INTERVJU Živković: Ne osvrćemo se više u prošlost

Ako do isteka petnaestodnevne mjere udaljenja iz parlamenta, koju je opoziciji izrekao šef Skupštine Andrija Mandić, ne bude dogovora s vlašću o rješavanju političke krize, opozicija će nastaviti akcije koje će imati za cilj ustavljanje vlasti i povratak njihovog ponašanja u okvire pravnog poretka.

To je “Vijestima” kazao predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković.

On je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, rekao, između ostalog, da navodni vođa “zemunskog klana” Luka Bojović “nije jedini koji je vršio pritisak” na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne formira vlast s DPS-om u Podgorici, već da je bila u pitanju “šira akcija združenih snaga osoba iz oblasti organizovanog kriminala i određenih pojedinaca iz Crkve koji su bivši pripadnici određenih službi bezbjednosti Republike Srbije”.

Na Kongresu DPS-a zakazanom za sjutra, vaša partija će, između ostalog, birati novi sastav Glavnog odbora (GO). Koliko bi, procentualno, u njemu trebalo da bude novih članova?

Iz samog konteksta vašeg pitanja, koje se odnosi na okolnost da Kongres ima i izbornu funkciju, nameće se i zaključak da vam na ovo pitanje mogu teško odgovoriti. Naime, osnovna nadležnost Kongresa, pored usvajanja kongresnih dokumenata, je izbor novih članova GO. Kongresu prisustvuje 588 delegata koji će glasati predložene kandidate elektronskim putem. Zbog toga ne mogu prejudicirati kakav će biti ishod glasanja, te vam samim tim ne mogu ni reći koliko ce procentualno biti novih članova.

Takođe, ne mislim da je metrika kojom se mjeri uspjeh političkih procesa unutar jedne stranke kvantitet, već kvalitet. Zbog toga, važnije od pitanja koliko će biti novih članova, je zapravo pitanje - kakav je kvalitet onih koji će biti izabrani. Tu već sada mogu biti precizan - imajući u vidu činjenicu da poznajem sve predložene kandidate, mogu vam reći da ko god od njih bude izabran, da će DPS dobiti kvalitetan sastav novog GO.

Kad će GO birati članove Predsjedništva, i koliko ćete novih lica predložiti za funkciju u tom tijelu?

Nakon izbora novog saziva GO, predsjednik partije na prvoj narednoj sjednici predlaže novi sastav Predsjedništva, a potom i novoizabranom Predsjedništvu predlaže sastav generalnog sekretarijata - generalnog sekretara, političkog direktora, poslovnog direktora i portparola. Ovim će ujedno biti i zaokružen proces četvorogodišnje reforme DPS-a, koji je započet na Devetom kongresu.

Što se tiče konkretnih imena, rano je da o tome govorimo. Ona će svakako javnosti biti poznata veoma brzo. Ono što je još važnije od toga jeste da u DPS-u postoji plejada sjajnih ljudi koji su dio nove političke generacije, i da s aspekta kvaliteta nećemo imati problem da ekipiramo tim čiji će osnovni zadatak biti dalje jačanje povjerenja građana u našu partiju.

Zbog čega je DPS odlučio da izmijeni stranački Statut i u njega unese odredbu o počasnom predsjedniku?

Prije svega da za čitaoce razjasnimo neke detalje - u Statutu je, kao novi institut, unesena norma da partija može imati počasnog predsjednika i da se on bira iz reda bivših predsjednika DPS-a. I kao što sam već najavio, g. Milo Đukanović će na predstojećem Kongresu biti predložen za tu poziciju.

Ovu odluku donijelo je novo rukovodstvo kao izraz zahvalnosti za sve ono što je g. Đukanović uradio za stranku tokom 25 godina koliko je proveo na njenom čelu. Vjerujem da se teško ijedna partija u Evropi može pohvaliti rezultatima poput onih koje je DPS ostvario u prethodnim godinama. Dodatno, u tom periodu ostvareni su značajni uspjesi na planu državne politike za koje možemo reći da su istorijski.

DPS je velika porodica koja funkcioniše jedinstveno na svim nivoima - od najmlađih predstavnika u Savjetu mladih, čiji sam član i sam bio, pa do onih najiskusnijih koji su godinama upravljali državnom politikom. Jedinstvo i institucionalizacija na svim nivoima rada predstavlja snagu naše politike u koju naša politička konkurencija ne može da pronikne.

Da li je članstvo DPS-a tražilo da za tu titulu bude predložen g. Đukanović i kako je on reagovao na tu ideju?

Članstvo DPS-a nepodijeljeno podržava ideju da g. Ðukanović bude izabran za počasnog predsjednika.

Kako gledate na kritičke ocjene poslanika DPS-a g. Nikole Janovića o uvođenju titule počasnog predsjednika? On je nedavno izjavio da mu “pojam počasnih predsjednika... u bilo kojoj partiji nije naročito blizak”, i da se uvođenjem te titule ostavlja “nečijoj mašti na volju i propagandi drugih partija da izvlače svoje zaključke i dodatno spinuju i nabacuju narativ u javnom prostoru, za kojim nema potrebe”?

Vjerujem da ste iz ukupnog konteksta odgovora Nikole Janovića zaključili da se ne može ostavljati ni najmanji prostor za spinovanja i pogrešne zaključke. G. Janović je i sam kazao da Milo Đukanović nema ambiciju da upravlja partijom iz sjenke, što je potvrdio ličnim primjerom da nikad nije imao ni najmanju intervenciju na njegov politički rad.

Naša konkurencija i drugi koji se stalno bave likom i djelom Mila Đukanovića, nastaviće isto to da rade bio on na poziciji počasnog predsjednika ili ne. To samo govori koliko i dalje žive u prethodnom vremenu, u nedostatku vizije da ponude građanima nešto novo.

G. Janović je tom prilikom kazao i da razumije potrebu ljudi koji su pisali Statut partije da je imenovanje počasnog predsjednika jedna vrsta priznanja i zahvalnosti, te da je to svakako lijep gest, i dodao da su zasluge nekih ljudi istorijske i neizbrisive. Vjerujem da se ovom dopunom citata sasvim dovoljno odgovara na vaše pitanje.

Hoće li izbor g. Đukanovića za počasnog predsjednika dodatno urušiti koalicioni kapacitet DPS-a? Ako smatrate da neće - zašto?

Djeluje mi veoma često da o koalicionom kapacitetu DPS-a najviše brine naša konkurencija, kojoj je osnovni cilj politička marginalizacija DPS-a. Stekao bi se utisak da oni kao savjesni građani aktivno promišljaju o tome šta je dobro za budućnost naše stranke. Tom logikom, donošenje stranačkih odluka trebalo bi prepustiti aktuelnoj parlamentarnoj većini.

Vjerujem da vam je iz ovog ironičnog uvoda u odgovor jasno šta mislim o “dobronamjernim savjetima i komentarima” koji dolaze iz reda osvjedočenih medijskih i političkih protivnika DPS-a. Finalno, DPS nikad nije podilazio javnosti i donosio odluke na liniji manjeg otpora, koje kratkoročno izgledaju popularno. Naprotiv, uvijek smo išli težim i ispravnijim putem, donoseći strateški teške i ispravne odluke koje su veoma često nailazile na nerazumijevanje manjeg ili većeg dijela javnosti. Kao posljedica takvog djelovanja trajali smo na vlasti skoro tri decenije i danas smo, nakon pet godina provedenih u opoziciji, najjača politička stranka u Crnoj Gori sa skoro 30 odsto podrške.

Kako DPS namjerava da dođe u poziciju da obavlja državnu vlast ako ima koalicioni potencijal kakav trenutno ima?

Ne slažem se s konstatacijama koje postoje u javnosti da je koalicioni potencijal DPS-a slab. Pokusaću da dodatno pojasnim odgovor na ovo pitanje. Podsjetiću vas, prije svega, da su sve vlade koje je naša partija formirala bile koalicione. Naši partneri u tim vladama bili su Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Liberalna partija i, ono na šta smo posebno ponosni, stranke manjinskih naroda koje su našim političkim savezništvima davale specifičnu težinu.

To je bio proevropski i građanski blok koji je, sve do 30. avgusta 2020. godine, imao većinu u Crnoj Gori. Nakon tih parlamentarnih izbora, odnos snaga na političkoj sceni se promijenio - većinu je odnijela politika nacionalizma i populizma. Ta nacional-populistička politika odnijela je pobjedu i na izborima u junu 2023, uz okosnicu Vlade koju čine koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate. Građanska i evropska politika danas je u Crnoj Gori manjina, te je stoga potpuno prirodno da je DPS, kao okosnica takve politike, danas u opoziciji. Zato je valjda i još prirodnije da s nama ne žele da sarađuju nacionalisti i populisti, baš kao što još manje mi želimo da sarađujemo s njima.

Finalno, DPS nije željan vlasti i ne donosi odluke sračunate s ciljem da se što prije domognemo pozicija upravljanja državnom politikom. Naše odluke donose se u cilju odbrane vrijednosti u koje vjerujemo i za koje se zalažemo, i spremno čekamo da one ponovo postanu većinske u Crnoj Gori. Ukoliko je vjerovati rezultatima lokalnih izbora i istraživanjima javnog mnjenja, razloga za optimizam ima. Parlamentarna većina je, osim u Beranama, ostala u manjini u svim drugim gradovima, uz rapidan pad podrške u odnosu na parlamentarne izbore. DPS je, s druge strane, na svim izborima nastupao samostalno i ostvario zbirni rezultat od 27,17 odsto, dok smo, u četvoročlanoj koaliciji na parlamentarnim izborima u tih šest opština ostvarili rezultat od 23,15 odsto. Vjerujem da ovi trendovi govore dovoljno.

I na kraju: koalicija “Za budućnost Crne Gore”, PES i Demokrate ostvarili su na parlamentarnim izborima rezultat od oko 60 odsto podrške. Prema januarskom istraživanju, podrška ovoj tročlanoj koaliciji na državnom nivou je oko 40 odsto. Dakle, polako prolazi vrijeme nacionalističke i populističke politike, a jačaju građanske i proevropske snage koje predvodi DPS. Zbog toga je očekivano da naredni parlamentarni izbori donesu i političke promjene u Crnoj Gori.

Hoće li se mijenjati dosadašnji stav DPS-a da ne isključuje iz stranke članove koji su optuženi/osuđeni ili koji će eventualno biti optuženi/osuđeni za korupcionaška krivična djela? Da li oni narušavaju ugled DPS-a, što je i po važećem Statutu razlog za isključenje iz partije?

Teško da se pojmovi “optuženi” i “osuđeni” mogu tretirati kao sinonimi na način kao što ste to uradili u postavci pitanja. Razlika između optužbe i pravosnažne sudske presude je ogromna, a između ta dva pojma stoji i ustavno, pa i ljudsko načelo o pretpostavci nevinosti.

Ipak, vaše pitanje je dragocjeno jer nam omogućava osvrt na sve ono što se desilo u godinama za nama. Sigurno se sjećate priče naše političke konkurencije prije 30. avgusta o korupciji nezamislivih razmjera i tome kako će funkcioneri DPS-a, nakon što tenkovima neuspješno odbrane vlast, bježati iz države s koferima punim pokradenog novca. Šta se tačno desilo s tim, čak i uz ovakvo, selektivno i pristrasno državno tužilaštvo? Na prstima jedne ruke mogu se pobrojati funkcioneri DPS-a koji imaju potvrđene optužnice. I te optužnice tiču se sprovođenja određenih politika, poput one u oblasti dodjele stanova, a ne nekih navoda o korupciji bilo kog pojedinca.

Dakle, ne etiketirajmo ljude prije vremena i omogućimo im pravo na pravično suđenje u razumnom roku, kao jedno od osnovnih ljudskih prava.

Zašto rukovodstvo DPS-a, iako uporno ponavlja da je vaša stranka griješila dok je tri decenije vladala Crnom Gorom, ne precizira kako je tačno DPS griješio, ko je od vaših funkcionera konkretno to činio i zašto, niti priznaje odgovornost stranke za brojne afere?

Činjenica da je DPS i dalje dominantna politička tema u Crnoj Gori, čini nas jako zadovoljnim. To je još jedna potvrda snage naše partije, koja i iz opozicije nastavlja da bude ključna osa oko koje se okreće politička scena i dinamika političke diskusije.

S druge strane, prošlo je već pet godina od promjene vlasti. Razumjeli smo poruku birača 30. avgusta i krenuli u četvorogodišnji ciklus reformi koji je doveo do prvih unutarstranačkih izbora u istoriji Crne Gore i postavke novog rukovodstva na svim nivoima - od predsjednika i potpredsjednika stranke, preko rukovodstva na lokalnom nivou, zaključno s novim sazivom Predsjedništva i GO. Tokom tog perioda, a pogotovo tokom prošlogodišnjih neposrednih izbora pod sloganom “Možemo bolje”, dovoljno smo govorili o propustima naše politike u periodu vršenja vlasti i nemamo namjeru da se više vraćamo na to. Ocjena naših reformi data je prošle godine od strane jedinih relevantnih sudija - građana Crne Gore, a kako su nas ocijenili odgovorio sam već u jednom od prethodnih pitanja.

Prošlo je već pet godina od promjene vlasti, i više nema osvrtanja na period prije 2020. Vrijeme je za prezentaciju naše vizije budućnosti i daljeg razvoja Crne Gore koja je sadržana u našim kongresnim dokumentima.

Jesu li kriminalno-korupcionaške afere čiji su akteri bili visoki funkcioneri DPS-a, kao, na primjer, slučajevi g. Svetozara Marovića, “propusti” politike vaše stranke?

Kao što sam već rekao, dovoljno je bilo osvrtanja na period prije 2020, a na ovo vaše pitanje je već više desetina puta odgovarano u javnosti. Pet je godina od promjene vlasti, više nije tema šta je bilo 2016. ili 2018, tema je šta će biti 2030.

Zašto DPS nije opstruirao nedavno izglasavanje budžeta za 2025. ako je najavljivao da neće dozvoljavati rad državnog parlamenta dok ne bude poništen zaključak Ustavnog odbora o prestanku sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu? Je li posrijedi “džentlmenski dogovor” sa šefom Skupštine i Nove srpske demokratije g. Mandićem, zbog činjenice da se njegova partija, nakon niza opstrukcija, povukla i dozvolila formiranje vlasti u Budvi čiji ste dio?

Nije. Niti situacija koja se desila u Budvi može biti dio bilo kakvog političkog dogovora. Pitanje Budve je li bilo pitanje da li u Crnoj Gori demokratija više uopšte postoji i da li ima smisla izlaziti na izbore, ili se vlast formira u zavisnosti od toga ko brže i više ljudi uspije da uvede u određenu instituciju.

S druge strane, jednostrano udaljavanje poslanika opozicije od strane Andrije Mandića bila je jasna provokacija koja je imala za cilj onemogućavanje stabilizacije političkih prilika. To je bila poruka prije svega (premijeru) Milojku Spajiću, koju je Mandić javno saopštio kad je kazao da je udaljenje “poruka onima koji misle da se mogu dogovarati s dijelom parlamentarne većine”, čime je želio da isprovocira dalju radikalizaciju i nestabilnost. Iako su destrukcija i haos u Crnoj Gori jedina namjera politike Andrije Mandića, sa crnogorskom opozicijom nije takav slučaj. Zbog toga nijesmo nasjeli na ovu provokaciju. Ipak, ukoliko u parlamentarnoj većini prevlada ovakva politika, onda ćemo biti prinuđeni na odgovor kojim ćemo stati na put rušenja institucija od strane vlasti. Dogovori o zajedničkom odgovoru opozicije u slučaju ovakvog scenarija su u toku.

Hoće li se poslanici DPS-a kojima je izrečena petnaestodnevna mjera udaljenja iz plenarne skupštinske sale, vratiti na sjednice parlamenta nakon što im ta “kazna” istekne? Na čemu će se zasnivati djelovanje DPS-a u trenutnim političkim okolnostima i na čemu ćete insistirati?

Više puta smo kazali - redovnog rada Skupštine i učešća opozicije u neometanom i svakodnevnom radu neće biti sve dok se ne poništi odluka o neustavnom penzionisanju jedne sutkinje Ustavnog suda. Ispunjenje ovog uslova je pitanje postojanja vladavine prava u Crnoj Gori. Time sam suštinski odgovorio na vaše pitanje, ali da još jednom preciziram: ukoliko do isteka roka udaljenja iz plenarne skupštinske sale ne bude dogovora između opozicije i vlasti, nastavićemo s akcijama koje će imati za cilj ustavljanje vlasti i povratak njihovog ponašanja u okvire pravnog poretka.

Iz DPS-a je više puta ponovljeno da vaša partija neće davati nikome manjinsku podršku u Budvi. Koje bi pozicije i kad DPS trebalo da dobije, i da li će vašoj partiji pripasti neka funkcija u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti u Budvi? Ako hoće, koja/koje?

To je principijelan stav DPS-a koji važi ne samo za Budvu, već na svim nivoima. Svjestan sam i da je vaše pitanje atraktivno jer sigurno interesuje najveći broj čitalaca, ali ipak - koliko god teško i možda nemoguće izgledalo u aktuelnom političkom ambijentu, podjela funkcija nije prioritet DPS-a kad je u pitanju Budva. Cilj nam je, prije svega, stabilizacija političkih i društvenih prilika u gradu koji je za četiri godine prošao kroz četiri izborna ciklusa koji su doveli Budvu do stanja anarhije. Takođe, cilj nam je da se vidi kvalitativna razlika u razvoju u onim sredinama u kojima je DPS dio vlasti u odnosu na one u kojima smo opozicija. To su osnovni prioriteti, a za ostvarenje tih ciljeva potrebni su kvalitetni ljudi koje DPS ima u Budvi na pretek.

Kažete da “podjela funkcija nije prioritet”. Znači li to da nećete učestvovati u lokalnoj izvršnoj vlasti i da nećete imati pozicije u tamošnjem zakonodavnom domu (mimo odborničkih)?

Već sam odgovorio - za ostvarenje ambiciozne platforme koju je ponudio Nikola Jovanović biće neophodan kvalitetan kadar u lokalnoj vlasti. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da je kadrovska selekcija DPS-a najbolja - ne samo u Budvi, već i u Crnoj Gori.

Zašto vašoj partiji nije bilo sporno da se dogovori vlast sa listom “Budva naš grad” čiji je neformalni lider g. Milo Božović, kog Specijalno državno tužilaštvo, u više krivičnih postupaka, tereti da je dio organizovanih kriminalnih grupa koje su na međunarodnom nivou švercovale kokain? Kako ste došli do saradnje nakon ocjena izrečenih prije dvije godine, da transkripti komunikacije iz “Skaj” aplikacije “sugerišu” da je Božović “član kriminalne grupe ‘škaljari’”?

Lider liste “Budva naš grad” je aktuelni predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović. Drugo, riječ je o novoj lokalnoj i, prije svega, građanskoj listi, koja je prvi put nastupila na izborima i ostvarila odličan rezultat pobjedom u oba kruga budvanskih izbora. I treće - kao što smo već i najavili, u svakom gradu gdje budemo u prilici, aktuelnu parlamentarnu većinu s državnog nivoa ćemo poslati u opoziciju, i na planu ostvarenja tog cilja svi su dobrodošli saveznici. To smo, kao što sam rekao, uradili u Budvi, a veoma brzo ćemo uraditi i u Nikšiću.

Ne smeta li vam što je g. Jovanović u više navrata poručivao da se on i njegova lista nisu “odrekli Božovića”, da “prijatelja nikad ne zaboravljaju” i da će mu “uvijek davati podršku”?

Lider liste “Budva naš grad” je Nikola Jovanović, a ne Milo Božović, i to sam vam već kazao. G. Božović se nalazi u pritvoru već skoro dvije godine i čekaju ga izvjesno dugi sudski postupci. U lične odnose g. Jovanovića i Božovića - ne ulazim.

Na osnovu čega tvrdite da je navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović “učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici”? Kako je tačno učestvovao, imate li dokaze za to, ako imate - koji su i da li ste ih proslijedili tužilaštvu? Ako jeste - kad, ako niste - zašto?

To je jedna od konstatacija koju sam nedavno saopštio kao posljedicu određenih informacija koje imam. Takođe, po onome što su informacije kojima raspolažem, nije Bojović jedini koji je vršio pritisak na Jakova Milatovića, već je bila u pitanju šira akcija združenih snaga osoba iz oblasti organizovanog kriminala i određenih pojedinaca iz Crkve koji su bivši pripadnici određenih službi bezbjednosti Republike Srbije.

Dozvolite da kroz podsjećanje na kontekst događaja postavim i ja vama i javnosti jedno retoričko pitanje. Naime, Jakov Milatović aktivno je opstruirao formiranje Vlade Milojka Spajića, nakon čega je napustio PES, uz oštre kvalifikacije na račun premijera i rad te stranke. Njihov razlaz za posljedicu je imao skraćenje mandata u glavnom gradu i odlazak na vanredne lokalne izbore na kojima je g. Milatović nastupao kao nosilac liste koalicije “Za bolju Podgoricu”. U toj kampanji je, kao što se sjećate, nastupao s antivladinih pozicija, uz izoštreniju kritiku prema lokalnoj i državnoj vlasti čak i od DPS-a. U istom tonu je g. Milatović nastavio i nakon lokalnih izbora, uz konstantne kritike na račun parlamentarne većine i saopštenje Pokreta za Podgoricu od 22. decembra u kom je jasno saopšteno da neće biti ni pregovora s onima koji krše Ustav. Ipak, 26. decembra dolazi ne samo do pregovora, već i do gotovog dogovora o formiranju nove lokalne vlasti u Podgorici. Da li mislite da je ovakav politički zaokret, i kraj političke karijere g. Milatovića, bilo moguće napraviti bez ozbiljnog eksternog pritiska koji je doveo do potpune promjene stavova u samo 48 časova? Naravno da nije. Šta mislim o tome kakve strukture stoje iza tih pritisaka, govorio sam javno.

Zašto niste pružili dokaze za ta saznanja i dostavili ih tužilaštvu?

Zbog toga što smo tužilaštvu podnijeli na desetine krivičnih prijava s konkretnim dokazima, spornim ugovorima i nikad ni na jednu nijesmo dobili bilo kakav odgovor. Kad tužilaštvo zavrijedi naše povjerenje kroz konkretno djelovanje, tada će aktivnost kakvu sugerišete ponovo imati smisla.

Dijelite li ocjenu g. Đukanovića da je politika Stejt departmenta omogućila pojavu "srpskog sveta" i da je politika Zapada i SAD-a prema Zapadnom Balkanu bila - "potpuno pogrešna" i "proruska"?

Politika SAD-a u regionu očigledno je usmjerena ka pokušajima da se razdvoje interesi Srbije i Rusije, što bi za posljedicu trebalo da ima de facto ili de iure priznanje nezavisnosti Kosova. U tom kontekstu, stiče se utisak da postoji spremnost američke administracije da toleriše pojedina nedemokratska ponašanja zvaničnog Beograda ne samo u Srbiji, već i prema regionalnim susjedima. Namjera Vašingtona da normalizacijom odnosa između Srbije i Kosova omogući stabilnost u regionu, u Beogradu se shvata kao dozvola za agresivno ponašanje koje za posljedicu ima rušenje suvereniteta susjednih država i projekcije o "srpskom svetu", što je ništa drugo do eufemizam za "veliku Srbiju". Takva politika za posljedicu ima i političku nestabilnost u Crnoj Gori koju kao društvo živimo već pet godina. Šta o takvoj politici i njenim efektima mislim, kao i to kako će ona završiti, nema potrebe da govorim javno. Činim to svakom prilikom u razgovorima s američkim partnerima.

Zalažemo se za ravnopravnost svih vjerskih zajednica

Zašto se u nacrtu programa DPS-a više ne pominje samostalna pravoslavna crkva u Crnoj Gori? Znači li to da se više nećete baviti crkvenim pitanjima?

DPS se u kontinuitetu zalaže za ravnopravnost vjerskih zajednica i ravnopravnost vjerskih sloboda građana, bez obzira na to kojoj vjerskoj zajednici pripadaju. To je konstanta našeg političkog djelovanja. Sve ostalo, stvar je jezičkih formulacija, ali suština ostaje ista.

Nema ništa tajnovito u odlasku na Mićunovićevu sahranu

Je li Vama i još nekolicini visokih funkcionera DPS-a bilo u aprilu prošle godine mjesto na sahrani Branislava Brana Mićunovića, decenijama jednog od najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori?

Nijesam siguran da se sahrane u Crnoj Gori mogu stavljati u politički kontekst i tumačiti iz političkog ugla. Vjerujem da je to jedan od običaja koji nadilazi teren politike, i mislim da je dobro što je tako. To je zona intime porodice pokojnika, i mislim da nije dobro licitirati s tim u javnosti, kao što nikad ne bih komentarisao bilo čiji potez u tom smislu na političkoj sceni. Mislim da je to, u finalu, stvar ljudskog a ne političkog odnosa. Razumijem da to pogađa različite intrige, ali tu nema ništa tajnovito, ništa više od onog što je utemeljeno u tradiciji Crne Gore.

Ni u Nikšiću se nećemo kriti iza koalicija

Kako će DPS nastupiti na predstojećim izborima u Nikšiću i ko će biti nosilac vaše liste?

Odluku o modelu nastupa na izborima donijeće, nakon rasprave, partijski organi. Ipak, kao što ste vidjeli, jedini smo na političkoj sceni prošle godina na šest lokalnih izbora nastupali samostalno i ostvarili odlične rezultate. Vjerujemo u svoju snagu i nema potrebe da se krijemo iza bilo kakvih koalicija. Tu snagu ćemo demonstrirati i u Nikšiću, u kom ćemo ostvariti procentualno najbolji izborni rezultat u seriji lokalnih izbora i presudno doprinijeti da dođe do promjene vlasti.

Što se tiče pitanja oko nosioca liste, to je takođe odluka koja zahtijeva da prođe određenu unutarstranačku proceduru. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da raspolažemo s velikim brojem kvalitetnih rješenja, št sa lokalnog, što s državnog nivoa, tako da ko god bude izabran za nosioca liste - siguran sam da će ispuniti ono što su očekivanja javnosti.

Prirodno bilo uvesti postupak opoziva

Zašto DPS tek sad u Statut uvodi detaljni postupak opoziva predsjednika, šta namjeravate da postignete tom odredbom i da li Vi smatrate da Vam se time, kao šefu DPS-a, vežu ruke?

Statutom je detaljnije razrađen postupak opoziva, ali ne samo predsjednika stranke već i predsjednika opštinskh odbora na lokalnom nivou. Kao što znate, postupak opoziva prirodno prati postupak izbora na određenu poziciju. Shodno tome, budući da se postupak izbora promijenio, nekad smo imali posredan izbor, a onda smo prošli na modalitet neposrednih unutarpartijskih izbora - prirodno je bilo da se izmijene i odredbe koje se tiču opoziva. I to je sva istina koja se tiče ovog dijela izmjene statutarnih normi.