Kandidat za sudiju Ustavnog suda Zoran Vukićević saopštio je danas da Ustavni odbor nije povrijedio Ustav kada je donio zaključak da je nekadašnja sutkinja tog suda Dragana Đuranović stekla uslove za prestanak funkcije zbog ostvarivanja uslova za odlazak u penziju.
Njega je na današnjoj sjednici Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore na kojoj su nastavljena konsultativna saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda, predsjednica tog odbora i poslanica kluba ZBCG-Nova srpska demokratija, Jelena Božović pitala da se izjasni o glasanju Ustavnog odbora da je Đuranović stekla uslov za penziju, te rekla da je to postalo političko pitanje zbog koga opozicija ne dolazi na sjednice.
Vukićević je odgovorio da je odbor u cjelosti postupio u skladu sa članom 7 Zakona o Ustavnom sudu, na način što je kao predlagač dobio informaciju da je Đuranović stekla uslov za penziju.
"Moram priznati, pomozite mi da li je ispoštovana i druga činjenica koja fali tu, a to je da obavještenje o sticanju uslova za penziju, Ustavni sud šalje predlagaču šest mjeseci prije. Ustav sigurno nije povrijeđen, moguće da je samo jedna odredba u zakonu", kazao je.
Na sjednici Skupštine Crne Gore 17. decembra prošle godine, šef parlamenta Andrija Mandić pročitao je zaključke sa Ustavnog odbora i naveo da je konstatovao prestanak funkcije Đuranović.
Ustavni odbor je ranije tog dana donio zaključak da raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, te da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija Ustavnog suda za koje je on nadležan.
Opozicija zbog konstatovanja prestanka funkcije Đuranović bojkotuje rad parlamenta tvrdeći da je Ustav pogažen.
NE PROPUSTITE
Vukićević: Invaliditet ne smije biti prepreka za doprinos društvu i za moj profesionalni rad, nikada nijesam bio član partije
Vukićević je na današnjoj sjednici Ustavnog odbora rekao da je nakon završenog fakulteta, radio kao pripravnik u advokaturi do polaganja pravosudnog ispita, a da je od tada, 1994. godine, neprekidno advokat.
"Da istaknem da me moja lična priča učvrstila u uvjerenju da se prijavim za Ustavni sud. Moram vam reći da sam u 41. godini doživio težak životni udes u kom sam bio životno ugrožen. Proveo sam mjesec dana u komi i ostao bez desne podlaktice. Uprkos tim preprekama, ja sam nastavio da se borim profesionalno i lično kako invaliditet ne smije biti prepreka za doprinos društvu i za moj profesionalni rad", poručio je.
Dodao je da bi njegovo imenovanje za sudiju Ustavnog suda predstavljalo korak ka usklađivanju sa evropskom praksom, te da su znanje, iskustvo i integritet ključni pri izboru na sudijske pozicije, a ne fizičke predispozicije.
"U principu sam se skoro svim oblastima prava bavio. Advokatura je specifično zanimanje. Najviše parnicom, ali radio sam i ozbiljne krivične predmete. Moj cilj je da doprinesem jačanju Ustavnog suda kao institucije koja bi garantovala zaštitu prava i slobodu svih građana i mislim da moj lični i profesionalni put daju posebnu težinu mojoj kandidaturi i omogućavaju da na poseban način doprinesem radu ovog suda", poručio je.
Dodao je da bi njegvo eventualno imenovanje, osim njemu, bilo podstrek i mladim osobama sa invaliditetom koji su na početku svoje karijere, ali i da nikad nije bio član neke partije.
"Ja sam invaliditet stekao u 41. godini kao jasno formirana osoba na ličnom i profesionalnom planu. Ali, ako ja imam poteškoće sa sitemom i sa diskriminacijom, mogu misliti šta preživljavaju mlađe osobe. Moj izbor na ovo mjesto bi dao podstrek za takve osobe", saopštio je.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dragović je kazao da Vukićevićev zdravstveni problem ne može biti smetnja za zauzimanje stava, već isključivo znanje i stručni kvaliteti.
On je pitao Vukićevića kakav je Ustavni sud bio devedesetih godina prošlog vijeka, kad je počinjao karijeru, a kakav je sad, ali i da li je je tokom bavljenja advokaturom imao želju da postane sudija bilo kog suda.
Vukićević je odgovorio da je tek nakon nezgode saznao da je advokatura fizički teška, ali i da, kad bi imao zdravlje, vjerovatno bi se "držao samo advokature".
"Ako me pitate za praksu Ustavnog suda devedesetih godina i danas to je nebo i zemlja. Ne mislim samo na kadrove već i na ovlašćenja. Njima prioritet nije bila zaštita ljudskih prava već određivanje da li su određeni propisi u skladu sa Ustavom ili ne - samo razmatranje opštih akata, ne pojedinačnih. Sad su zatrpani sa pojedinačnim opštim aktima", istakao je.
Bonus video:
