Crna Gora sad ne može skrenuti s evropskog puta, jer će to iskoristiti sile koje žele da je odvedu od Zapada i poremete proces integracije, uključujući i podrivanje njene stabilnosti - ocijenila je otpravnica poslova u Ambasadi Poljske u Podgorici, Malgožata Lakota Miker.
Ona je u intervjuu “Vijestima” kazala da su realne šanse da Crna Gora postane članica Evropske unije (EU) 2028. godine, jer se, tvrdi, desilo dosta pozitivnih stvari u prethodnoj godini, kao što je zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i pristup Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA).
Ukazuje da je bilo i negativnih stvari, kao što je pogoršanje odnosa s Hrvtskom, dodajući da su političke manipulacije, predizborne kampanje, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi, te promjene u sastavu vlasti i pitanje dvojnog državljanstva, goruće teme posljednjih mjeseci, koje su uticale na imidž Crne Gore.
Poručuje da će Poljska, koja je 1. januara preuzela predsjedavanje Savjetom EU, pomoći Crnoj Gori i pokušati da podrži reforme u zemljama Zapadnog Balkana (ZB), uglavnom u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija.
“Nastojaće da posreduje u teškim političkim pitanjima, ublaži tenzije, uključujući one između Srbije i Kosova, u Bosni i Hercegovini. Takođe će promovisati ekonomsku i infrastrukturnu saradnju između EU i ZB”, kazala je Lakota Miker.
Poljska je 1. januara preuzela predsjedavanje Savjetom EU - šta će vam biti prioriteti, da li će među njima biti proširenje EU?
Ovo je drugo poljsko predsjedavanje Savjetom EU nakon 2011. Poljska se suočava s mnogim izazovima, ali i prilikama. Prioriteti poljskog predsjedavanja u narednih šest mjeseci će se fokusirati na tri oblasti: povećanje podrške Ukrajini, održavanje trenutne politike prema Rusiji i Bjelorusiji i jačanje bezbjednosti i otpornosti EU i njenih partnera. Nije bez razloga moto poljskog predsjedavanja: “Bezbjednost, Evropo!”. Cilj poljskog predsjedavanja je osigurati bezbjednost Evrope u mnogim dimenzijama: vojnoj, unutrašnjoj, ekonomskoj, energetskoj, informacionoj, prehrambenoj i zdravstvenoj.
Vojna bezbjednost će se zasnivati na podršci odbrambenoj industriji EU, razvoju vojne infrastrukture, izgradnji utvrđenja i povećanju odbrambenog potencijala u istočnoj Poljskoj (Istočni štit), te sveobuhvatnoj podršci Ukrajini. Naravno, bliska saradnja sa EK kroz adekvatno finansiranje odbrambene dimenzije EU, jačanje saradnje sa NATO-om, uključujući SAD, i suzbijanje iregularnih migracija biće važna i u oblasti bezbjednosti. U ovom slučaju bitna je i saradnja sa lokalnim zajednicama. U području informacione bezbjednosti, Poljska će nastojati da ojača koordinaciju EU u borbi protiv dezinformacija, propagande i neistinitih vijesti. U oblasti energetske bezbjednosti nastojaćemo da radimo na daljoj nezavisnosti od eksternih izvora energije i uvoza energenata od nepouzdanih dobavljača, fokusiraćemo se na bezbjednost i sajber bezbjednost kritične infrastrukture i saradnju sa lokalnim zajednicama u oblasti energetskih projekata. Kako bi osigurala ekonomsku sigurnost, posebnu pažnju će posvetiti konkurentnosti EU, uključujući pokušaje promovisanja poljskog poduzetništva, smanjenje birokratije za preduzetnike, vraćanje jednakih uslova konkurencije za industriju EU suočenih sa protekcionističkim praksama, jačanje djelotvorne kohezione politike i uloge regiona. Budućnost konkurentne i otporne na krize poljoprivrede, podrška poljoprivrednicima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i borba protiv izazova koji proizilaze iz klimatskih promjena biće glavni ciljevi u oblasti bezbjednosti hrane. U Novu godinu ulazimo želeći jedni drugima dobro zdravlje i ističući da je to najvažnije, zbog čega će u narednih šest mjeseci zdravstvena bezbjednost biti od velikog značaja. Poljska će nastojati da poveća farmaceutsku nezavisnost u EU, diverzifikuje lance dostave i podrži proizvodnju lijekova u EU. Sve češće čujemo o posljedicama pandemije, a podaci o mentalnim poremećajima kod djece i adolescenata su alarmantni, pa ćemo se i s tim izazovima pokušati suočiti.
Poljska želi da održi dinamiku proširenja EU, makar samo zato što će joj to omogućiti da proširi zonu stabilnosti u Evropi. Proširenje EU je ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope za sve zemlje EU. Koliko brzo će se to desiti, zavisiće, naravno, od posvećenosti pojedinih zemalja da ispune svoje obaveze prema članstvu. U narednim mjesecima, Poljska će pokušati da podrži reforme u zemljama Zapadnog Balkana. Uglavnom u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija. Nastojaće da posreduje u teškim političkim pitanjima, ublaži tenzije, uključujući one između Srbije i Kosova, u Bosni i Hercegovini. Takođe će promovisati ekonomsku i infrastrukturnu saradnju između EU i ZB.
Šta vidite kao glavne izazove tokom predsjedavanja?
Vrijeme u kojem smo preuzeli predsjedavanje je poseban trenutak u istoriji. Međunarodna situacija nije jednostavna. Rat u Ukrajini traje već tri godine, geopolitičke tenzije rastu, a vidimo i eskalaciju tenzija na Bliskom istoku. Borimo se protiv hibridnih prijetnji koje ciljaju na temelje demokratije. Svakodnevno se moramo boriti protiv dezinformacija, ekstremnih klimatskih pojava i potrebe za sprovođenjem energetske transformacije u uslovima rastuće globalne konkurencije. Evropska komisija je pokrenula novu fazu svojih aktivnosti. Naše predsjedavanje je prvo u novom institucionalnom ciklusu koje će morati zaokružiti već započete teme, ali i započeti potpuno nove. Predsjedništvo je izazov za svaku državu koja ga preuzme. To je uloga odgovornog partnera, ali i potreba da se bude efikasan organizator diskusija, lider koji će voditi multilateralne pregovore.
Tokom predsjedavanja bićemo prvenstveno predstavnik Savjeta EU, zadužen za donošenje zajedničkih odluka. Poljska će ovo vrijeme iskoristiti da predstavi svoju viziju budućnosti Evrope. Nastojaće da ojača svoju već snažnu poziciju države članice EU i promoviše evropske vrijednosti kao što su demokratija, vladavina prava i međusobno povjerenje. Podsticanjem dijaloga uključiće se u rasprave o predlozima Evropske komisije koji su važni za Evropu, nastojeći da po svaku cijenu osigura bezbjednost građana EU, ali i nastojeći da zaštiti svoje građane i preduzetnike uz poštovanje demokratskih vrijednosti.
Kako gledate na situaciju na Zapadnom Balkanu, smatrate li da sve države regiona treba da budu dio EU?
Poljska je pristalica proširenja EU na nove zemlje članice, uključujući zemlje Zapadnog Balkana. Ona smatra da je stabilnost regiona ključna za njegovu bezbjednost, ali i za razvoj. Članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU važan je korak u cijelom procesu. Naravno, pod uslovom da zemlje aspiranti to žele i ispune uslove koji su im nametnuti. Pod ovim mislimo, između ostalog: posjedovanje stabilnih državnih institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, zaštitu manjina, dobro funkcionišuću tržišnu ekonomiju, otpor konkurenciji na tržištu EU i sposobnost implementacije obaveza koje proizilaze iz članstva u EU, kojih ima mnogo. Proces pristupanja nije lak, i svaka od članica EU koja ga je iskusila zna i razumije koliko je složen i dugotrajan. On zna koliko truda i zalaganja to donosi. Stoga, koliko je to moguće, Poljska pruža pomoć, sadržajnu i praktičnu podršku i motiviše zemlje Zapadnog Balkana da intenziviraju napore na implementaciji uslova koji proizilaze iz završetka pojedinačnih pregovaračkih poglavlja.
Mnogo je prednosti članstva u EU. Proširenje donosi mnoge prednosti novim državama članicama, kao što smo se i sami uvjerili u posljednjih 20 godina. Poljska je pristupila EU 2004. Članstvo u EU obezbjeđuje političku stabilnost, omogućava intenziviranje trgovine, donosi nova finansijska sredstva i doprinosi rastu investicija...
Posljednjih godina, teoretski od ulaska Hrvatske u EU 2013, EU je oklijevala daljem širenju. Govorilo se o unutrašnjoj krizi u EU, dodatno produbljenoj ekonomskom krizom, i zatvaranju EU proširenja. Samo ruska agresija na Ukrajinu ju je natjerala da promijeni pristup, natjeravši je da shvati da jedinstvo pruža snagu koja nam je svima potrebna. Nedavni samit EU-Zapadni Balkan, u decembru, dao je novi podsticaj strateškom partnerstvu između EU i regiona. Naravno, svaka od šest zemalja Zapadnog Balkana razlikuje se u pogledu napretka u implementaciji svojih obaveza. Svaki od njih ima svoje izazove i probleme koje treba riješiti. Statistika koju je krajem godine predstavila evropska komesarka za proširenje Marta Kos jasno je pokazala da je EU tokom protekle decenije, s različitim zemljama kandidatima, zatvorila ukupno 15 poglavlja, od kojih se šest odnosi na Crnu Goru, i to je dobar rezultat. Bez sumnje, Crna Gora je već duži vremenski period lider u regionu. Srbija takođe vodi pristupne pregovore. Složenost problema s kojima se suočavaju preostale zemlje sa statusom kandidata, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, koje su podnijele zahtjev za ulazak u EU krajem 2022, svakako će zahtijevati duži vremenski period za njihovu implementaciju.
Može li Crna Gora postati naredna članica EU 2028? Od čega to zavisi?
Vjerujemo da će Crna Gora uspjeti da ostvari ovaj cilj. Šanse su realne, iako će konačna odluka, naravno, zavisiti od mnogo faktora i napora same Crne Gore. Trend koji je vidljiv u prošloj godini je pozitivan. Crna Gora je prošla kroz niz reformi, ali pred nama su novi izazovi. Uspješno pristupanje navedenog datuma potkrepljuje i činjenica da je Crna Gora 2024. učestvovala na tri međuvladine konferencije, dobila pozitivan IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih kriterijuma u poglavljima 23 i 24), pristupila Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), zatvorila tri pregovaračka poglavlja... Plan je da se sva 33 pregovaračka poglavlja zatvore do 2026. Ukoliko se takav scenario ostvari, slogan “Crna Gora će biti 28. država članica 2028” će dobiti na snazi. To će biti i pozitivan signal za druge zemlje u regionu koje se suočavaju sa svojom evropskom perspektivom. Visoka podrška građana Crne Gore (80 odsto) koji svoju državu vide u EU i konsenzus između predstavnika 44. vlade i predstavnika svih partija, takođe pozitivno utiču na cijeli proces. Kako bi se ubrzale integracije sa EU, osnovana je Platforma „Barometar 26” za pokretanje dijaloga o najvažnijim pitanjima za zemlju. Ovo ima veoma pozitivan uticaj na cijeli proces. Vrijedi naglasiti da je Evropska komisija u novembru 2024. odobrila Instrument za reformu i rast za zapadni Balkan. U okviru ovog programa, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji između 2024. i 2027. biće dodijeljeno oko 6 milijardi eura. Navedeni instrument je napravljen po uzoru na Fond za rekonstrukciju, što znači da će se novac dodjeljivati za reforme predviđene nacionalnim planovima. Visina sredstava će naravno zavisiti od broja stanovnika i BDP-a. Tako će Crna Gora dobiti 6,38% sredstava iz plana, odnosno 383,5 miliona eura, od čega će 110 miliona eura biti bespovratno, a ostatak u vidu povoljnih kredita. To će joj dati priliku da djeluje u najvažnijim oblastima društveno-ekonomskih reformi.
U protekloj godini negativno se odrazilo pogoršanje bilateralnih odnosa s Hrvatskom, što je, kako se vjeruje, razlog zašto Crna Gora u decembru nije zatvorila Poglavlje 31 o vanjskoj politici (što nije podržala Hrvatska). Godine 2006, kad je Crna Gora stekla nezavisnost, jedna od osnovnih pretpostavki njene vanjske politike bila je, pored članstva u NATO-u i EU, rješavanje i održavanje pozitivnih odnosa sa susjedima. Hrvatska je jedna od njih, članica Sjevernoatlantske alijanse, a od 2013. i EU. Tokom godina, naglašavani su bratski odnosi između dvije zemlje. Godine 2024. došlo je do zastoja u odnosima, potpuno nepotrebnog otvaranja “Pandorine kutije”, vraćanja u tešku istoriju koju bi trebalo da poštuju obje strane. Pojavila se tema broda “Jadran”, teška tema Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac, za koju je glasala Crna Gora, a za odmazdu su Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević proglašeni personama non grata od strane Hrvatske...
Mislim da je Hrvatska zemlja koja trenutno najbolje razumije tekući pregovarački proces Crne Gore. Vodila je vlastite pregovore s EU od 2005. do 2011. i suočila se sa sličnim problemima, od kojih su neki bili, između ostalog, posljedice vojnih operacija 1990-ih. Članstvo u EU otvorilo je nove mogućnosti i promijenilo Hrvatsku. Zato lično smatram da Crna Gora, posebno sada, treba da se fokusira na što bolje odnose s Hrvatskom. Nadam se da će se 2025. vratiti na najbolji mogući kolosijek.
Unutrašnji odnosi u samoj Crnoj Gori takođe zahtijevaju unapređenje. Političke manipulacije, predizborne kampanje, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru, Budvi, promjene u sastavu vlasti, pitanje dvojnog državljanstva - to su goruće teme posljednjih mjeseci, koje nisu donijele dobar odjek, uticali su na imidž države. Vladavina prava, pravosudni sistem, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala zahtijevaju poboljšanje. Crna Gora je sa suzama u očima ušla u 2025. nakon još jedne tragedije na Cetinju... nema riječi da se izraze tuga i nevjerica što su se u prijestonici Crne Gore, za manje od dvije i po godine, nakon slične tragedije, ponovili ovako strašni događaji... Građani Crne Gore se ne mogu osjećati bezbjedno u svojoj zemlji, što su iskazali nedavnim protestima. Napominjemo da se ne radi o vanjskim prijetnjama, već o prijetnjama koje se svakodnevno pojavljuju na ulicama crnogorskih gradova, od mafijaških obračuna do situacija kakvim smo nedavno bili svjedoci.
Mogu li proruske partije na vlasti u Crnoj Gori, odnosno neke njihove inicijative (na primjer predlaganje zakona o “agentima stranog uticaja”), ugroziti put države u EU?
Mislim da je 44. Vlada Crne Gore jasno istakla šta su njeni trenutni ciljevi i prioriteti. Njih na međunarodnim forumima ističu predsjednik, premijer ili ministarka za evropske integracije Maida Gorčević, koja se veoma aktivno zalaže za članstvo Crne Gore u EU, te ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Trenutni glavni cilj Crne Gore je da postane članica EU 2028. Budućnost Crne Gore je povezana s EU. Ona sad ne može skrenuti sa ovog puta, jer će svako skretanje iskoristiti sile koje žele da je odvedu od Zapada i poremete proces integracije, uključujući i podrivanje njene stabilnosti. Posmatramo postupke Rusije, širenje uticaja Srbije u Crnoj Gori, svjedoci smo zavisnosti od Kine i sve veće uloge Turske u regionu. Stoga je borba protiv dezinformacija i novonastalih antievropskih aktivnosti trenutno od velikog značaja. Što više ljudi pričaju i pišu o ovim prijetnjama i preduzimaju aktivne korake u društvu, to će biti veća njegova svijest i sposobnost da odgovori. Po mom mišljenju, pažnju zavređuju nedavne publikacije i konferencije u organizaciji, između ostalih, Digitalnog forenzičkog centra, Centra za demokratsku tranziciju ili Atlantskog savjeta Crne Gore.
Prilika koju Crna Gora mora iskoristiti
Može li Crna Gora da računa na podršku Poljske na putu ka EU?
Naravno, Poljska će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka EU. Ulazak Crne Gore u EU će, naravno, zavisiti od tempa reformi, političke stabilnosti i spremnosti same EU da primi nove članice. Ali, da, mi jesmo za proširenje EU. Prošle godine je Poljska proslavila 20. godišnjicu članstva u EU. Poljski put ka slobodi i evropskim integracijama bio je dug proces, koji je obuhvatao revolucionarne, političke, društvene i ekonomske događaje.
Od vanrednog stanja, koje je izbilo 13. decembra 1981. godine, a koje je simbolizovalo represiju i otpor, preko slobodnih izbora i mirne demokratske transformacije, intenziviranja međunarodne saradnje, do članstva u NATO-u i Evropskoj uniji, naša zemlja je doživjela veliku transformaciju. Naravno, bilo je potrebno mnogo truda i rada, ali odluka da postanemo član obje organizacije, uključujući i EU, bila je ispravna. Bila je jedna od najvažnijih odluka koja je omogućila našoj zemlji da se oporavi nakon teškog perioda, a građanima dala šansu za bolje sutra. Poljska ekonomija raste stabilnim tempom već više od dvadeset godina i šesta je po veličini ekonomija u EU. BDP po glavi stanovnika je iznad 70% prosjeka EU. Članstvo u EU donijelo je Poljskoj opipljive ekonomske koristi, uključujući EU fondove, propise EU, razvoj spoljne trgovine ili opšte prihode iz budžeta EU. Sloboda kretanja ljudi, usluga i kapitala znači da se ne osjećamo gore od drugih zemalja EU. Imamo jednake mogućnosti, dijelimo slične vrijednosti, imamo zajedničke ciljeve.
Dakle, znamo i razumijemo čemu Crna Gora teži. Ovo je za nju ogromna prilika koju mora iskoristiti. Poljska već dugi niz godina nudi Crnoj Gori svoju podršku. Trudimo se da svoje iskustvo podijelimo u političkoj dimenziji, kao i kroz konkretnu pomoć, koja se nudi na primjer kroz projekte saradnje na administrativnom i ekonomskom nivou, koji pomažu Crnoj Gori da realizuje svoje obaveze prema EU. Takođe ćemo tokom predsjedavanja nastojati da svoje sadržajno znanje i praktičan pristup podijelimo s predstavnicima Crne Gore, predstavljajući dostignuća Poljske u EU.
Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom Crne Gore i Poljske? U kojim oblastima postoji prostor za unapređenje saradnje?
Poljsko-crnogorska ekonomska saradnja se smatra dinamičnom, iako lično smatram da još uvijek postoji značajan potencijal za njen razvoj. Trgovina između zemalja raste svake godine, što je pozitivan trend. Iz Poljske se u Crnu Goru izvozi: namještaj, mašinski uređaji i dijelovi, električni uređaji, mineralna goriva, kozmetika, prehrambeni proizvodi kao što su poljsko mlijeko, začini, jabuke. Iz Crne Gore u Poljsku uvozimo čelik, gvožđe, mehaničke uređaje, papir, prehrambene proizvode, uključujući alkohol i vino.
Ambasada Poljske u Podgorici svake godine u novembru organizuje niz događaja koji promovišu Poljsku u Crnoj Gori, uključujući Sajam poljskih proizvoda u Podgorici. Ovo je odlična prilika da predstavimo sve što je poljsko i uspostavimo dobre odnose među poduzetnicima. Godine 2024. godine predstavljeni su proizvodi poljskih brendova kao što su: Inglot, Kamis, K2, Marylin, Mokosh, Tarczyński, Triumph, Tymbark, Delia, La Rive, Cleanic, Controly i drugi. Izložbu namještaja i dizajna interijera predstavio je cijenjeni Suhih Design. Posljednjih godina pratimo razvoj pojedinih sektora, uključujući: građevinarstvo, turizam, informacione tehnologije.
Poljske kompanije sve više ulaze u investicije u Crnoj Gori. Počinju da se primjećuju u građevinarstvu i hotelijerstvu. Poljacima je Crna Gora postala draga kao još jedna destinacija na Jadranskom moru nakon Hrvatske. Mi smo jezička zajednica, tako da nam je lakše komunicirati sa Crnogorcima nego bilo gdje drugdje. Cijenimo ih jer su otvoreni, prijateljski nastrojeni i uslužni. Tokom pandemije mnogi Poljaci našli su svoje mjesto na crnogorskom primorju. Dopali su im se mir i ljepota Crne Gore i nikada se nisu vratili u Poljsku. Crna Gora im je dala nove šanse i prilike, promijenila njihov pristup životu. Neki Poljaci su otvorili svoja preduzeća.
O interesovanju za Crnu Goru svjedoči i činjenica da irska aviokompanija Ryanair tokom ljeta nudi širok spektar letova do Podgorice, uključujući letove iz Krakova, Gdanjska, Vroclava. Wizzair funkcioniše na relaciji Katovice-Varšava. LOT Polish Airlines nudi direktne letove za Varšavu tokom cijele godine. Prošlog ljeta realizovano je tridesetak letova sedmično, što je podatak koji govori sam za sebe. Sve češće možemo čuti o saradnji u oblasti obnovljivih izvora energije ili projektima koji se tiču modernizacije saobraćajne infrastrukture. Naravno, po tom pitanju ne možemo da se poredimo sa Kinezima, ali i na ovom polju imamo određena dostignuća.
Bonus video: