Ukoliko se tokom posjete ANB-u i uvida u dokumentaciju utvrdi bilo kakvo nezakonito postupanje ili sumnja na zloupotrebe, Odbor za bezbjednost i odbranu će procijeniti preduzimanje daljih radnji saglasno zakonima, organizovati kontrolna saslušanja, uputiiti zahtjeve za informacijama i preduzeti druge aktivnosti u skladu sa odredbama Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane i drugim propisima koij regulišu ovu oblast, kazao je za “Vijesti” Miodrag Laković (PES), predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu povodom današnje kontrolne posjete poslanika Agenciji za nacionalnu bezbjednost i odbranu (ANB).
Shodno Planu rada koji je Odbor utvrdio za 2024. godinu, za 16. decembar zakazana je posjeta ANB-u radi “neposrednog uvida u funkcionisanje sistema bezbjednosti po pojedinim oblastima, kao i kontinuirano praćenje primjene mjera tajnog nadzora od strane organa i institucija kojima se privremeno ograničavaju Ustavom zagarantovana prava i slobode”.
Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane propisuje da se parlamentarni nadzor vrši redovno prema godišnjem planu. Između ostalog, predviđa posjetu organima i institucijama u oblasti bezbjednosti i odbrane radi neposrednog uvida u funkcionisanje sistema bezbjednosti po pojedinim oblastima, kao i kontinuirano praćenje primjene mjera tajnog nadzora od strane organa i institucija kojima se privremeno ograničavaju Ustavom zagarantovana prava i slobode.
“Ovim se, na neposredan način, članovima Odbora pruža mogućnost da izvrše uvid u aktivnosti ANB-a u primjeni mjera tajnog nadzora, kao i drugim aktivnostima, saglasno propisima, sa posebnim osvrtom na pitanje zakonitosti sprovednih radnji, što u značajnoj mjeri, smatram, doprinosi demokratizaciji društva i poštovanju vladavine prava i Ustavom utvrđenog poretka”, pojašnjava Laković.
Sergej Sekulović, politički analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova, ističe da je dobro je što će do te vrste kontrole rada službe bezbjednosti doći.
“Efekti sami po sebi ne mogu biti veliki. Ovo zbog zakonskih rješenja, sistema podjele vlasti, zaštite interesa postupaka koji su u toku, ali i prava i sloboda građana. Posebni izvještaji, kontrolna, konsultativna saslušanja, parlamentarne istrage, uključuju i ovaj oblik nadzora i treba da se koriste što je moguće češće i potrebno je da njihovo korištenje proizvede povjerenje u rad parlamenta, ili preciznije parlamentaraca. Posebno ovaj odbor bi morao da bude van uticaja dnevne politike”, ističe Sekulović.
Poslanik Nikola Zirojević (SD), član Odbora za bezbjednost i odbranu, smatra da posjeta ANB-u može imati doprinos na način što će se poslanice i poslanici uživo, u praksi, upoznati sa onim što su mogućnosti ANB-a u smislu sprovođenja MTN-a.
“Ono što većina poslanika poznaje u teoriji, prilikom ove posjete, vidjeće uživo u praksi, za šta vjerujem da će im biti značajno prilikom daljeg obavljanja posla u navedenom Odboru”, objašnjava Zirojević.
On smatra da poslanici nijesu u dovoljnoj mjeri kompetentni da na osnovu neposrednog uvida procjene poštovanje zakona u sprovođenju MTN-a. Zirojević ističe da članovi Odbora nijesu dovoljno edukovani kada govorimo o sprovođenju MTN i vjeruje da bi neki vid edukacije na ovu temu, prije navedene posjete, većini članova Odbora bio od velikog značaja za bolje razumijevanje sprovođenja MTN-a u praksi.
“Imam utisak da će ta posjeta više izgledati kao turistički obilazak, nego stvarna kontrola sprovođenja MTN-a u praksi, iz razloga koje sam naveo u odgovorima na prethodna dva pitanja. Vjerujem da će sve navedeno u ANB-u iskoristiti kako bi posjeta prošla ‘glatko’ i kako bi imali što manje problema u ovom smislu”, naglašava poslanik Zirojević.
Koliko je poznato, poslanici će moći da po sopstvenom nahođenju izaberu tri dosijea, pregledaju ih i, kako ističe Laković, po okončanju posjete “aktivnost će biti dokumentovana informacijom u arhivi Odbora za bezbjednost i odbranu, saglasno propisima”.
Ukoliko se, ističe predsjednik Odbora za bezbjednost, tokom posjete ANB-u i uvida u dokumentaciju “utvrdi bilo kakvo nezakonito postupanje ili sumnju na zloupotrebe, Odbor za bezbjednost i odbranu će procijeniti preduzimanje daljih radnji”.
Za Sekulovića suštinsko pitanje je koliko će službenici agencija za sprovođenje zakona imati motivacije da eventualne nezakonitosti proslijede članovima Odbora.
“Članovi Odbora ne mogu imati operativne podatke iz tzv. ‘živih predmeta”’, ali mogu da prave poređenja. Glavni podatak nad kojim moraju da imaju stalni nadzor je koliko je mjera tajnog nadzora koje nisu ‘urodile plodom”’ i da li su lica koja su bila pod mjerama obaviještena i zbog čega eventualno nisu”, dodaje Sekulović, uz napomenu da i ovaj i zakon koji bliže uređuje parlamentarnu istragu treba da doživi promjene, kako bi mnoge stvari bile precizirane i linije razdvajanja nadležnosti između grana vlasti sačuvane.
Koliko poslanici poznaju MTN problematiku
Jedno od suštinskih pitanja kontrole sprovođenja mjera tajnog nadzora je kompetentnost poslanika s aspekta poznavanja sfere bezbjednosti, zakonskih rješenja u ovoj složenoj oblasti i praktičnog rada ANB-a na njihovom sprovođenju.
“Vjerujem da je Skupština Crne Gore, sa punom odgovornošću, Odlukom o sastavu Odbora donijetoj na plenarom zasjedanju, izabrala kompetentne poslanike, izabrane predstavnike građana, za članove Odbora za bezbjednost i odbranu koji svojom profesionalnošću, znanjem i stručnošću mogu doprinijeti kvalitetnoj implementaciji propisa iz nadležnosti Odbora, i u smislu Vašeg interesovanja realizaciji kontrolne uloge Skupštine u konkretnom slučaju”, kazao je Laković.
On ističe da nije predviđeno održavanje pripremne sjednice Odbora na kojoj bi eventualno poslanicima bilo ukazano kako da efikasno obave kontrolu sprovođenja mjera tajnog nadzora.
“Slučaj SOA” u Hrvatskoj
U susjednoj Hrvatskoj poznat je “Slučaj SOA” iz 2018. godine koji je obuhvatao optužbe za nezakonite aktivnosti Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), uključujući sumnje u zloupotrebu ovlasti praćenjem pojedinaca, političara i novinara, obavještajnog nadzora koji su neki politički akteri i mediji opisali kao potencijalno zloupotrebljavanje moći agencije radi političkih ciljeva.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, tijelo koje u hrvatskom Saboru ima nadležnost za nadzor rada sigurnosnih službi, uključujući SOA, pokrenuo je određene postupke nakon medijskih izvještaja o navodnom nezakonitom praćenju političara i novinara.
Članovi odbora zatražili su dodatne informacije od SOA i drugih relevantnih tijela, ali su se suočili sa ograničenim pristupom povjerljivim podacima zbog pravnih ograničenja i pozivanja na državnu tajnu
SOA je negirala bilo kakve nezakonite aktivnosti, ističući da njihov rad prati strogi zakonski okvir i da su sve mjere sprovedene u skladu sa važećim zakonima o sigurnosno-obavještajnom radu. Takođe su se pozvali na rezultate svojih javnih izvještaja i prethodne nadzorne postupke kao dokaz zakonitog djelovanja.
Nakon sprovedenog postupka, odbor nije utvrdio formalne nepravilnosti u radu SOA, ali je preporučio bolju saradnju službi s parlamentarnim tijelima kako bi se povećala transparentnost i javno povjerenje.
Ovakav ishod izazvao je nezadovoljstvo kod nekih nevladinih organizacija i medija, koji su tvrdili da parlamentarna kontrola nije dovoljno efikasna i da je potrebna nezavisnija procjena aktivnosti sigurnosnih službi.
Bonus video:
