Kojičić: Ustavni puč ne postoji

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore saslušao je danas još troje kandidata za sudije Ustavno suda na oglas koji je raspisao parlament.

Pred Ustavnim odborom danas su saslušani Sanja Maslenjak, Jovan Kojičić i Medina Mušović.

Na oglas se prijavilo 13 sudija, a pred odborom saslušanje bi trebalo da imaju još četiri sudije.

Maslenjak: Ne možemo se ponašati kao da smo učenici, a evropski partneri tu da ih slušamo

Ustavni sud (US) kad je god povrijeđeno ustavno pravo može da reaguje i da utvrdi ocjenu zakonitosti i ustavnosti.

To je ocijenila kandidatkinja za sudiju tog suda Sanja Maslenjak na sjednici Ustavnog odbora na kojoj se nastavlja saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda.

Maslenjak, kao prva kandidatkinja koja je saslušana, kazala je na početku svog izlaganja da je zaposlena u Ministarstvu javne uprave (MJU), ali i da je Pravni fakultet završila u Podgorici.

"Radni angažman počinjem u Privrednom sudu u svojstvu sudijskog pripravnika, a poslije toga u Ministarstvu rada i socijalnog staranja na poslovima stručnog obrazovanaj i obrazovanja odraslih. Tu je, znači, bila direktna implementacija visokih standarda Evropske unije (EU) kad je u pitanju dualni sistem obrazovanja i obrazovanje odraslih", istakla je i dodala da je radila i u Centru za socijalni rad, pa Ministarstvu unutrašnjih poslova u oblastima kreiranja sistema lokalne samouprave, ali i da je bila angažovana od strane UNDP-a kao lokalni ekspert.

Takođe, istakla je da je bila član Komisije za zaštitu potrošača.

Kako je dodala, Vlada i svi njeni resori moraju imati strategiju razvoja.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović pitao je koja je njena vizija reforme pravosudngo sistema i US. Maslenjak je odgovorila da se, prije svega, mora poštovati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

"Ne možemo mi da se ponašamo kao da smo mi učenici, a evropski partneri su tu da ih mi slušamo, ali da ne znamo koji su to benefiti prema građanima", istakla je.

Ona je saopštila da je hendikep što ne postoje prostorni uslovi za pravosuđe, odnosno za tužilačku organizaciju, te da je neophodno izgraditi Palatu pravde.

"Generalno, fokus pažnje treba da bude na tome što imao deficit kadrova. Ministarstvo pravde mora ad preuzme određene mjere kako da zadrži stručne kadrove koji će da rade u pravosuđu. Sudijska pozicija prosto je neatraktivna za mlade ljude", istakla je .

Ona je saopštila da US mora biti transparentniji, te da je nezadovoljna njegovim radom zbog nekvalitetnog rada i odluka bez obrazloženja.

Na pitanje poslanice Nađe Laković (PES) kako bi unaprijedila rad US, Maslenjak je odgovorila da bi sarađivala sa Evropskim sudom za ljudska prava, ali i da bi se zalagala za to da US sprovodi naučno-istraživačku djelatnost. Upitana da prokomentariše situaciju u Šavniku i izjašnjenje US da ne može da reaguje dok se neko lice ne žali da mu je uskraćeno pravo, ona je kazala da je nemoguće da izbori ne mogu biti zaključeni regularnim sistemima.

"US uvijek, kad je povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo, uvijek može da utvrdi ocjenu zakonitosti i ustavnosti. I ova kriza što se desila je bila obaveza realizacije US. Dužni su da spriječe dalje posljedice", istakla je.

Kojičić: Milatović došao na talasu ideje da želi promjene, a sprovodi staru praksu

Drugi kandidat, Jovan Kojičić, je na početku svog izlaganja kazao da je doktor i postdoktor prava, te da je doktorirao u Njemačkoj, a postdoktorske studije završio u Švedskoj.

On je istakao da je radio studiju o slučaju gdje je Kanada prekršila ljudska prava i napomenuoda je parlament te države odmah krenuo o rješavanju tog problrma.

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin pitao ga je da prokomentariše slučaj tužbe protiv države zbog zagađđenja u Pljevljima.

Kojičić je istakao da je u regionu praksa da se isplati odšteta pa nastavi sa zagađenjem.

"Ako je država poštovala metodologiju - posebno je otežavajuća okolnost intersekcijska diskriminacija koja je od posebnog značaja za Vladu Crne Gore", ocijenio je.

Predsjedavajuća Jelena Božović (Nova srpska demokratija) istakla je je da su mjerne stanice postavljene samo u nekim opštinama, a da građani u drugim opštinama takođe imaju zagađen vazdu, ali se ne mogu žaliti.

Upitan da prokomentariše konstatovanje odbora da Dragani Đuranović prestaje mandat jer je stekla uslov za penziju, kao i krizu koja je nastala zbog toga, Kojičić je kazao da ne zna šta su različita tumačenja pravda, te da je Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju (PIO) jasan.

"Definicija ustavnog puča ne postoji. Nešto drugo je pozadina... Ono što je rečeno je da neće da sarađuju sa onima koji krše Ustav. To je loše. Ako stavite logaritam da se predsjednik Vlade bira nakon konstituisanja Skupštine - onda nema Igora Lukšića, nema Dritana Abazovića", saopštio je.

Kojičić je konstatovao da je tumačenje da se neko ne može javiti na dva konkursa bi značilo da se neko ko se prijavi na oglas koji raspisuje Skupština, ne bi mogao da se javi na onaj kod predsjednika ni za 10 godina, a da mu Ustav garantuje slobodu da bude biran i da bira svoje zanimanje.

"A onda imate situaciju da se odjednom, u slučaju diskvalifikacije, formira komisija - po osnovu kog zakona? Komisija koja treba da izmisli sankciju. I onda sam ja, kad sam to vidio, napisao da mi je žao što predsjednik ne tumači zakon u duhu zakona i Ustava i da iz tog razloga povlačim kandidaturu. Ja sam to žaljenje izrazio i povukao kandidaturu i nikad se više neću javiti na njegov oglas. Meni je ispod časti da budem razmatran na taj način", saopštio je.

Dodao je da je aktuelni predsjednik Jakov Milatović došao na talasu ideje da želi promjene, a da sprovodi staru praksu.

Predstavnik PES-a Vladimir Bakrač pitao je Kojičića da li je postupak opozicije da bojkotuje bio ishitren, na šta je on odgovorio da je bio destruktivan.

"Ja sam Crnogorac, bio sam za nezavisnu Crnu Goru, za NATO. Mislim da je za mene veliki uspjeh što je gospođa (Simonida) Kordić glasala za mene. To je za mene ogroman uspjeh jer sam snagom argumenata dobio njeno povjerenje i hvala joj. Mislim da to treba da bude i njihov put, a ne bacanje bombi", istakao je i dodao da tako treba da razgovaraju strane.

Dragović je konstatovao da je ranije dao glas za Kojičića jer je potrebno da u US sjedi jedan teoretičar prava, a da ga među sadašnjim sudijama nema.

On je pitao Kojičića da li smatra da je odredba da se neko ne može prijaviti na oba konkursa neustavna, na šta je kandidat za sudiju US odgovorio da je Milatović, umjesto formiranja komisije, treba da se obrati US izjašnjenje, a ne da formira komisije.

Kojičić je konstatovao da je njegovo mišljenje da ta odredba jeste protivustavna, ali da bi sud bio taj koji treba da se izjasni po tom pitanju.

Poslanik PES-a je istakao da zakon propisuje da mandat prestaje sticanjem uslova za starosnu penziju, te da Đuranović ne može više biti sudija US, ali i da je jedno od rješenja krize obraćanje Venecijanskoj komisiji (VK) koja nikad ne staje ni na čiju stranu, te pitao Kojičića da li je moguće tražiti mišljenje te komisije u odnosu na ustavnost odluke Skupštine.

"Mislim da VK neće ući u tumačenje. Meni je to nedopustivo. Jasam to shvatio kao političko, a ne kao pravno pitanje. Kao pravno, to pitanje bi bilo nedopustivo za pravni poredak ove zemlje. U njihovim zemljama to ne bi bilo moguće, ja sam njemački đak. Ja to niti želim da zamislim, ali sam ovo shvatio kao nekkav most da se oni vrate u parlament. Ako je to razlgo, pretrpjećemo i to, iako je nonsens, ali razumijem dobru volju. Ako bi se ušlo, ne znam šta će se postići. Skupština je najveći zakonodavni organ jedne zemlje", istakao je.

Mušović: Od 2019. godine podnijela najveći broj predloga za ocjenu ustavnosti zakona

Treći kandidat Medina Mušović je na početku svog izlaganja kazala da je sudija Upravnog suda, te da je nakon završenog Pravnog fakulteta u Sarajevu, zasnovala pripravnički staž u Bijelom Polju, a da je nakon toga bila stručni saradnik u Osnovnom sudu u Rožajama jer je njen suprug bio izabran za sudiju u tom sudu.

Takođe, saopštila je, da je na tom mjestu ostala do 2004. kad je Skupština izabrala za sudiju Osnovnog suda u Bijelom Polju, a da šest godina kasnije, izabrana za sudiju Višeg suda.

"Razlog mog prelaska u Podgoricu i Upravni sud je bio prelazak mog suda u Privredni sud Crne Gore jer je, u međuvremenu, 2015. godine ukinut Privredni sud u Bijelom Polju. Zbog spajanja proodice ja sam te iste godine pokušala da se prebacim, ali sam uspjela tek 2019. i postala sudija Upravnog suda", istakla je.

Dragović je pitao koje je njeno iskustvo sa odlukama US, na šta je ona odgovorila da se rad Upravnog suda u nekim tačkama dodiruje sa US.

"Moje isksutvo je u tome što sam od 2019. godine podnijela najveći broj predloga za ocjenu ustavnosti zakona, a radilo se o ocjenama opštih akata, uglavnom poreskih", istakla je Mušović.

Dragović je, takođe, pitao kakvo je njeno iskustvo sa žalbama US na njene odluke, na šta je odgovorila da nije upoznata da ih je bilo.

Odgovarajući na pitanje Božović da se izjasni o konstatovanju prestanka mandata Đuranović i krizi koja je proizašla iz toga, Mušovič je poručila da nije došlo do povrede zakona od strane Ustavnog odbora ili Skupštine.

"Skupština je samo jednim aktom konstatovala prestanak sudijske funkcije na osnovu zakona, a to je Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) koji se, u odnosu na sudije, mora primijeniti. Nikako, ni u kom slučaju, Zakon o radu ili Zakon o državnim službenicima i namještenicima jer sudije nisu u radnom odnosu", saopštila je.

Na pitanje po kom zakonu sudije Upravnog suda idu u penziju, ona je kazala da je to Zakon o PIO.

Ona je konstatovala da se prijavila za poziv jer smatra da njeno iskustvo u različitim sudovima je kvalifikuje za tu poziciju.