Janović doskora imao i hrvatski pasoš - novi šef ANB-a do prije mjesec i po posjedovao dva državljanstva

Novoimenovani šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović imao je do prije mjesec i po dana, osim crnogorskog, i državljanstvo Hrvatske iz kog je tada ispisan na sopstveni zahtjev.

To piše u odluci hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), donesenoj 30. oktobra, u koju su "Vijesti" imale uvid.

U dokumentu se navodi da je Janović rođen 1977. godine u Kotoru i da mu je prebivalište u Budvi, ali ne i od kad je imao državljanstvo Hrvatske, kad je tražio otpust iz njega, te zbog čega je to učinio.

U obrazloženju rješenja stoji samo da je u sprovedenom postupku utvrđeno da su "ispunjene pretpostavke" iz člana 18 Zakona o hrvatskom državljanstvu.

U tom članu pojašnjeni su uslovi pod kojima se dobija otpust iz državljanstva te zemlje. To pravo osoba može dobiti ukoliko je napunila 18 godina, ako nema smetnji u pogledu vojne obveze, ako je podmirila poreze, takse i druge javne dažbine, kao i obaveze prema pravnim i fizičkim licima u Hrvatskoj, ako je pravno uredila imovinske obaveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i onima koji ostaju da žive u toj zemlji, te ukoliko ima strano državljanstvo ili je dokazala da će biti primljena u njega.

U hrvatskom zakonu (član 21) piše i da se njihov punoljetni državljanin, koji ima prebivalište u inostranstvu a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog, te da osoba koja je to učinila ne može ponovo steći državljanstvo te zemlje.

Hrvatski MUP nije odgovorio "Vijestima" od kad je Janović imao njihovo državljanstvo, kad je tražio ispis i zbog čega. Ni Janović nije odgovorio na upite o tome, poslate mu na privatni broj i mejl direktora ANB-a, kao ni na pitanja - da li je zahtjev za otpust imao veze s tim što je znao da je kandidat za šefa tajne službe, te smatra li da mu je profesionalna nepristrasnost na funkciji upitna zbog činjenice da je donedavno imao državljanstvo druge zemlje.

Na posljednje pitanje nije odgovorila ni Vlada, koja ga je prije pet dana postavila za vršioca dužnosti (v. d.) direktora ANB-a.

Radni odnos u toj instituciji može zasnovati lice koje, pored opštih uslova za zaposlenje u državnom organu, nema državljanstvo druge zemlje. Iako direktor ANB-a ne zasniva radni odnos u klasičnom smislu, jer je javni funkcioner, i iako se pomenuta odredba Zakona o ANB-u (član 27a) odnosi na službenike Agencije, podrazumijeva se da ni njen prvi čovjek, zbog osjetljivosti pozicije koju pokriva, ne bi trebalo da ima drugo državljanstvo.

To bi mogao biti razlog zašto se Janović odrekao pasoša Hrvatske.

Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, osoba, uz to, može imati državljanstvo druge zemlje ako ga je stekla prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006, ili ako s drugom državom postoji bilateralni sporazum.

Iako Janović od 30. oktobra nema, u pogledu državljanstva, smetnju da bude na funkciji u ANB-u, zbog njegovog doskorašnjeg hrvatskog pasoš, pa i da je stečen zakonito, otvara se pitanje - da li čovjek koji je do prije mjesec i po imao i "papire" druge zemlje može objektivno i profesionalno rukovoditi ANB-om.

Sa druge strane, izvor "Vijesti" upoznat sa procesom odabira Janovića za sadašnju funkciju, rekao je da su i hrvatski organi značajno ubrzali postupak njegovog otpusta iz hrvatskog državljanstva, koji je pokrenuo nakon što je sa premijerom Milojkom Spajićem, navodno u oktobru, dogovorio da bude v. d. direktora crnogorske tajne službe.

Crnogorski MUP saopštio je "Vijestima" u petak da Janović ima državljanstvo Crne Gore od 1995, a da nemaju informaciju ima li ili je imao hrvatsko državljanstvo.

Janović je 12. decembra imenovan za v. d. direktora ANB-a, nakon što je dotadašnji šef tajne policije Boris Bato Milić podnio ostavku poslije razgovora sa Spajićem.

"Vijesti" su u subotu objavile da je Janović suvlasnik kompanije "Gvardia", koju je osnovao s bezbjednosno interesantnim licem Matom Boškovićem, čija imovina je prije sedam godina pretresana u akciji usmjerenoj protiv škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana. Ta kompanija osnovana je 2006.

Janović je završio Višu pomorsku školu u Kotoru, nekadašnji je pomorac, plovio je brodovima kompanije "MSC" i privatni je preduzetnik bez dana staža u sektoru bezbjednosti. Brat je po ocu poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Barac Janović. Tonći Janović kum je šefa Spajićevog kabineta Branka Krvavca.

Vlade nije odgovorila prošle sedmice na pitanja "Vijesti" da li je Janović prošao bezbjednosne provjere i da li su registrovane smetnje, s obzirom da je u poslovnim kontaktima, odnosno da je suvlasnik kompanije s bezbjednosno interesantnom osobom, koja je u policijskim evidencijama zavedena kao pripadnik škaljarskog klana.

Ni Janović tada nije odgovorio na upite lista, među kojima je i pitanje - kako će na njegov posao uticati to što je u poslovnim odnosima s osobom koja se u policijskoj evidenciji vodi kao pripadnik kriminalnog klana, a što mu je, prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", predstavljalo smetnju prilikom izrade bezbjednosne procjene.

Premijer Spajić je u subotu saopštio da je Janović zakonito postavljen, i da su na to imenovanje "pozitivno reagovali" ljudi iz bezbjednosnog sektora i međunarodni partneri Crne Gore.

"Najbitnije je da čovjek da rezultate, i vidjećemo da li će to uraditi u budućnosti", rekao je Spajić gostujući na TV "Adria".

On je naveo da Janovića za funkciju preporučuje to što je kao pomorac radio u brodarskoj kompaniji čiji su zaposleni švercovali drogu.

"Naša morska granica je bila izvor sveg zla u Crnoj Gori. Znate da većina droge dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz Luku Bar, trgovinu ljudima i mnogo druge nesrećne priče. Tako da, neko ko ima bekgraund iz te sfere, sigurno će jako puno doprinijeti razumijevanju rizika iz te sfere nacionalne bezbjednosti", ocijenio je Spajić.

Postavljenje Janovića kritikovao je šef države Jakov Milatović, čiji je kabinet poručio da Vlada "ponovo uvodi sistem nacionalne bezbjednosti u vanredno stanje".

Oni su konstavovali da se imenovanje "osobe bez ikakvog iskustva u bezbjednosnom sektoru", kojeg preporučuje "samo rođačko-kumovski odnos" s visokim funkcionerima PES-a, može "okarakterisati ne samo kao nastavak loše prakse, "već i kao udar na našu nacionalnu bezbjednost u trenucima velikih međunarodnih izazova".

"Vijesti" su juče objavile da će Milatović tražiti od NATO-a da kontroliše kako je Janović dobio dozvolu za pristup tajnim podacima.

Pejović i Adžić traže kontrolno saslušanje

Članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Jevrosima Pejović i Filip Adžić podnijeli su juče zahtjev za kontrolno saslušanje Spajića i Janovića.

Nezavisna poslanica i potpredsjednik Građanskog pokreta URA, naveli su u zahtjevu da je važno ispitati da li je imenovanje Janovića bazirano na profesionalnim kvalifikacijama i iskustvu ili političkim interesima.

"Izbor v. d. direktora ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalne sigurnosti, zaštiti interesa naše zemlje i stabilnosti svih segmenata društvenog života. Kroz ovaj proces važno je osigurati da će Agencija biti sposobna da odgovori na savremene izazove i pruži građanima Crne Gore sigurnost na najvišem mogućem nivou", piše, između ostalog, u njihovom zahtjevu.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević objavio je sinoć na mreži Iks da će na premijerskom satu zakazanom za petak pitati Spajića - na osnovu kojih stručnih referenci je predložio Janovića i smatra li da je takav predlog adekvatan, "imajući u vidu krajnje zabinjavajuću bezbjednosnu situaciju".