Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) rekao je danas da se teško može govoriti o proevropskom, prozapadnom putu Crne Gore ako u njenoj vladajućoj većini postoje osobe koje se ponašaju kao predstavnici srpskog hegemonizma i portparoli ruske politike na Balkanu.
On je na redovnom sastanku članova Delegacije Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) sa šefom Misije Crne Gore u Briselu Petrom Markovićem, rekao da zabrinjava ponašanje dobrog dijela vladajuće većine i Vlade, "koje je sve samo ne proveropska".
Marković je odgovorio da nije tačno da su Vlada i većina neevropska.
"Moram jasno da se usprotivim da su većina i vlada neevropske, zato što sudimo po djelima, po ovoj uspješnoj 2024. godini, najuspješnijoj u evropskim integracijama...Sudimo o evropskom karakteru na osnovu rezulata", poručio je Marković na sastanku u Briselu.
Sokol je kazao da mu je drago da se pokazuju pozitivni signali u rješavanju bilateralnih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
"Istakao bih da nijesu glavni problem bilateralna pitanja između Hrvatske i Crne Gore, ona postoje i ona treba da budu riješena, ali ono što je problem je što mi vidimo da unutar vladajuće većine postoje političke snage koje su sve samo ne proevropske i sve samo ne prozapadne, koje se ponašaju na način koji nije u dobroj vjeri. Mislim na osobe i političke snage iz bivšeg DF-a i Demokrata i u odnosu na njih je Hrvatska, nakon provokacije u vezi sa Rezolucijom o Jasenovcu opravdano reagovala proglašavajući ih personama non grata", naveo je Sokol.
On je rekao da su ima još mnogo drugih događaja koji su zabrinjavajući, kao što je najava mogućnosti izmjena Zakona o državljanstvu "koje bi dovele do toga da bi više ljudi u Srbiji moglo birati vlast u Crnoj Gori, nego u samoj Crnoj Gori".
Podsjećajući da opozicija bojkotuje rad parlamenta, kazao je da to treba pomenuti u kontekstu.
"Ako samo pomenemo bojkot opozicije, ispada kao da je to palo s neba...Kompletna opozicija bojkotuje rad Skupštine zbog onoga što oni smatraju da je povreda Ustava", kazao je i dodao da sličan stav ima i predsjednik države Jakov Milatović.
Sokol je istakao i "vrlo neprimjerenu reakciju na proteste" u vezi sa tragedijom na Cetinju 1. januara, kada je ubijeno 12 ljudi, a četvoro ranjeno, od kojih je jedan preminuo prije nekoliko dana.
"Konkretno mislim na Demokratsku Crnu Goru, koja kontroliše bezbjednosni sektor. Optuživani su učesnici protesta da rade za Mila Đukanovića, da rade za kriminalne grupe. To nije prvi put da se ljudi optužuju za saradnju sa kriminalnim grupama, i ja sam bio jedan od tih koje su neki drugi iz vladajuće većine optužili za saradnju sa kriminalnim grupama, što me uopšte ne dira, ali činjenica je da je takvo ponašanje apsolutno neprimjereno, piokazuje jednu tendenciju ka autoritarnom načinu razmišljana, gdje očito nije dopušteno suprotno mišljenje gdje se želi ograničti osnovno pravo na sopstveni stav i protest", rekao je Sokol.
Prethodno su evropski parlamentarci minutom ćutanju odali počast stradalima na Cetinju.
Marković je odgovarajući Sokolu rekao da nije sve crno ili bijelo.
"Skrenuo bih pažnju na malo boje sive, između crne i bijele koja je u polarizovanom okruženju vlada nekoliko nedjelja u Crnoj Gori", naveo je.
Podsjetio je da je mali broj policajaca jedna od tema koju demonstranti ističu u zahtjevima.
Podsjetio je da je u MUP-u postojao konstatni napor da se zaposli više policajaca i upravo su politički akteri, koji sada govore da je potrebno više policajaca na Cetinju, tada govorili da je ubrzana procedura konkursa sporna, zato što nije dobra s aspekta kadrovske politike.
"Ovo je jedan primjer da crnogorska politika ima dva stanja – o jednoj stvari govorimo dijametralno suprotno u zavisnosti od konteksta", kazao je Marković.
Bonus video: