Vrhovna komanda u raljama sujetne politike: Da li je nedolaskom premijera na sjednicu blokiran rad Savjeta za odbranu

Međusobne optužbe predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića oko načina rada Savjeta za odbranu i bezbjednost ukazuju da se radi o rizičnoj disfunkcionalnosti koja ne smije dugo da traje, a sve to će se negativno odraziti i na nedavno najavljeni politički dijalog dva bivša partijska druga, čiji početak nije ohrabrujući, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

“Blokada rada Savjeta za odbranu i bezbjednost šalje poruku da smo neozbiljna i nefunkcionalna država”, kazao je “Vijestima” pravnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Građanski aktivista Stefan Đukić ocijenio je da uprkos tome što je i Spajiću i Milatoviću pragmatično da nađu neki vid saradnje, jer bi time mogli da povrate nešto od svog političkog kapitala i podrške, uprkos tome što očigledno postoji jak impuls iz Brisela da se to dogodi, njihove sujete i njihova posvećenost “malim razlikama” čini to nemogućim.

“Mnoge izjave, prije svega Milatovića, kao i mnogobrojni događaji od kojih je ovo nezakazivanje sjednice Savjeta samo posljednje u nizu, pokazuju da je put do nekog vida pomirenja između ova dva politička činioca veoma daleko”, ocijenio je Đukić.

Sjednica Savjeta juče nije održana, jer se nije pojavio Spajić, nakon spor između šefa države i premijera oko prisustva ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića.

Sekulović je kazao da se kao prvi zaključak nameće da “nije blizu uspostavljanje optimalne saradnje između predsjednika Crne Gore i Vlade”, već da kohabitacija ima elemente ozbiljne disfunkcionalnosti.

“Kako su nadležnosti Savjeta u bitnom definisane Ustavom Crne Gore, te proces donošenja odluka zahtijeva saglasnost, možemo izvući drugi zaključak - da je trenutnu situaciju teško riješiti normativnom promjenama”, istakao je Sekulović.

On je naglasio da, kada se uzmu u obzir nadležnosti Savjeta za bezbjednost i odbranu, treći zaključak bi bio da se radi o rizičnoj disfunkcionalnosti koja ne smije dugo da traje.

“Hoće li se naći rješenje u rukama je politike, ili drugim riječima da li je ovo opipavanje pulsa druge strane ili nerješiv sukob. Javni interes je svakako da se rad ovog tijela što prije odblokira”, istakao je Sekulović.

Ustavom propisane nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost su da donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera, postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske. Propisane nadležnosti Savjeta su i da predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja, upotrebu Vojske u međunarodnim snagama i da vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.

Milatović je u ponedjeljak novinarima potvrdio da nije pozvao Krapovića i Lazarevića na sjednicu vrhovne komande, i ocijenio da je ministar “svojim postupanjem diskvalifikovao sebe” od narednih poziva Milatovića da prisustvuje sjednici. Međutim, iz Spajićevog kabineta obavijestili su Savjet da premijer na sjednicu poziva Krapovića i Lazarevića, ali Spajić se juče nije pojavio na sjednici, nakon što je najavio da bez ministra i načelnika GŠ sjedniica “nema smisla”.

Milatović ga je optužio da je blokirao rad Savjeta, pokazao “nevjerovatno neodgovorno ponašanje” prema VCG, državi, predsjedniku Skupštine, njemu i građanima. “Nažalost, nije svako dorastao funkciji koju zauzima”, rekao je Milatović novinarima u Vili Gorica.

On je rekao da je treći član Savjeta, šef parlamenta Andrija Mandić došao na sjednicu, i nakon blizu sat vremena, kada se premijer nije javljao ni na telefon, otišao.

Iz Milatovićevog kabineta “Vijestima” su rekli da je premijer bio obavezan doći na sjednicu Savjeta, jer je za održavanje neophodno prisustvo sva tri člana.

“Ako premijer smatra da uslovi za rad Savjeta nisu bili ispunjeni, te da je trebalo dodatno pozvati nekoga, onda se o tome trebalo raspravljati na sjednici Savjeta i odlučiti konsenzusom. Međutim, odluka premijera da ne prisustvuje sjednici, jer po njemu nisu ispunjeni uslovi, donijeta je jednostrano, čime je potvrdio da nažalost nije naučio da on ne može biti jedini donosilac odluka, kako je to naučio. Time je prekršio Poslovnik o radu Savjeta, zbog čega će snositi odgovornost za svu štetu koja će nastati u sistemu odbrane i bezbjednosti”, saopštio je kabinet.

Optužili su ministra odbrane da je aktivnim djelovanjem i oduzimanjem nadležnosti načelniku Generalštaba direktno prekršio Ustav i Zakone po više osnova.

“Direktno se umiješao u nadležnost Savjeta koji je donio odluku da načelnik Generalštaba vrši svoju funkciju u punom kapacitetu, ograničavajući mu zakonske nadležnosti. Takođe, direktno je prekršio obavezu iz Zakona o Vojsci da ministar obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom donešenih od strane Savjeta”, rekli su iz kabineta.

Krapović je prekjuče saopštio da se Milatović miješa u njegovu i nadležnost ministarstva, a da on nije nijednom izašao iz svojih zakonskih ovlašćenja.

Iz Milatovićevog kabineta su poručili da je put za rješavanje ove situacije jednostavan: “ministar mora vratiti nadležnosti načelniku Generalštaba u skladu sa odlukom Savjeta o njegovom izboru, što je preduslov funkcionisanja Vojske i sistema u cjelini. Krapović je Lazareviću zabranio da predstavlja VCG na međunarodnim skupovima.

“Na taj način Savjetu se omogućava da vrši nadležnosti koje je ministar evidentno uzurpirao”, kazali su iz Milatovićevog kabineta.

Spajić juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li to što sjednica Savjeta nije danas održana znači da je to tijelo blokirano i kako se ova situacija može riješiti. Na pitanja nije odgovorio ni Mandić.

Iz Spajićevog kabineta su u jučerašnjem saopštenju naveli da Milatović odbija da obezbijedi uslove za rad članovima Savjeta i da time onemogućava njegovo funkcionisanje. Tvrde da se nisu stekli uslovi za održavanje sjednice, jer je za donošenje odluka iz domena odbrane potrebno mišljenje i obrazloženje resornog ministra odbrane i načelnika Generalštaba.

“Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost započeta je 11. oktobra u prisustvu ministra odbrane i načelnika Generalštaba što je, bez izuzetka, bio slučaj na svim sjednicama od kad postoji ovo tijelo. Nastavak sjednice bio je najavljen za danas (10. decembar) i tim povodom predsjednik Vlade Milojko Spajić, je kao član Savjeta, zatražio da se sjednica nastavi u istom formatu. Posebno iz razloga što je jedna od ključnih tačaka bila razmatranje predloga ministra odbrane o donošenju odluke o učešću Crne Gore u NATO aktivnostima podrške Ukrajini - NSATU”, saopšteno je iz Spajićevog kabineta.

Navode da je iz kabineta predsjednika Vlade 9. decembra, u 16.35 sati upućen imejl sekretaru Savjeta, pukovniku Veliboru Bakraču, kada je i zvanično zatraženo prisustvo ministra odbrane i načelnika Generalštaba nastavku sjednice, ali je odgovor izostao.

U nastavku sjednice Savjeta, koja je počela 11. oktobra, glavna tema o kojoj je trebalo da se raspravlja je Lazarevićevo pismo članovima vrhovne komande, u kom optužuje ministra odbrane za djelovanje koje šteti Vojsci Crne Gore. Dnevni red je, u međuvremenu, dopunjen predlogom Ministarstva odbrane za učešće Crne Gore u NATO misiji za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, te predlogom ministarstava prosvjete i zdravlja da se omogući prisustvo policije u školama i zdravstvenim ustanovama.

Bogdanović: Premijer ima korektan i odgovoran pristup

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović juče je saopštio da demokratija podrazumijeva dijalog, ravnopravnu raspravu i poštovanje procedura i da svaki pokušaj da se taj proces zaobiđe nije samo kršenje pravila već i ignorisanje volje građana, koji od svojih predstavnika zahtijevaju odgovornost i transparentnost.

On je kazao da premijer ima korektan i odgovoran pristup, da istovremeno staje iza svog ministra i brani demokratske principe.

“Nezamislivo je da se u uređenim parlamentarnim demokratijama vodi rasprava u bilo kojem organu ili tijelu bez prisustva predlagača, koji je dužan da obrazloži svoj predlog i odgovori na pitanja onih koji odlučuju”, saopštio je Bogdanović.

“Krapović i Lazarević se već izjasnili, Savjet trebalo samo da donese odluku”

Iz kabineta predsjednika države navode da je “urušavanje sistema” počelo kada je ministar odbrane predložio smjenu načelnika Generalštaba i pritom ga ishvalio kao vojnika bez primjedbi, što je podržao i predsjednik Vlade.

“S obzirom na to da ministar nije dao razloge za smjenu, predsjednik Milatović je to odbio. Ministar očito ne želeći da prihvati odluku Savjeta preduzima sve radnje kako bi izvršio opstrukciju iste, poništava rješenje prethodnog ministra odbrane (Filipa) Adžića kojim je načelniku GŠ produženo trajanje službe do juna 2025. godine, ali isto rješenje ministra Krapovića biva poništeno od strane komisije za žalbe”, podsjećaju iz kabineta.

Krapović nakon toga donosi odluku kojom zabranjuje Lazareviću da predstavlja vojsku u inostranstvu, “očito samo iz razloga da napravi pritisak na Savjet da podrže njegov predlog za smjenom”.

“Načelnik GŠ zatim šalje pismo Savjetu obavještavajući ga da ministar krši zakon, zbog čega predsjednik zakazuje sjednicu Savjeta kako bi se članovi upoznali sa detaljima i kako bi i ministar i načelnik GŠ neposredno Savjetu iznijeli detalje. Nakon što su ministar i načelnik iznijeli sve detalje, sjednica je prekinuta, a predsjednik zakazao nastavak bez pozivanja ministra i načelnika Generalštaba”, kazali su iz kabineta.

Tvrde da ne stoji stav kabineta premijera da nisu bili ispunjeni uslovi za održavanje sjednice jer nije pozvan ministar odbrane, koji je trebalo da obrazloži određene tačke dnevnog reda.

“Za odlučivanje o tački dnevnog reda povodom pisma načelnika Generalštaba ostalo je da se članovi Savjeta izjasne i donesu odluku, za šta nije bilo potrebno prisustvo ministra i načelnika, jer su se već ranije izjasnili”, rekli su iz kabineta.

Poručuju da za druge tačke dnevnog reda, ukoliko premijer smatra da je trebalo dodatno obrazloženje ministra odbrane, o tome bi se odlučivalo na Savjetu jer se sve odluke donose konsenzusom.

“Iz svega navedenog više je nego jasno da neodgovorni potezi premijera kao člana Savjeta ugrožavaju sistem bezbjednosti u zemlji i naš renome kao članice NATO saveza”, zaključili su.

Loš početak “dijaloga” Milatovića i Spajića

Govoreći o tome kako će se aktuelna situacija oko Savjeta odraziti na dijalog između Spajića i Milatovića, Sekulović je rekao da je još rano za krajnji zaključak, ali da svakako početak nije ohrabrujući.

“Ostaje da se vidi mogu li prevazići razlike u javnom interesu”, istakao je Sekulović.

Stefan Đukić ocijenio je da je u ovom trenutku i otvoreno pitanje da li će dijaloga uopšte biti, kako onog “partijskog” tako i onog koji predstavlja zakonske obaveze, “primjerice oko imenovanja ambasadora i slično”.

Milatović je 28. novembra najavio da će se, kad se vrati iz Brisela gdje je boravio prošle sedmice, pozvati Spajića na dijalog zbog evropskih integracija i jačanja “građanskog i evropskog centra”. Iz kabineta Spajića su poziv pozdravili, poručujući da će se premijer prema toj inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom, kada bude formalizovana, što se još nije desilo.