Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je danas da Evropska unija (EU) prvi put ima realan pristup po kom bi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije mogli "do linije cilja" da budu dovedene jedna ili više zemalja kandidata za članstvo.
Kako je javila agencija MIA iz Brisela, ona je to rekla u uvodnom obraćanju foruma "Samit EU-Zapadni Balkan: Obnovljeni pristup regionu" u organizaciji briselskog istraživačkog centra Prijatelji Evrope.
Nova evropska komesarka za proširenje je izjavila da će učiniti sve da bilateralni sporovi iz prošlosti ne mogu stalno da stoje, kako je rekla, na putu zajedničkom cilju – približavanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
"Moj san je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u EU i da vidimo uklanjanje granica i bilateralnih tenzija, kao što je to bio slučaj u mnogim djelovima kontinenta", rekla je Kos i dodala da će uklanjanjem fizičkih barijera razdvajanja mnoge istorijske tenzije biti ostavljene po strani.
Kako je istakla Kos, danas mir, sloboda i prosperitet u velikoj mjeri zavise od jače i ujedinjenije Evrope.
Naglasila je da je na sastancima sa liderima zemalja Zapadnog Balkana prethodna dva dana poručila da na nju mogu računati kao na člana timova koji će raditi na njihovom približavanju EU.
Nova komesarka EU za proširenje je ocijenila da nije samo pitanje kada će EU dobiti nove članice, već i šta kandidati za članstvo mogu učiniti za jaču i sigurniju Evropu, ističući da će proces proširenja ostati zasnovan na zaslugama i dostignućima, prije svega u odnosu na vladavinu prava.
"Ali ako kandidati za članstvo isporuče, onda želim da za to budu nagrađeni", dodala je Kos, ističući da je nova Evropska komisija - komisija za proširenje.
Prema njenim riječima, u Briselu postoji jedinstvo kada je u pitanju izgradnja veće i jače Evrope, ali je neophodno da takvo jedinstvo i posvećenost pokažu zemlje kandidati za članstvo, što zahtjeva saradnju vlasti, opozicije, civilnog sektora i svih segmenata društva.
"Biće potrebno mnogo tehničkog posla koji ćemo zajedno morati da završimo, ali želim da vas uvjerim da proširenje nije tehnički proces", rekla je Marta Kos i dodala da je sve što se radi u procesu proširenja u interesu naroda i za ponovno ujedinjenje Evrope.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je u uvodnom obraćanju naglasio da u Briselu preovladava novi momenat u vezi sa proširenjem i da je posebno važno da je taj proces među sedam prioriteta nove Evropske komisije.
Prema njegovim riječima, postoje četiri moguća scenarija u vezi sa proširenjem u narednim godinama.
Prvi bi, ocijenio je, bio najnepoželjniji i to bi bila situacija u kojoj ni kandidati za članstvo ne bi bili spremni za članstvo, niti bi Evropska unija bila voljna da ih uključi u svoju porodicu.
Drugi scenario bi, kako je naglasio Milatović, bio da zemlje ispune postavljene uslove, a EU ipak odlučuje da ih ne primi u članstvo iz nekih svojih razloga.
Najbolji primjer ovakvog scenarija, prema njegovim riječima, je slučaj Sjeverne Makedonije, koja je, kako je rekao, uradila mnogo na putu ka EU, ali zauzvrat nije dobila ono što je zaslužila.
Prema Milatovićevim riječima, treći scenario bi bio da zemlje nisu spremne za članstvo, a Unija ipak odlučuje da ih primi, što je varijanta koju je ocijenio kao najskuplju.
Četvrti scenario, kako je istakao Milatović, bio bi "vin-vin" varijanta, odnosno kada bi kandidati za članstvo sproveli reforme za izgradnju demokratskih i funkcionalnih institucija i kada bi EU odlučila da ih primi u blok.
Generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR) Gert Jan Kopman je ocijenio da se, kada je riječ o procesu proširenja EU, vraća "duh 2004. kada je Unija primila 10 novih članica u procesu koji je postao poznat kao 'veliko proširenje'".
Prema njegovim riječima, pod takvim uslovima i sa novom Evropskom komisijom, sljedeća godina će u velikoj mjeri biti posvećena proširenju.
Bonus video:
