"Čačkanje" Ustava garantuje potrese: U kom pravcu bi mogle da se razvijaju političke prilike u Crnoj Gori u 2025.

Ako vlast u ovoj godini bude potencirala identitetska pitanja, naći će se pred izazovom koji neće moći da kontroliše i zbog kog bi mogla da bude ugrožena.

To je za “Vijesti” ocijenio pravnik i nekadašnji ministar policije Sergej Sekulović, komentarišiću koji i kakvi politički događaji i procesi bi mogli očekivati Crnu Goru u 2025. godini.

Da će biti potresa ako se vlast bude bavila identitetskim temama kroz izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu, poručuju i iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), dok iz vladajuće Demokratske Crne Gore (Demokrate) kažu da su izmjene tih propisa moguće, između ostalog, ako neće rezultirati nestabilnošću zemlje i vlasti.

Crna Gora je u 2025. ušla bez usvojenog budžeta, a nakon turbulentnog decembra u kom su se vlast i opozicija sukobili zbog pitanja penzionisanja sudija Ustavnog suda, i u kom je, iako su mnoge stvari ukazivale da se to neće desiti, Pokret za Podgoricu (PzPG) blizak šefu države Jakovu Milatoviću napravio upravu u Glavnom gradu s onima koje je ljetos napustio - strankama državne vlasti.

Zbog događaja u vezi Ustavnog suda, koje opozicija naziva “ustavnim pučem”, dio tih partija najavljuje proteste, ocjenjujući da je pređena “crvena linija”. Istovremeno, iz vladajuće većine odgovaraju da je posrijedi pokušaj da se na funkcijama sačuva “dio partijskih sudija” koji “otključava iz zatvorskih ćelija one koje je stigla pravda”.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kazao je “Vijestima” da je Crna Gora gurnuta u “tešku ustavnu i političku krizu”, i da su Vlada i Skupština “u zavjereničkoj akciji srušili sistem podjele vlasti” u zemlji, oduzevši Ustavnom sudu, kako tvrdi, pravo da kontroliše (sve) tri grane vlasti. Poslije toga, prema njegovim riječima, više ništa ne može biti isto.

“Na dnevnom redu je odbrana ustavnog poretka, i to ćemo braniti institucionalno i vaninstitucionalno. I u Skupštini, i na protestima s odgovornim građanima”, poručio je.

Opozicija ocjenjuje da je Ustav pogažen zbog toga što je parlament, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučio sredinom decembra da Dragani Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije u tom sudu. Tvrde da je to učinjeno kako bi se “vladalo bez izbora”, odnosno kako bi glasanje na lokalnom i državnom nivou bilo odgođeno do 2027.

Iako govore da se desio slučaj bez presedana, zapravo se ponovio događaj od prije tri godine, kad je skupštinski Ustavni odbor na isti način, bez obavještenja suda, usvojio zaključak da raspiše oglas za izbor nasljednika tadašnjeg sudije Dragoljuba Draškovića.

Uzrok problema i u tom i u skorašnjem slučaju su sporenja sudija Ustavnog suda o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu - zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ili o radu.

Zbog poteza zakonodavnog doma, opozicija blokira njegov rad, zahtijevajući, između ostalog, da vlast povuče zaključak Ustavnog odbora prema kom je konstatovan prestanak funkcije Đuranović, te da s njima potpiše sporazum kojim bi se garantovalo da izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu neće biti usvojene bez “apsolutnog konsenzusa”.

Dio parlamentarne većine traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog, te zagovara izmjene propisa o državljanstvu da bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom. U dijelu većine, prije mjesec dana čula se ideja i da bosanski jezik bude službeni. Srpski i bosanski (uz albanski i hrvatski) su, prema Ustavu, u službenoj upotrebi, dok je crnogorski službeni.

Ustav - pitanje svih pitanja

Na pitanje koliko daleko je DPS spreman da ide u protestima i šta ako oni ne urode prihvatanjem zahtjeva opozicije, Nikolić je odgovorio da se političkom životu redovnost može vratiti poništavanjem “antiustavnih odluka” Ustavnog odbora, i da se oni, ako se to ne desi, neće povući “ni milimetar pred nasilnicima” i da će protestovati “na svakom mjestu”.

“Jasno je svima da ova vlast nezaustavljivo gubi rejting, i nećemo normalizovati situaciju u kojoj ni po koju cijenu ne puštaju svoje fotelje i ukidaju izbore putem rušenja Ustavnog suda. To im neće proći, i što prije shvate da ne mogu tako da se poigravaju s državom - biće bolje i za njih, i za njihove fotelje. Ustalom, ako im nije jasno šta su posljedice poigravanja sa zdravom logikom i manipulisanje građanima, nek se zagledaju ka Srbiji, čije su ulice pune nezadovoljnih studenata i građana”, rekao je, podjećajući na proteste u susjednoj državi na kojima se traži politička i krivična odgovornost njene vlasti zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, prilikom čega je poginulo 15 ljudi.

Šef kluba Demokrata Boris Bogdanović, saopštio je “Vijestima” da nijedan protest DPS-a ne može poljuljati Vladu i većinu, niti da ta stranka ima snagu da okupi građane, što su, ocjenjuje, pokazali svi opozicioni skupovi do sada.

DPS je prije dvije godine s dijelom opozicije učestvovao u protestima pod sloganom “Ima nas”, organizovanim zbog (neustavnih) izmjena Zakona o predsjedniku, ali su ta okupljanja prekinuta naprasno i bez objašnjenja...

Bogdanović je kazao da razlog za “nervozu” DPS-a i najavu protesta leži u “neuspješnom pokušaju blokade institucija”. Tvrdi da je u Ustavnom sudu “sve bilo spremno” za puštanje na slobodu nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji se, između ostalog, terete za stvaranje kriminalne organizacije. Navodi da su branioci njih dvojice “računali na brzinu i haos”, ali da “nisu očekivali da će Skupština biti brža i odlučnija”.

“Time je zaustavljen pokušaj da se Ustavni sud pretvori u alat za oslobađanje lica čijim rukama su ugašene ekonomija i privreda Crne Gore, ali nažalost i brojni životi”, rekao je Bogdanović, podsjetivši da Ustavni sud prije nekoliko dana nije prihvatio žalbe kojima je traženo da Katnić i Lazović izađu iz pritvora.

Sagovornik poručuje da građani ne treba da nasijedaju na “manipulacije” onih koji “blokiraju institucije samo zato što je jedan sudija Ustavnog suda, s članskom kartom DPS-a, stekao uslove za penziju (Đuranović)”.

“Opozicija koja danas pokušava da destabilizuje institucije nije opozicija koja se bori za njihova prava, već za vraćanje prošlosti koju građani ne žele”, konstatovao je.

Upitan da li bi njegova partija pristala na sporazum koji traži opozicija, Bogdanović je replicirao riječima da su Demokrate prihvatile Vladin “Barometar 26”, platformu o “zajedničkim obavezama za okončanje pregovora s EU”, ali da to nije učinila opozicija. Tvrdi da to nisu uradili zato što im odgovara “polarizovana, podijeljena i blokirana Crna Gora”.

“... Sad traže sporazum u kom piše sve što piše u ‘Barometru 26’, kog nijesu potpisali? Hoće da potpišu svoj sporazum, ali neće evropski sporazum... Kako neko može stati pred građane svoje zemlje i otvoreno reći da su molili strane zemlje da rade protiv naše? Kako iko može govoriti o konsenzusu dok svojim djelovanjem aktivno sabotira napredak svoje domovine?”, pitao je on, dodajući da su se neki (u opoziciji) radovali tome što je Hrvatska nedavno blokirala zatvaranje jednog poglavlja u pregovorima Crne Gore s EU.

Za Sergeja Sekulovića, glavni problem na relaciji vlast - opozicija je nedostatak “elementarnog povjerenja”. Navodi da je dobro što se politički odnosi napokon konstituišu na jasnoj razlici između pozicije i opozicije, da je proces zaokružen i da će postojati čistije djelovanje, ali napominje da to ne znači da se ne može praviti saradnja u odnosu na pitanja oko kojih postoji saglasnost.

Sekulović je kazao “Vijestima” da ne misli da se dešavanja u vezi Ustavnog suda toliko važna za građane i da imaju mobilizujuću snagu. Objašnjava da bi neke druge politike, kao što je pitanje državljanstva, mogle da imaju taj potencijal, a i eventualno usporavanje evropskog puta države, odnosno “pitanja koja duboko polarizuju crnogorsko društvo ili u odnosu na koja postoji široka društvena podrška”.

“Njihovo potenciranje ili ugrožavanje moglo bi da izvede građane na proteste u kritičnom broju, koji bi mogao da ugrozi vlast”, ocjenjuje on.

Na pitanjima o kojima govori Sekulović, dominantno insistiraju konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića. Zbog komplikovane procedure za izmjenu Ustava u dijelu jezika (potrebni su dvotrećinska podrška u parlamentu i najmanje tropetinska svih birača na referendumu), zbog čega je to praktično nemoguće, NSD i DNP zagovaraju pravno upitne ideje za realizaciju svog zahtjeva, poput organizovanja ustvotvorne skupštine i “dodavanja” novog člana u najviši pravni akt.

Nikolić konstatuje da nema dileme da je Mandić spreman da mijenja Ustav i Zakon o crnogorskom državljanstvu, i da mu je cilj da Crna Gora ne uđe u EU. Tvrdi da su zahtjevi šefa NSD-a i parlamenta poruka premijeru Milojku Spajiću (Pokret Evropa sad) na šta sve “mora da pristane ako želi da se zadrži u fotelji”.

“Eventualni pristanak Spajića na Mandićeve ucjene oko dvojnog državljanstva i neustavne procedure za izmjenu Ustava, gurnuo bi Crnu Goru u opasnu nestabilnost. Ispriječićemo se eventualnom udaru na suverenitet Crne Gore svim raspoloživim sredstvima”, podvlači sagovornik.

Spajić je u nekoliko navrata izjavio da bez konsenzusa svih “relevantnih partija”, te etničkih i vjerskih zajednica neće biti izmjena Ustava. I u Demokratama su na sličnom fonu.

“Navedene izmjene su moguće ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uslovi: prvo, da su to realni zahtjevi i potrebe građana. Drugo, da takvi politički akti neće izazvati nacionalnu nestabilnost i nestabilnost vlasti. Treće, da svi akti budu u skladu s evropskim i međunarodnim standardima, i četvrto - da budu podržani od evropskih institucija i Brisela”, naveo je Bogdanović.

Evropska komisija saopštila je da očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke u vezi s dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti EU.

Mandić (ni)je vođa vlasti

Imajući u vidu sve navedeno, čini se da prijetnja vlasti zapravo ne dolazi spolja, od mogućih protesta, već iznutra, od prohtjeva Mandića, kog opozicija naziva stvarnim liderom vladajuće većine, a predsjednik Milatović čovjekom koji diktira procese. Da li Mandić i njegove stranačke kolege, koje sve češće imaju nacionalističke i šovinističke ispade, dok on nudi političkim protivnicima da ih ponese “na leđima” u EU, mogu postati “kamen o vratu” premijeru, “zaljuljati” Vladu jako i stvoriti uslove za prekompoziciju snaga u njoj?

Uz to, koliko izvršnu vlast “drmaju” nesuglasice njenih konstituenata? Od izbora Spajićevog kabineta krajem oktobra prošle godine, primjera nesaglasja bilo je više. Najupečatljiviji su sukob premijerove partije i Demokrata o kadrovanju u sektoru bezbjednosti i verbalni ratovi nekadašnjeg DF-a i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja (Albanski forum) zbog pitanja državljanstva, a najsvježiji je sporenje o tome da li treba smijeniti direktoricu podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljanu Vučurović.

Funkcioneri i pojedinci bliski Spajiću i PES-u tvrde da ona treba da dobije otkaz, dok nekadašnji DF insistira da Vučurović ostane na funkciji. Njeno razrješenje traži se zbog slučaja profesora koji je bivšoj učenici slao telefonske poruke sa seksualnom konotacijom.

Sekulović ocjenjuje da je glavni rizik za Vladu - sposobnost upravljanja unutrašnjim razlikama. Ukoliko, kaže, identitetska politika bude u prvom planu, uz insistiranje na dnevno-političkom rješavanju istorijskih događaja, onda će se, podvlači, izvršna vlast naći pred krupnim izazovom, koji vjerovatno neće moći da kontroliše.

“Potrebna nam je vladavina prava, ne partijsko stvaranje feuda koji dezintegriše društvo. Hiperprodukcija rezolucija kojima se ispravljaju istorijske nepravde, uz narativ ‘žrtve’, možda donosi neke političke benefite za pojedine aktere, ali nas vuče nazad. Ove teme se u zrelom društvu obrađuju na drugačiji način. Nema stavljanja pod tepih, iskustvo nas je naučilo da to nije rješenje. Dubinski dijalog koji ima za cilj da se izgradi društvena kohezija koja će biti najbolja preventiva i otvoriti stvaralačke procese”, objašnjava sagovornik, konstatujući da cilj mora biti članstvo u EU, “uz preduslov da smo iznutra integrisani”.

“Težak, ali ne i nemoguć zadatak”, dodaje.

Nikolić navodi da je sve što je nastalo na “lažnim vrijednostima, trulim kompromisima i prepuštanju udobnim funkcionerskim foteljama” osuđeno na propast, i da zbog ustupaka koje Spajić čini Mandiću, Crna Gora vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju i svađalačku s drugim susjedima (Hrvatska, BiH i Kosovo).

“Vlada koja radikalno gubi podršku građana i bježi glavom bez obzira od izbora, nastaviće da kupuje sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma”, poručio je.

Bogdanović, s druge strane, tvrdi da Mandić nije lider većine, ali ni jedini lider koalicije “Za budućnost Crne Gore”. Opozicija, prema njegovim riječima, kao i uvijek govori ono što bi željela da se desi, a ne ono što je stvarnost.

“Zamislite tu ‘mudrost’, da čitavu državu svedete na jednog čovjeka čiji klub ima devet od 81 poslanika u Skupštini, i još tvrdite da će taj čovjek navodno ‘ponijeti’ državu van granica naše države. To je apsurd. To nije tačno. To govore sljedbenici DPS-a. Pa, (bivši šef DPS-a) Milo Đukanović je tri decenije podređivao državu interesima kriminalnih klanova poput Radoja Zvicera (kavački klan) i drugih, pa je i u tome zaustavljen, iako je imao mnogo više moći i resursa na raspolaganju nego bilo ko danas”, rekao je poslanik Demokrata, dodajući da opozicija “očajnički pokušava da destabilizuje vlast” kompromitujući pojedince i svađajući njene kontituente.

“Ali stvarnost je drugačija - Vlada nikad nije bila stabilnija. Oni koji priželjkuju politički haos, podjele, svađe i vanredne izbore mogu biti sigurni u jedno - izbore mogu očekivati tek 2027. Crna Gora danas ide naprijed - stabilna, funkcionalna i posvećena reformama, a tri predsjednika moraju komunicirati i sarađivati, jer je to njihova ustavna obaveza”, izjavio je.

Milatović i PES - evo mene među svoje?

Dvojica predsjednika, Mandić i Spajić, međusobno su dobro sarađivali, ali su njihovi odnosi s trećim, Milatovićem, bili daleko od tog nivoa. Pogotovo relacije šefa države i premijera, bivših partijskih drugova, zbog čega je otežan rad nekih institucija poput Savjeta za odbranu i bezbjednost. Međutim, u 2025. taj odnos bi mogao da se promijeni.

PzPG blizak Milatoviću dogovorio je prije nekoliko dana savez u Podgorici s PES-om, Demokratama i koalicijom ZBCG, iako je šef države nedavno, uz mnoge druge ranije izrečene teške riječi i međusobne optužbe, ocijenio da je karakter sadašnje državne vlasti “anticrnogorski i antievropski”, a njegova bivša stranka poručivala je da je “politički sahranjen”.

Dogovoru je prethodio sastanak sa Spajićem, a poznavaoci političkih prilika tvrdili su da važne međunarodne adrese asistiraju u izmirenju bivših saboraca. Premijer je preksinoć u intervjuu Radio Televiziji Crne Gore rekao da da će njih dvojica “definitivno više sarađivati institucionalno”.

Bogdanović navodi da ne očekuje da odnosi Milatovića i Spajića budu revitalizovani u potpunosti. Kazao je da je ta relacija prošla kroz faze intenzivnih optužbi, ali i dogovora “koji su omogućili četvorogodišnju stabilnost na lokalnom nivou u Podgorici”. Međutim, dodaje da priroda njihovih razlika, političkih, personalnih i strateških, sugeriše da će nesuglasice nastaviti da tinjaju, ali ne u smjeru destabilizacije vlasti u Crnoj Gori ili Podgorici, “već u smjeru državničke odgovornosti, poštovanja izborne volje građana i čuvanja vrijednosti 30. avgusta 2020”, kad je smijenjana trodecenijska vlast DPS-a.

“Slično važi i za odnose između predsjednika Milatovića i parlamentarne većine. Iako je Milatović imao intenzivnu komunikaciju s dijelom stranaka većine, i to baš s onima koje je ranije optuživao za anticrnogorsko djelovanje, ne očekujem da će ti odnosi postati idealno harmonični. Razlike u pristupima, vizijama i političkim interesima se do kraja ne mogu ignorisati i nalažu intenzivnu komunikaciju i dijalog o otvorenim pitanjima. Uprkos tome, navijam za korektne odnose među političkim akterima...”, poručuje poslanik Demokrata.

Nikolić je rekao da se u slučaju Milatovića i Spajića ništa ne može predvidjeti, jer je, dodaje, vrijeme pokazalo “da govorimo o osobama čiji vrednosni sistem ne odgovara tradicionalnom crnogorskom kovu”. Kod njih je, tvrdi, sve moguće, i to su, kaže, pokazali u prethodnim danima.

“Spajić i Milatović zaslužuju jedan drugog. I potpuno je logično da im Mandić kroji političku sudbinu. Na to ne samo što su pristali, nego očigledno u Mandićevom političkom sadizmu uživaju. Dakle, tamo su đe i pripadaju, a mi ćemo krčiti naš put, sve dok ne dođemo do cilja. Ali, uzdignute glave i čistog obraza”, saopštio je “Vijestima”.

Podsjećajući da javnost nije obaviještena o sadržaju četvoročasovnog razgovora predsjednika i premijera, Sekulović kaže da stoga preostaje da se kroz dogovor o vlasti u Podgorici konstatuje da su odnosi počeli da se konsoliduju. Dalje je, dodaje, teško prognozirati, jer su mogući razni obrti.

“Svakako mislim da je dobro što komuniciraju, i u javnom je interesu da odnos bude funkcionalan. Kad se radi o državnim interesima, mora se uzdići iznad parcijalnog i ličnog. Vidjećemo koliki će stepen distance biti zadržan. Ovo će zavisiti i od poteza koji se budu vukli, ali i uspostavljanja ličnog povjerenja. Posljednjim dešavanjava se nameće zaključak da je pozicija Spajića ojačana. Međutim politički proces je otvoren. Milatović još nije na polovini svog mandata”, objašnjava bivši ministar.

"Nije pitanje hoće li se DPS vratiti, nego kad će"

Na polovini mandata nije ni državna vlast, koju opozicija optužuje da želi da upravlja Crnom Gorom bez izbora. Odnosno, da lokalne izbore koji se očekuju u ovoj godini - u Nikšiću, Herceg Novom, Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, odgodi za 2027. i održi skupa s redovnim parlamentarnim, čime bi se sadašnjim vlastima u tim upravama produžio mandat.

Kako su “Vijesti” nedavno objavile, inicijativa za održavanje lokalnih izbora u jednom danu mjesecima je u ladicama Skupštine, uprkos tome što je donošenje tog rješenja jedna od preporuka Brisela.

Na pitanje da li bi, i ako bi - pod kojim uslovima, DPS pristao na to da se izbori održe u jednom danu 2027, Nikolić odgovara da se organizaciji lokalnih izbora na taj način može voditi isključivo u skupštinskom Odboru za izbornu reformu, “čiji je rad ugašen zbog antiustavnog ponašanja parlamentarne većine” (opozicija je napustila to tijelo zbog događaja u vezi Ustavnog suda). Napominje da je jasno da se na birališta u Nikšiću mora izaći na proljeće, u skladu s važećim izbornim zakonodavstvom.

“Rezultati lokalnih izbora koji su održani tokom 2024. i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja govore o tome da je DPS jedina stranka u Crnoj Gori koja ima potencijal da osvaja između 25 i 30 odsto biračke podrške. Na drugoj strani, vodeća politička partija vlasti pojedinačno može najviše od 10 do 15 odsto. Otuda sva ova ujdurma s Ustavnim sudom, ne bi li se protivustavno odgodili izbori do 2027. i ne bi li se zaustavio povratak DPS-a na vlast”, tvrdi šef polaničkog kluba te partije, navodeći da je u redovima vlasti “velika panika” zbog izbora u 2025.

“Jer, ukoliko nakon Podgorice stranke vladine koalicije krahiraju i u Nikšiću, jasno je da najbrojnija vlada na svijetu gubi legitimitet da upravlja državnim poslovima, te da se u toj situaciji, logično, otvara pitanje vanrednih parlamentarnih izbora”, poručuje Nikolić.

Na važnost Nikšića ukazuje i Sekulović, ocjenjujući da su izbori u toj opštini uvijek bili više od lokalnih i da će oni pokazati političke tendencije na nivou države.

“Tako će ih tretirati i partije”, kazao je, podvlačeći da je ideja o lokalnim izborima u jednom danu dobra, ali da njena realizacija treba da bude plod dogovora, a ne nametanja.

Bogdanović je naveo da ta ideja nije samo logičan, već i ključan model za modernizaciju crnogorskog izbornog sistema, napominjući da će datum održavanja izbora biti stvar dogovora i kompromisa. Kaže da je jedna stvar jasna.

“Ako se želimo usaglasiti s evropskim standardima, izborna reforma mora biti jedan od preduslova uspješnih integrativnih procesa. Šta to znači u praksi? U slučaju lokalnih izbora u jednom danu, mandat pojedinim skupštinama opština moraće se skratiti, a pojedinim produžiti. Kako drugačije do izbora u jednom danu?”, pita on.

Govoreći o Nikšiću, šef kluba Demokrata je rekao da će ti izbori biti prilika “da opozicija ponovi svoje već viđene političke manevre - da proslavi poraz”.

“U prethodnom periodu, vidjeli smo kako opozicija slavi u Andrijevici, Budvi, Podgorici, Kotoru, Gusinju - svuda gdje je ostala opozicija. Ironija je očigledna: slaveći svoj opozicioni status, opozicija zapravo slavi svoj poraz. Oni su majstori samoproglašenja poraza”, navodi Bogdanović.

U većini tih lokalnih uprava, odlične rezultate ostvario je DPS, ali je još uvijek, kako su “Vijesti” pisale, “zabranjeno voće” političkim akterima koje su ga smijenili s vlasti 2020. i dijelu onih koje su u međuvremenu nastali. Da li je u Podgorici rečeno posljednje “ne” najjačoj opozicionoj partiji i da li bi u 2025. nešto po tom pitanju moglo da se promijeni?

Nikolić odgovara da oni koji stalno ponavijaju kako neće s DPS-om “i kojima je to glavna i jedina politika”, rapidno gube glasače. Svako se, prema njegovim riječima zdravorazumski pita šta ima od anti-DPS platforme iza koje se kriju nepotizam, borba za fotelje i uništavanje državnih preduzeća.

“Građani od izbora do izbora pokazuju da više ne privataju taj narativ. Reforme koje smo preduzeli dovele su do ozbiljnog rasta povjerenja u našu politiku. O tome ubjedljivo govore rezultati izbora... DPS ima širok koalicioni potencijal za one koji politiku baziraju na principima i ne prodaju se za fotelje i privilegije. Nema dileme da ćemo i u 2025. potvrditi našu snagu, jedinstvo i dobru organizaciju. Više se ne postavlja pitanje da li će se DPS vratiti na vlast, to je sad samo pitanje trenutka”, tvrdi on.

Presudna godina za približavanje Uniji

Od svih navedenih procesa, kako ovih na lokalnom, tako onih na državnom nivou, zavisiće tempo pregovora s EU, koje Vlada očekuje da završi 2026, kako bi 2028. postala članica te zajednice. Podgorica je sredinom decembra, nakon sedam godina, zatvorila neko pregovaračko poglavlje. Odnosno, tri - poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika). Da bi ušla u EU, s kojom pregovara od 2012, mora da “precrta” još 27.

Sekulović je rekao “Vijestima” da je, po pitanju članstva u EU, ova godina - prelomna.

“Vrata su nam otvorena, naše je da uđemo. Ispravnom politikom, proces će ići dobrom dinamikom. Mada, pokazali smo upornost da radimo na svoju štetu. Potrebna je politička iskrenost prije svega”, objašnjava on.

Nikolić ocjenjuje da vladajuća većina ne može uvesti Crnu Goru u EU, koliko god, kaže, državu dobronamjerno “gurali” iz Brisela. Štaviše, navodi da je Spajićeva vlada, “čiji je stvarni premijer Mandić, sankcionisana od EU u dijelu gdje je Crna Gora bila najbolja od referenduma naovamo - vanjskoj politici”.

Time je aludirao na to što je Hrvatska nedavno blokirala zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), zbog narušenih odnosa Podgorice i Zagreba.

“Zato što su tako željeli oni koji su tu kaznu isprovocirali. Nikad ne treba smetnuti s uma da Putinova (predsjednik Rusije Vladimir) agentura u Crnoj Gori, pod kodnim nazivom ‘Za budućnost Crne Gore’, koja nažalost upravlja skupštinskom većinom, ne želi Crnu Goru u EU. I da će uvijek smišljati teme i probleme da nas na tom putu usporavaju. Da je drugačije, ne bi pričali o dvojnom državljanstvu, izmjenama Ustava, ustavotvornoj skupštini, niti bi predlagali rezoluciju o genocidu u Jasenovcu...”, ukazuje Nikolić.

Za razliku od njega, Bogdanović poručuje da očekuje “značajno ubrzanje” pregovora s Unijom u 2025.

“Do sada smo ostvarili istorijske rezultate u procesu evropskih integracija, postavili temelje za napredak i pokazali jasnu posvećenost reformama koje nas približavaju evropskim standardima... Svaka reforma koju sprovodimo, svaki korak koji preduzimamo, vodi nas ka budućnosti u kojoj ćemo biti ravnopravni dio evropske porodice...”, konstatuje on.

Na putu ka toj “budućnosti”, ponovo bi mogao da se ispriječi Zagreb, koji traži rješavanje pitanja koja smatra otvorenim. U posljednjih godinu dana, odnosi s Hrvatskom pogoršali su se zbog nekih od tih tema. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru. Međutim, najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala, proglasivši nedugo potom Mandića, Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) za nepoželjne.

Upitan šta treba uraditi da bi se sanirali odnosi sa Zagrebom, odnosno koji treba da budu prvi potezi na tom planu, Bogdanović odgovara da je Crna Gora uvijek bila otvorena za dobre odnose sa susjedima, uključujući i Hrvatsku, ali da je sve što je potrebno za napredak - to da “naša opozicija prestane moliti bilo koju zemlju, uključujući i Hrvatsku, da nas blokira...”.

“Građani Crne Gore zaslužuju evropsku budućnost, a ne političke igre u kojima se sopstvena zemlja koristi kao sredstvo za pritisak i manipulaciju. Opozicija koja je ranije tražila od međunarodnih partnera da usporavaju naš put ka EU radi svojih političkih interesa, nanijela je štetu Crnoj Gori, ali i svom kredibilitetu. Takva praksa mora prestati. Naš zadatak je da jačamo međusobno povjerenje s Hrvatskom kroz otvorene razgovore i konkretne rezultate, bez uticaja destruktivnih političkih aktera...”, poručuje on.

Poslanik Demokrata navodi da se prvo mora intenzivirati komunikacija s Hrvatskom na svim nivoima, i da su otvoreni razgovori o svim pitanjima od zajedničkog interesa ključni su za unapređenje odnosa. Kaže da se moraju pokazati rezultati u svim oblastima, te da se mora kontinuirano pokazivati posvećenost “evropskim vrijednostima i rješavanju svih potencijalnih nesuglasica na konstruktivan način”.

“Hrvatska i Crna Gora imaju zajednički interes - stabilan region i evropski progres”, dodao je.

Nikolić, s druge strane, tvrdi da vlast koja u svojoj upravljačkoj strukturi ima tri lidera koji su nepoželjni u Hrvatskoj, ne može popraviti odnose s tom državom.

“Ne možete očekivati da neko ko slavi ratne zločince, ko ne priznaje genocid u Srebrenici, ko sprovodi politiku 90-ih drugim sredstvima, bude neko ko će popravljati odnose sa susjedima. To je kao da očekujete da ćete benzinom ugasiti vatru”, napominje sagovornik.

Sekulović poručuje da je, za početak, potrebno izbjeći provokacije i graditi iskrene prijateljske odnose s Hrvatskom. Dosljednost u iskrenosti, kaže, uvijek donosi rezultat.

“Drugi putevi mogu kratkoročno da zavedu, ali prije ili kasnije - stvari dođu na svoje mjesto. Dobar i pouzdan susjed koji gradi mostove. To treba dokazati”, potcrtava on.

Više demokratije u Beogradu- bolje za Crnu Goru

Na političke prilike u Crnoj Gori u 2025. mogla bi potencijalno da utiče još jedna susjedna država - Srbija, odnosno protesti u njoj. Zbog njih je blokirano više desetina fakulteta na četiri državna univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola. Dio crnogorskih političkih aktera kazao je skoro “Vijestima” da podržava proteste, dio je ocjenjuje da su demonstracije legitimne, ali ipak poručio da ne želi da se miješa u unutrašnje prilike druge države, dok su neki politički subjekti ćutali o navedenim događajima.

Na pitanje kakve bi mogle biti konsekvence događaja u Srbiji po Crnu Goru, šta bi se desilo u Podgorici ako bi u Beogradu “pao” režim tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, te kako bi na to reagovao bivši DF, Nikolić odgovara riječima da nije bilo davno kad je Mandić u Beogradu “utišavao telefon po naređenju Vučića tokom proslave izborne pobjede u štabu SNS-a (Srpska napredna stranka), i da je to bio jasan signal i međunarodnim partnerima i građanima Crne Gore na koga će biti oslonjena politika šefa parlamenta.

“Prioritet Mandićevog djelovanja godinama unazad bio je da olakšava uplitanje i srpskih vlasti u unutrašnje stvari Crne Gore. Zato danas aktuelna vlast u Crnoj Gori sve više podsjeća na vlast u Srbiji, a Mandić na Vučića. I zato sve što Mandić radi s pozicije šefa parlamentarne većine, ne odstupa od interesa njegovog mentora iz Beograda”, rekao je Nikolić.

On je dodao da ne bi dao sebi za pravo da prognozira da li protesti mogu dovesti do smjene vlasti, ali da mu je “utisak da iz događaja bliže i dalje prošlosti nijesu izvučene određene pouke”.

“Te da i dalje bezuspješno iščekujemo da se Srbija zagleda u sebe i promijeni odnos prema susjedima, posebno prema Crnoj Gori - gdje preko svojih najamnih političkih radnika pokušava da uređuje život nacionalno izjašnjenih Srba, a posljedično i ostalih građana Crne Gore. Bez toga, odnosi dviju država teško mogu biti bolji”, saopštio je.

Bogdanović je kazao da aktuelna dešavanja u Srbiji, uključujući i potencijalnu promjenu vlasti, neće imati značajne konsekvence za Crnu Goru. Navodi da su Demokrate politički subjekt “koji je dokazao da je imun na uticaje bilo koje vlasti u regionu”, i da je njihova politika uvijek bila vođena interesima građana Crne Gore, “a ne vanjskim pritiscima ili agendama drugih zemalja”.

“Crna Gora vodi svoju politiku, svoju borbu za pravdu, demokratiju i razvoj. Regionalna stabilnost nam je važna, ali Crna Gora ostaje država koja ne dozvoljava vanjski uticaj na svoje unutrašnje poslove...”, poručio je.

Navodeći da je teško predvidjeti političke procese u Srbiji, “mada se već može konstatovati da ih (tamošnja) vlast doživljava ozbiljno”, Sekulović kaže da najava ozbiljne borbe protiv korupcije u “svojim redovima” dovoljno govori.

“Crna Gora i Srbija imaju posebne odnose, koji su izuzetno bliski i ne manje komplikovani. Neki procesi imaju svoju konstantu, bez obzira ko bio na vlasti u Srbiji, ali što je vise demokratije u Beogradu, to je bolje za region, pa i za nas. Crna Gora i Srbija u Evropskoj uniji relaksiraju mnoge stvari, i moguće stvaraju preduslove da se odnosi koji postoje između građana potvrde i na međudržavnom nivou. Samo treba pored sličnosti uvažiti i postojanje posebnosti”, podvlači sagovornik, dodajući da Srbiji želi da iz procesa koji se trenutno dešavaju izađe kao država koja je prepoznala koji je pravi put razvoja.

“Ako se ovo desi, onda smo svi na dobitku”, kaže bivši ministar.

Bogdanović: Blokada parlamenta neće se više ponoviti

Skupština Crne Gore navodno bi trebalo da sredinom januara, na vanrednoj sjednici, odlučuje o usvajanju budžeta za 2025.

Upitan hoće li opozicija dozvoliti da se odlučuje o pitanju državne kase, te ako neće - kako će to objasniti građanima, Nikolić odgovara da to pitanje ne treba postavljati opoziciji.

“Budžeta nema zbog antiustavnog djelovanja parlamentarne većine. Oni su zgazili Ustav i obesmislili Ustavni sud. Sve što sad rade, predstavlja prebacivanje krivice i potcjenjivanje inteligencije građana. Pred građane su stavili dilemu: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Oboje po njima ne ide. Na takvo ponižavanje niko ne nasijeda”.

Na isti upit, Bogdanović odgovara pitanjem - “ko može imati opravdanje da blokira proces koji direktno utiče na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta?”

Navodi da je decembarska blokada parlamenta bila “upozorenje, ali i lekcija”, te poručuje da se takva situacija više neće ponoviti.

“Da su svi politički subjekti unutar parlamentarne većine bili odlučni kao klub poslanika Demokrata, ni decembarska blokada ne bi uspjela. To je činjenica koju ne možemo zanemariti. Međutim, kako bismo osigurali da se scenario destrukcije opozicije ne ponovi, potrebno je potpuno saglasje i odlučnost šefova klubova većine. Odgovornost za uspjeh ili neuspjeh ne može i ne smije pasti na jednog lidera stranke ili prvog među jednakima. Ovo je kolektivna odgovornost - odgovornost prema građanima i državi”.

Sekulović navodi da država može “elementarno da funkcioniše” u sistemu privremenog finansiranja, koje će biti uvedeno zbog neizglasavanja budžeta, ali da ne može da funkcioniše “razvojno”.

“Ako postoji većina za usvajanje budžeta, opozicija ne bi smjela da sabotira njegovo usvajanje”.

Sekulović: Možemo li do koalicije za zatvaranje poglavlja

Od svih uslova koje je opozicija ispostavila vlasti, Sekulović kaže da posebnu pažnju poklanja zahtjevu da se zajednički radi na poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). To je, kaže, dobar predlog.

“Takođe, rad na izbornom zakonodavstvu zahtijeva saradnju. Nazovimo to koalicijom za zatvaranje poglavlja. Mozemo li izgraditi tu vrstu povjerenja? To je osnovno pitanje. Naravno, ostaju razlike u javnim politikama, gdje treba da se argumentima bore za svoja rješenja i viziju. Tako se društvo kreće naprijed”.

Sekulović pita hoće li crnogorska politička elita proći “ovaj test mudrosti i razboritosti”, i mogu li djelovati u javnom interesu i pored političkih neslaganja.

“Prethodno iskustvo upućuje na oprez. Moram naglasiti da se radi o šansi generacije, pa nek političari razmisle kako žele da ih istorija pamti. Reformisti i vizionari koji su otvorili perspektive, ili balkansko zarobljavanje društva i države. Na njima je izbor”.

Nikolić: Potencijal za proteste raste zbog bagatelisanja izborne volje

Na pitanje ne smatra li da je potencijal za proteste možda opao jer DPS nije došao na vlast u Podgorici, Nikolić je rekao da nije naročito vjerovao u dogovor o formiranju uprave u Glavnom gradu, te da se stoga nije mogao previše ni razočarati.

“Međutim, neprijatno je što zarad vlasti svjedočimo javnoj degradaciji integriteta pojedinih ljudi i politika. Normalni i pristojni građani to neće zaboraviti i oprostiti. Tako da dodatni potencijal za proteste zbog bagatelisanja izborne volje građana Podgorice ne bi trebalo da opada, već da raste”.

Kongresi DPS-a, SNP-a i BS-a

U 2025. trebalo bi da se održe kongresi barem tri crnogorske stranke - DPS-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i Bošnjačke stranke (BS).

Kongres DPS-a zakazan je za 25. januar, i ta partija će na njemu birati novi sastav Glavnog odbora, te mijenjati statut stranke.

Izmjenama bi trebalo da bude definisano i pitanje počasnog predsjednika DPS-a. Aktuelni šef te partije Danijel Živković rekao je prošle sedmice u emisiji “Načisto” na Televiziji “Vijesti” da podržava ideju da Đukanović bude počasni predsjednik.

Kongres SNP-a još nije zakazan, a jasno je da nakon tog organa na čelu te stranke više neće biti Vladimir Joković, zbog toga što je njihovim statutom predviđeno da ista osoba može najviše dvaput biti na čelu partije.

Kandidaturu za šefa SNP-a zasad je najavio samo potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić.

Ni kongres BS-a još nije zakazan.