari jedrenjak "Jadran" vrati u Split, gdje mu je većinu vremena tokom bivše SFRJ bila baza. "Jadran" je, prije izbijanja ratnih sukoba u SFRJ i međunarodnog priznanja nezavisnosti Hrvatske, 1991. doplovio iz Splita na ranije planirani remont u Tivtu, gdje je i ostao.
Crnogorske vlasti tvrde da brod ne pripada Hrvatskoj, pozivajući se na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ. "Jadran" je ratni brod koji se koristi u civilne svrhe i za njega važi teritorijalni princip iz tog sporazuma - da imovina SFRJ prelazi na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila kad je ova proglasila nezavisnost.
Kad je riječ o razgraničenju, pitanje granice na Prevlaci ne rješava se decenijama. To poluostrvo nalazi se na ulazu u Bokokotorski zaliv. Nakon ratnih sukoba dvedesetih, Prevlaku su preuzeli posmatrači Ujedinjenih nacija do 2002, kad je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom dokumentu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen "ničijim morem". Taj status i dalje važi.
Što se tiče pitanja ratnih zločina, Hrvatska je poručivala da očekuje utvrđivanje odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na tu zemlju devedesetih. To, kako su rekli ljetos, posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992, kao i zločine nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući i logor "Morinj" u kom je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992, te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Razlog sporenja o pitanju bazena u Kotoru je to što je tamošnji parlament u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Đžimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Hrvatske su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru "Morinj".
Bonus video:
