Vlada nastavlja da izbjegava obavezu harmonizovanja vizne politike s Evropskom unijom (EU), i lista država izuzetih od viznog režima je sve duža umjesto da bude sve kraća, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Iz Evropske komisije podsjetili su da je putovanje bez viza između EU i Crne Gore značajno dostignuće koje ‘’zahtijeva stalnu budnost’’, i da bi crnogorske vlasti trebalo da do kraja februara uklone dvije zemlje s liste država s bezviznim režimom, kako bi država dobila novac iz “Plana rasta za zapadni Balkan”.
Bajramspahić je rekla ‘’Vijestima’’ da je vizna politika podoblast “veoma poznatog” poglavlja 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), od kog zavisi napredak u pristupnim pregovorima Podgorice s Briselom.
’’Samim tim, apsolutno nema prostora za bilo kakvo izbjegavanje obaveze usklađivanja vizne politike Crne Gore s listom zemalja EU za koje je viza potrebna, posebno u odnosu na zemlje koje predstavljaju bezbjedonosni rizik za EU ili tolerišu nezakonite migracije’’, kazala je sagovornica, komentarišući najnoviju Vladinu odluku o privremenom oslobađanju od viza za državljane Egipta, Uzbekistana, Jermenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Kazahstana.
Vlada je odluku donijela u četvrtak na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova. Donijeta je i odluka o izmjeni Uredbe o viznom režimu, kojom je s liste država za koje ne važe vize, izbrisan Vanuatu.
Prethodno je Vlada, 24. decembra prošle godine, odlučila da proširi listu zemalja čiji građani mogu bez vize boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, i doda na nju Bahrein, dok je promijenila bezvizni režim Saudijske Arabije sa sezonskog na stalni.
Iz Evropske komisije “Vijestima” su jesenas saopštili da EU očekuje da Crna Gora uvede vize građanima 11 država, među kojima su i Rusija i Bjelorusija. Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) nijesu tada odgovorili na pitanja ‘’Vijesti’’ kojim će sve državama i kad biti uvedene vize. Prema informacijama lista, to su, osim Rusije i Bjelorusije, Turska, Kuvajt, Kazahstan, Katar, Egipat, Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Jermenija i Kina.
Kako piše na sajtu MVP-a, državljanima Kine je potrebna viza za ulazak u Crnu Goru, s izuzetkom organizovanih turističkih grupa i poslovnih ljudi.
Bajramspahić podsjeća da je Evropska komisija očekivala da će dvije države biti uklonjene s liste do kraja februara, što je prvi izvještajni period u vezi s “Planom rasta”. Međutim, ocjenjuje da je Vlada na sjednici u četvrtak ‘’nastavila s izuzecima od evropske vizne politike’’.
Iz Evropske komisije ‘’Vijestima’’ su juče rekli da EU pažljivo prati razvoj vizne politike Crne Gore, te da je usklađivanje viznog režima “i dalje od ključnog značaja za osiguravanje dobro vođenog migracijskog i bezbjednosnog okruženja u Crnoj Gori i šire”.
’’Putovanje bez viza između EU i Crne Gore je značajno dostignuće. Ali održavanje ovog dostignuća zahtijeva stalnu budnost. Trebalo bi odmah preduzeti korake da se poveća usklađenost vizne politike kao dio angažovanja i posvećenosti Evropskoj uniji, i kroz naše sporazume o vizama i kroz proces pristupanja’’, rekli su oni.
Podsjećaju da je u 7. izvještaju o praćenju bezviznog režima EU navedeno da bi rigorozniji pregled bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz zemalja koje predstavljaju rizik po bezbjednost ili neregularnu migraciju, bila minimalna privremena mjera koja se očekuje od Crne Gore, do potpunog usklađivanja.
Komisija navodi da se Reformskom agendom u okviru “Plana rasta”, Crna Gora obavezala da će se dalje uskladiti s EU listom zemalja za koje je potrebna viza.
“Crna Gora je pristala da svake godine uklanja zemlje kojima je potrebna viza za EU sa svoje liste bez viza. Crna Gora će morati da ispuni uslov vezan za prvi izvještajni period uklanjanjem dvije zemlje s liste do kraja februara, kako bi stekla pravo na oslobađanje sredstava vezanih za ovaj reformski korak ove godine”, poručili su.
Reformskom agendom Crna Gora se obavezala na ukidanje sporazuma o slobodnom viznom režimu s državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje EU zahtijeva vizu. Polazna osnova je, kako se navodi u Reformskoj agendi, broj od 11 zemalja s neusaglašenom viznom politikom, a što će se provjeravati na kraju svake godine.
Evropska komisija usvojila je krajem oktobra prošle godine Reformsku agendu, čije je ispunjavanje uslov za povlačenje novca iz Instrumenta za reformu i rast u okviru “Plana rasta za zapadni Balkan”. Plan je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita od ukupno šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega je 110 miliona eura bespovratno, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti. Evropska komisija planira da se od ukupnog iznosa sedam odsto dodijeli na početku sprovođenja “Plana rasta” kao svojevrsno pretfinansiranje, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.
Prva tranša iznosi oko 29 miliona eura i trebalo bi da bude uplaćena krajem februara.
Iz Vlade juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto su donijeli odluke o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Egipta, Uzbekistana, Jermenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kazahstana i koje će dvije države Crna Gora ukloniti s liste država s bezviznim režimom do kraja mjeseca, kako bi dobila sredstva iz Plana rasta. Iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću ‘’Vijestima’’ su odgovorili da su pitanja proslijedili MVP-u koje juče nije poslalo odgovore.
Dina Bajramspahić podsjeća da je u posljednjem, 7. izvještaju Evropske komisije u okviru mehanizma suspenzije viza, objavljenom početkom decembra 2024, već naglašen problem da Crna Gora ima bezvizni režim sa čak 11 zemlja kojima je potrebna viza za EU. Od njih 11, kako dodaje, sedam je bilo trajno izuzeto od obaveze posjedovanja vize (Azerbejdžan, Bjelorusija, Katar, Kina, Kuvajt, Rusija, Turska), dok su četiri imale sezonsko izuzeće iz turističkih razloga (Jermenija, Egipat, Kazahstan, Saudijska Arabija).
Prema njenim riječima, nosioci obaveze harmonizovanja su MVP i Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok je Ministarstvo evropskih poslova, kao koordinator cjelokupnog procesa, dužno da alarmira Vladu, Skupštinu i javnost na rizike i posljedice oglušavanja o evropske obaveze.
Bajramspahić upozorava da usporavanje dinamike zatvaranja poglavlja i nezatvaranje dva planirana poglavlja do juna (poglavlja 5 - javne nabavke, i poglavlje 4 - sloboda kretanja kapitala), ozbiljno bi ugrozilo proklamovani cilj da sva poglavlja budu zatvorena do kraja 2026.
“Tokom posljednjih nekoliko sedmica, predstavnici Vlade pokušavali su da u javnom diskursu nametnu narativ kako je zbog bojkota Skupštine ugroženo zatvaranje poglavlja, dok su istovremeno sami izričito odbili da ispunjavaju obaveze iz Reformske agende, koju su sami usvojili na Vladi”, konstatovala je.
MVP će predložiti kojim zemljama će biti uvedene vize
’’Vijesti’’ saznaju nezvanično iz Vlade da bi MVP trebalo da predloži koje će zemlje do kraja februara biti uklonjene s liste država izuzetih od viznog režima.
’’Moraju oni da daju predlog i da vidimo koje su štete, odnosno koristi za svaku opciju’’, kazao je izvor lista.
Bajramspahić naglašava da EU nije ni očekivala potpunu usklađenost, već postupnu, ali da Vlada odbija da ispunjava evropsku agendu. Smatra da je posebno problematično što je za Vladu cijeli proces evropeizacije sveden na usvajanje zakona u Skupštini, umjesto na njihovu punu primjenu, koja izostaje.
“Međutim, to nije iznenađujuće kad vidimo kakav je odnos prema sprovođenju Reformske agende, koja je ključni dokument u ovom trenutku. Ako ne budemo zatvarali poglavlja predviđenom dinamikom, za to će samo i isključivo biti odgovorna vladajuća većina, koja osim što je dužna da implementira evropske politike, dužna je i da kreira povoljan ambijent za reforme. Prebacivanje odgovornosti na opoziciju je neuvjerljivo i neozbiljno”, poručuje Bajramspahić.
Bonus video:
