To što partije odluke koje im se ne dopadaju kvalifikuju kao napade na etničke zajednice koje predstavljaju, znak je da je strankama nacija ostala samo kao “ogrtač” kojim se brane od suočavanja sa stvarnim problemima, odnosno od preuzimanja odgovornosti za njih.
Tim riječima sagovornici “Vijesti” tumače to što politički akteri sve češće povlače takve poteze.
Posljednji takav slučaj desio se nedavno, kad su neke albanske partije negodovale zbog raspisivanja novog tendera za zakup plaža, poručujući da neće dozvoliti ugrožavanje interesa Albanaca u Crnoj Gori.
Građanski aktivista Stefan Đukić kazao je “Vijestima” da nije siguran da li stranke sad češće povlače takve poteze, ali da misli da se radi o “uvježbanoj taktici” na kojoj opstaju godinama, pa i decenijama.
To, prema njegovim riječima, rade da ne bi morali da se suoče sa “stvarnom temom, koja god bila”, već, kaže, pokušavaju da, ogrnuti kolektivizacijom, učine sebe i ljude s kojima dijele etničku pripadnost - “žrtvama neke zavjere i zle namjere”.
“Na taj način je moguće ‘boriti’ se protiv svega, a nikad stvarno ne preuzimati odgovornost za bilo kakav problem”, ocijenio je Đukić.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović, navela je da je partijama, u tom smislu, nacija ostala samo kao - “ogrtač”. Tvrdi da one ne rade za opšte dobro, odnosno da su u pitanja interesne grupe, kaste, kojima je lična i partijska korist iznad svega.
“Te grupe, koje trenutno vladaju, nemaju namjeru da mijenjaju naopaki sistem, ne znaju kako da pokrenu privredu, reformišu institucije, srede katastrofalno stanje u pravosuđu... Ali tu su zastave, jezik i tjeranje zamišljenog neprijatelja”, rekla je Tadić Mijović “Vijestima”.
Iz Demokratske unije Albanaca (DUA) prije mjesec dana su, nakon što je najavljeno raspisivanje novog tendera za zakup plaža, saopštili da će podržati svaku inicijativu koja garantuje “pravedno i transparentno upravljanje plažama, štiteći lokalnu ekonomiju i sprečavajući bilo kakav pokušaj ugrožavanja interesa Albanaca u ovom regionu”.
“Nećemo dozvoliti da se kroz jednostrane politike i neodgovorne izjave dovede u pitanje dobrobit naših građana. Ulcinj nije vlasništvo ‘Morskog dobra’. Ulcinj pripada Ulcinjanima”, poručili su, između ostalog.
Čelnik Ulcinja Genci Nimanbegu (Forca) rekao je u četvrtak da aktivnost u vezi zakupa plaža mogu shvatiti i kao “atak na naš način života”.
“I ljudska i manjinska prava i konvencije su takve da moramo biti uključeni ne samo u upotrebu jezika i nacionalnih simbola, nego i u ekonomiju”, izjavio je on u emisiji “Boje jutra” na Televiziji “Vijesti”.
Za veći broj kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži, najveće novčane ponude dala je firma “Eagle Hills”, privatna građevinska kompanija iz Abu Dabija, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine. Godinama unazad zakupci plaža u najjužnijoj crnogorskoj opštini bili su Ulcinjani.
Jedan od primjera kvalifikovanja odluke koja se političkim akterima ne sviđa, kao napada na etničku zajednicu, je skorašnji slučaj razrješenja Biljane Vučurović s funkcije direktorice podgoričke gimnazije. Iz stranaka nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) zahtjeve za njenu smjenu nazivali su - “srbofobijom”, poručujući da je stvarni motiv razrješenja - to što je Vučurović Srpkinja.
“Interesne grupe bliske opoziciji, odnosno bivšem režimu, a koje za cilj imaju da se pripadnici srpskog naroda ponovo eliminišu iz oblasti prosvjete, odavno su prestali da govore o predatoru i žrtvi i svu svoju malicioznu moć usmjerili su prema direktorici... Ako strukture bliske bivšem režimu misle da će kreiranjem ovakvih narativa i u budućnosti pokušati da na mala vrata vrate atmosferu otvorene srbofobije, nek znaju da će Nova srpska demokratija (NSD) i koalicija ‘Za budućnost Crne Gore’ znati da odgovore onako kako dolikuje”, saopštili su sredinom januara iz NSD-a.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, razriješila je tada Vučurović dužnosti, na predlog Prosvjetne inspekcije. Ta institucija je ocijenila da je Vučurović prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice gimnazije.
Šef parlamenta Andrija Mandić (NSD) predložio je prije nekoliko dana Vučurović za savjetnicu, što je i formalizovano prije tri dana u najvišem zakonodavnom domu.
Poteze nalik onima DF-a i albanskih partija, povlačila je i Bošnjačka stranka (BS) u više navrata. Ona je, između ostalog, početkom februara 2023, kad je Skupština utvrdila predlog kandidata za sudije Ustavnog suda među kojima nije bilo Bošnjaka, saopštila da je to još jedna “u nizu loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka”.
“Pripadnik bošnjačkog naroda ne može biti član Sudskog savjeta, ne može ući u Tužilački savjet, ne može biti izabran za sudiju Vrhovnog i Apelacionog suda, a od danas zvanično ne može ni u Ustavni sud. Ovakav odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda je poraz građanske i multietničke Crne Gore”, naveli su tada.
Bonus video:
