Ako se sve relevantne partije deklarativno zalažu za uvođenje otvorenih lista, nejasno je zašto bi o tome trebalo da odluče građani na referendumu.
Tako je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović odgovorila na pitanja “Vijesti”: kakva će biti sudbina inicijative o uvođenju tog modela glasanja, zašto se za to tražim “amin” građana putem plebiscita, odnosno zašto o tome ne donese odluku skupštinski Odbor za izbornu reformu.
Da bi građani a ne stranke trebalo da “presude” o otvorenim listama, saopštio je krajem prošle sedmice šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić. On je, govoreći na panel diskusiji “Otvorene izborne liste - vratimo moć građanima”, koju je organizovao predsjednik države Jakov Milatović, rekao da njegova stranka podržava otvorene liste i da su dio njihovog programa.
“Smatram da u prošlom sazivu (Skupštine) nije bilo volje da se uvedu, a ni u onome prije njega. Takođe, u ovom sazivu ne postoji volja na nivou konsenzusa, a vjerujem da je neće imati ni u sljedećem. Moramo naći način koji će biti prihvatljiv. Smatramo da, u tom smislu, treba vratiti moć građanima i raspisati referendum. Ako građani kažu da su za - partije nemaju kud; ukoliko kažu da nisu - partije mogu nastaviti da budu gospodari univerzuma”, kazao je Čarapić, koji je i kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu.
Stoga se postavlja pitanje: je li to što se politički akteri skrivaju iza građana, znak da neće biti ništa od inicijative čija bi implementacija omogućila preferencijalno glasanje za pojedinačne kandidate unutar izbornih lista.
Prethodnih godina bilo je više inicijativa za uvođenje otvorenih lista, a najnovija je stigla u decembru prošle godine od Milatovića.
NEJASNO ŠTA BI REFERENDUM RIJEŠIO
Gvozdenović je navela da otvorene liste nijesu tema koja izaziva duboke podjele u crnogorskom društvu, već da, naprotiv, u javnom prostoru postoji široka saglasnost o njihovom uvođenju. Kaže da su se sve relevantne stranke deklarativno zalagale za taj model, pa da stoga ostaje nejasno šta bi referendum o tome suštinski riješio.
“Ako su svi za - ko je protiv? Ako nema stvarne opozicije toj ideji, onda zašto trošiti vrijeme i resurse na glasanje o nečemu oko čega se svi navodno slažu”, rekla je Gvozdenović.
Ona podsjeća da je nekadašnji Demokratski front (DF) potpisao 2020. godine dokument (koji je predložio tadašnji nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović) kojim je podržao otvorene liste, ističući da su sedam puta glasali za proširenje dnevnog reda parlamenta kako bi se razmatrao predlog zakona koji ih tretira, a da su Demokrate naglašavale da su u svom programu zacrtale uvođenje otvorenih lista i preferencijalnog glasanja.
Navodi dalje da se iz PES-a čulo da snažno podržavaju uvođenje tog modela, da je Demokratska partija socijalista (DPS) saopštavala da su otvoreni za dijalog o tome, da je Građanski pokret (GP) URA poručivao su da su to pitanje stavili u svoja osnivačka programska načela...
“Ako bi se referendum ipak organizovao, važno je razjasniti kako bi taj proces izgledao i ko bi aktivno učestvovao u njemu. PES, kao inicijator ideje, trebalo bi da pojasni svoju ulogu u kampanji - da li bi bili predvodnici ideje uvođenja otvorenih lista i da li bi ulagali partijske resurse kako bi osigurali uspjeh inicijative?”, poručila je Gvozdenović, dodajući da bi se, ako bi građani bili “sami” naspram partija s ogromnim budžetima, referendum pretvorio u “borbu s partitokratskim sistemom koji ne želi istinske promjene, već traži način da ih odloži ili obesmisli”.
“Uz sve to, treba imati na umu da referendum nije besplatan, već košta novca, vremena i energije”, konstatuje sagovornica.
Čarapić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” zašto zagovara referendum umjesto da pitanje otvorenih lista rješava kroz odbor za izbornu reformu, kad će PES predložiti referendum, kao i da li za to imaju podršku kolega iz vladajuće većine.
Prema Ustavu (član 93), predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti: najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 10 odsto građana koji imaju biračko pravo.
SNP ZA, ČAPUNI BI MODEL KOSOVA ILI SLOVENIJE
“Vijesti” su pitale većinu parlamentarnih aktera da li podržavaju otvorene liste, ali odgovori nisu stigli od nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke, Demokrata, Ujedinjene Crne Gore, DPS-a, Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative. Neke od tih stranaka su, kako je i podsjetila Gvozdenović, zagovarale implementaciju tog modela glasanja.
Iz Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP) kazali su listu da nemaju ništa protiv uvođenja otvorenih lista.
“Smatramo da svaki model koji doprinosi većoj demokratičnosti, transparentnosti i neposrednijem uticaju građana na izbor svojih predstavnika može biti predmet ozbiljne analize i društvenog dijaloga. SNP je uvijek bio posvećena unapređenju izbornog procesa i jačanju demokratskih principa, te ćemo u okviru institucionalnih okvira razmotriti sve predloge koji imaju za cilj poboljšanje izbornog sistema u interesu građana Crne Gore”, poručili su iz stranke na čijem je čelu Vladimir Joković.
Poslanik Force Ilir Čapuni rekao je “Vijestima” da je njihov stav o otvorenim listama “specifičan” jer se, kako tvrdi, tim modelom ne rješava “problem neadekvatnog tretmana Albanaca u vidu političke borbe za predstavljanje Albanaca u Skupštini”.
Kao uspješne primjere implementacije ovog modela, naveo je Kosovo i Sloveniju.
“Na Kosovu se primjenjuje sistem otvorenih lista u kom građani, pored partije, izražavaju i svoju preferencu za kandidata. Kosovo osigurava zastupljenost Srba i drugih manje brojnih naroda garantovanim mandatima. Slično tome, u Sloveniji Nacionalna skupština garantuje predstavništvo manjina rezervišući dva mjesta posebno za italijansku i mađarsku manjinu kroz mehanizam posebnih izbornih jedinica. Njihovi predstavnici se biraju metodom borda i posjeduju apsolutno pravo veta u pitanjima koja se tiču njihovih zajednica”, objašnjava Čapuni.
Kako dodaje, za razliku od institucionalizovanog pristupa u Sloveniji, Crna Gora ne garantuje poslanička mjesta za Albance, već se oslanja na izborni uspjeh stranaka fokusiranih na manjine. Ocjenjuje da ovaj sistem ne osigurava dosljednu zastupljenost Albanaca u parlamentu, što, kaže, naglašava potrebu za reformom...
“Zagarantovana mjesta za Albance omogućila bi stalno političko učešće, promovisala društvenu koheziju i uskladila Crnu Goru s evropskim normama. Usvajanje modela sličnog Kosovu ili Sloveniji ojačalo bi demokratiju i pravednost u političkom sistemu Crne Gore. U tekućim pregovorima o izbornom sistemu - ovo će biti naš zahtjev, i smatram da će svi politički i društveni akteri blagonaklono prihvatiti model koji omogućava autentično predstavljanje manje brojnih naroda u Skupštini”, poručuje poslanik Force, koja je dio vladajuće koalicije Albanska alijansa.
Predstavnik Albanskog foruma Nikola Camaj saopštio je listu da podržava otvorene liste, ali da kao koalicija nisu još definisali stav o tome.
Milatović je na prošle sedmice održanom panelu najavio da će njegov kabinet dostaviti Skupštini predlog za uvođenje otvorenih lista, ako to prethodno ne učini Odbor za izbornu reformu.
Prednosti i mane otvorenih lista
U Crnoj Gori se primjenjuje proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. To znači da birač može glasati samo za jednu izbornu listu s glasačkog listića.
Mandati se dijele po sistemu najvećeg prosjeka, odnosno u skladu sa tzv. D’Ontovim metodom. U raspodjeli mandata učestvuju liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici.
Kako su pisale “Vijesti”, među prednostima otvorenih lista su mogućnost izbora kandidata s liste, jačanje principa suštinske reprezentacije građana izborom kandidata koji ostvaruju najveći broj glasova, ustanovljavanje lične odgovornosti, smanjenje partijske lojalnosti, podsticaj prevazilaženju referendumskih blokovskih podjela...
Kao loše strane navode se, između ostalog, mogućnost negativnog uticaja na broj izabranih žena i kandidata manje brojnih naroda, prednost kandidata s finansijskim i drugim materijalnim resursima, jačanje kandidata populističke orijentacije, jačanje “lokalnih šerifa” i kandidata problematičnih vrijednosnih načela, naročito na lokalnom nivou...
Bonus video:
