Iz dijela opozicije, kojoj je istekla kazna udaljenja iz Skupštine, poručuju nezvanično da se nadaju da bi se uskoro mogli vratiti u poslaničke klupe, kao i da žele da dogovor o rješavanju političke krize obuhvati uključivanje Venecijanske komisije u taj proces, te stavljanje po strani “pitanja koja dijele javnost”.
Izvor “Vijesti” iz jedne od tih stranaka rekao je da sada, po isteku mjere udaljenja, čekaju da održe novi sastanak o prevazilaženju krize s premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad), i da vjeruju da bi to moglo da se desi u narednih nekoliko dana.
“Nadam se da bismo uskoro mogli da se vratimo u parlament. Kad se to desi, želimo da fokus bude potpuno na EU (Evropska unija) agendi”, naveo je taj sagovornik.
I iz Spajićeve partije kažu nezvanično da bi nova runda pregovora mogla da bude uskoro održana, pošto je, dodaju, dijelu opozicionara istekla kazna koju im je izrekao predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija).
Izvor ‘’Vijesti’’ iz Pokreta Evropa sad (PES) rekao je da to ko će uputiti zahtjev “venecijancima” da se uključe, treba da bude stvar dogovora. Navodi da su se zapravo vratili na početak procesa rješavanja krize, kad je dogovor bio da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije.
Na pitanje zašto sastanak nije održan u utorak veče, kako je bilo planirano, sagovornici iz vlasti i opozicije odgovorili su da je neko od učesnika imao druge obaveze, ne precizirajući ko.
Prvi susret desio se 19. januara, a drugi 24. februara. Domaćin oba bio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, koji je Spajiću i liderima Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) Danijelu Živkoviću i Damiru Šehoviću predložio da se “venecijanci” uključe u rješavanje krize nastale zbog dešavanja u vezi Ustavnog suda, odnosno - da ispitaju odluke koje su dovele do prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu.
Spajić je, kako su objavile “Vijesti”, na prvom sastanku pristao na predlog Satlera, dok je DPS vagao. Na drugom sastanku nije riješeno ključno sporno pitanje između vlasti i opozicije - pitanje potpisivanja političkom sporazuma - koje treba da dobije epilog da bi se normalizovao rad parlamenta po isteku kazne opozicionim poslanicima.
Kako su pisale “Vijesti” na tom sastanku se zakomplikovao i u međuvremenu gotovo sklopljen dogovor da Venecijanska komisija da mišljenje o slučaju Đuranović.
DPS insistira da vlast parafira s opozicijom sporazum kojim bi bio uveden moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu, zato što smatra da se o tome ne govori dovoljno precizno u Vladinoj platformi “Barometar 26”, koju ona nudi na potpis.
Sagovornik iz PES-a rekao je da opozicija ne prihvata ‘’Barometar 26” jer “žele da marginalizuju neke stvari’’.
“Sve što oni traže, već je navedeno u ‘Barometru 26’, i ne vidim što je bitno kako će se zvati dokument...’’, naveo je.
Iz DPS-a su “Vijestima” ranije rekli da PES insistira u “Barometru 26” na “opštoj formulaciji” o identitetskim pitanjima, jer, tvrde, strahuje od reakcije Mandića, koji zagovara promjene najvišeg pravnog akta u dijelu službenog jezika i propisa o državljanstvu kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, rekla je u srijedu na konferenciji za novinare da bi Spajić, ako želi da vidi opoziciju u parlamentu, trebalo ‘’još danas da odluči da sjedne s njima za sto i potpiše sporazum’’.
“Ne traži se ništa što nije ispunjivo i potpuno usaglašeno s EU integracijom”, ocijenila je ona.
Vuković Kuč je navela da vjeruje da kod Spajića postoji volja da se politička kriza riješi, a da je njihov uslov da se pošalje zahtjev za izjašnjenje “venecijancima”.
“Čak i da dobijemo mišljenje koje nije u skladu s našim očekivanjima, mi ćemo ga prihvatiti”, poručila je.
Poslanica DPS-a je izjavila da rade na tome da se vrate u parlament, jer su “evropska opozicija, a evropske Crne Gore nema bez evropske opozicije”.
Predsjednik i poslanik opozicionog Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, kazao je juče da bojkot opozicije neće trajati.
“Stranci ne žele krizu i u Crnoj Gori, zbog regiona, pa žele da se fokus makne sa Crne Gore. Biće bojkota, prekida bojkota, biće cirkusa”, rekao je on na radnom doručku s novinarima.
Opozicija tvrdi da je Ustav pogažen zbog toga što je parlament, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučio sredinom decembra prošle godine da Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije u tom sudu, zbog sticanja uslova za penziju.
Oni su tražili da se stvari vrate “u pređašnje stanje”, poručujući da, u suprotnom, neće dozvoliti rad najvišeg zakonodavnog doma.
Opozicija je ometala održavanje sjednica parlamenta od kraja godine, zbog čega je budžet za ovu godinu usvojen početkom februara, nakon što je većini opozicionih poslanika izrečena mjera udaljenja.
Knežević: Njemački ambasador “sastavlja i rastavlja većinu”
Lider i poslanik vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, kazao je juče u Skupštini da ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten “ubjeđuje jedan dio poslanika vladajuće većine da idu s reformisanim DPS-om”.
Pitao je po kom osnovu Felten ‘’sastavlja i rastavlja parlamentarnu većinu i ruši po broju poslanika najjaču stranku iz većine, kad se u Njemačkoj još nije formirala vlast’’.
“Zamislite da sad naš ambasador u Njemačkoj pozove pobjednike izbora i kaže da bi trebalo sastavljati vladu na ovaj ili onaj način. Kad bi se to desilo, našeg ambasadora bi odmah poveli u prvu psihijatriju, a zatim zatvorili u neku ludnicu i više ne bi gledao bijelog dana. Međutim, kad to radi her Felten, to su najveće tekovine demokratije i evropskih standarda i primijenjene isključivo u Crnoj Gori i u određenoj varijaciji u drugim zemljama Balkana”, kazao je Knežević.
Dodao je da njega ambasador sigurno neće zvati “iako bi mogli da pričaju”, a da će ga on kao zamjenik predsjednika Anketnog odbora pozvati da “vidi s kim on želi da šalje određene poslanike u zagrljaj s DPS-om”.
“Da vidi one koji su ubili Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Mađa Klikovca, one koji su formirali ‘kavački’ i ‘škaljarski’ klan. I da ga onda pitamo kako bi bilo da se ova vlada u Njemačkoj sastavlja od ljudi koji su učestvovali u političkim egzekucijama. I da vidimo važi li isto za Crnu Goru što i za Njemačku”, naveo je.
Bonus video:
