Čekaju od Amerikanaca dokaze o poslu s lobistima

SDT još utvrđuje da li je zakonit posao Abazovićeve Vlade s kompanijom iz Vašingtona.

Specijalni tužilac Vukas Radonjić saopštio “Vijestima” da su do sada o slučaju sporazuma vrijednog 350 hiljada eura prikupljeni dokazi od Vlade i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa

82633 pregleda 23 reakcija 17 komentar(a)
Tvrdio da je ugovor “najmanji mogući”: Abazović, Foto: Luka Zekovic
Tvrdio da je ugovor “najmanji mogući”: Abazović, Foto: Luka Zekovic

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) čeka da od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dobije dokaze o predmetu formiranom prije skoro godinu o sporazumu o lobiranju vrijednom 350 hiljada eura koji je bivša Vlada, na čijem je čelu bio Dritan Abazović, sklopila s kompanijom “Bipartizan Solution Inc.” iz Vašingtona.

To je “Vijestima” kazao juče specijalni tužilac i portparol SDT-a, Vukas Radonjić.

“Vlada Crne Gore je, u aprilu prošle godine, podnijela SDT-u dokumentaciju o sporazumu o lobiranju vrijednom 350.000 eura, koji je prethodna Vlada zaključila s privrednim društvom ‘Bipartizan Solution Inc.’ iz SAD, po kojoj je formiran krivični predmet. U dosadašnjem toku izviđaja prikupljeni su odgovarajući dokazi, obavještenja i podaci od Vlade i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, a trenutno se prikupljaju dokazi u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima od nadležnog organa SAD”, rekao je Radonjić.

Radonjić
Radonjićfoto: Boris Pejović

Vlada Milojka Spajića je na sjednici održanoj 18. aprila prošle godine donijela zaključak da prosljedi SDT-u dokumentaciju o sporazumu koji je potpisala izvršna vlast koju je predvodio Abazović. Prethodno je, početkom tog mjeseca, Vlada saopštila da je dostavila Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije dokumentaciju o sporazumu koja, kako su tvrdili, dokazuje da je Abazovićev kabinet nezakonito potrošio na lobiranje 350 hiljada eura.

Kako su kazali tada, navodno je nedostajao akt koji bi predstavljao osnov zaključivanja ugovora s pravnim dejstvom u odnosu na Vladu, a navodno nije ni ispoštovan Zakon o javnim nabavkama.

Abazović je, s druge strane, tvrdio da ugovor o lobiranju postoji, ali da Vlada “neće da ga vidi”.

Lider i poslanik Građanskog pokreta (GP) URA izjavio je tada da je Crna Gora bila jedina zemlja bez angažovanih lobista, da je taj ugovor od 350.000 “najmanji mogući”, i da je to, kad se uporedi sa zemljama regiona, “desetostruko manje”.

“Svaka vlada treba da ima ovakve ugovore i da izabere firme koje smatra da će najbolje raditi u našem interesu u Vašingtonu. U tom periodu kad smo stali na stranu Alijanse u ratu u Ukrajini, morali smo da imamo veću vidljivost u Vašingtonu. Ali ovo su gluposti, jer sve je odrađeno po propisima. Zadovoljan sam šta je s tim novcem urađeno, jer smo zemlja koja je u skromnim uslovima pokazala agilnost, i naši partneri su to umjeli da cijene”, poručio je Abazović.

Iz Spajićevog kabineta je u aprilu prošle godine saopšteno da je ugovor s kompanijom “Bipartizan Solution Inc.”, američko-izraelskog političkog analitičara Mičela Baraka, potpisan u decembru 2022, na godinu dana. Taj ugovor Abazovićeva vlada raskinula je krajem maja 2023, iskoristivši klauzulu koja je predviđala da dokument može biti poništen u tom periodu.

“Uvidom u dokumentaciju, konstatuje se da je predmetno pismo o angažovanju zaključeno između ‘Bipartizan Solution Inc.’ iz Vašingtona i Dritana Abazovića, 13. decembra 2022, u ime Vlade Crne Gore, a za čije zaključenje pravnog posla prethodno nije data njena saglasnost, tačnije - gdje nedostaje akt koji bi predstavljao osnov zaključivanja ugovora s pravnim dejstvom u odnosu na Vladu”, navedeno je saopštenju.

Kabinet premijera tada je tvrdio da se iz navedenog zaključuje da je došlo do “pogrešne primjene obavezujućih pravnih propisa prilikom pristupanju ugovoru od strane 43. Vlade”. Naveli su da je, shodno članu 29 Zakona o lobiranju (u junu donesen novi propis u sklopu tzv. IBAR zakona), obaveza firme iz SAD da informiše Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora o lobiranju.

“Uzimajući u obzir da se radi o lobiranju za Vladu, to jest da je ugovor o lobiranju predsjednik Vlade potpisao za račun Vlade - dovodi se u pitanje validnost ugovora o lobiranju koji zaključuje Vlada jer ona shodno članu 11 Ustava vrši izvršnu vlast, dok poslove državne uprave shodno članu 111 Ustava vrše ministarstva i drugi organi uprave”, piše u dokumentaciji koju je Vlada dostavila Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije.

Navodi se i da je Vlada, nakon potpisivanja ugovora o lobiranju, na sjednici od 26. januara 2023. donijela zaključak kojim je usvojila Informaciju o Sporazumu o korišćenju usluga lobiranja za potrebe Vlade od strane kompanije “Bipartizan Solution Inc.”.

Svaka vlada treba da ima ovakve ugovore i da izabere firme koje smatra da će najbolje raditi u našem interesu u Vašingtonu. U tom periodu kad smo stali na stranu Alijanse u ratu u Ukrajini, morali smo da imamo veću vidljivost u Vašingtonu. Ali ovo su gluposti, jer sve je odrađeno po propisima. Zadovoljan sam šta je s tim novcem urađeno, jer smo zemlja koja je u skromnim uslovima pokazala agilnost, i naši partneri su to umjeli da cijene”, rekao je Abazović prošle godine

“Jasno je u zaključku Vlade navedeno da se radi o ‘usluzi’, čime je potrebno bilo sprovesti postupak shodno Zakonu o javnim nabavkama, gdje je u članu 1 propisano da: ‘ovim zakonom uređuju se pravila postupaka javnih nabavki radi zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma o javnoj nabavci robe, radova ili usluga, zaštita prava u postupcima javnih nabavki’”, piše u dokumentu.

Napominje se da Zakon o javnim nabavkama pravi izuzeća za nabavku usluga i izdvaja jednostavne nabavke, ali da se iznos od 350.000 eura “nije mogao sprovesti kroz jednostavne nabavke”.

“Član 8 Zakona o javnim nabavkama propisuje da ‘naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi konkurenciju između privrednih subjekata, u skladu sa zakonom, i da naručilac ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju između privrednih subjekata, a naročito ne smije da onemogući učešće privrednog subjekta u postupku javne nabake neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili primjenom diskriminatornih uslova i kriterijuma ili mjera kojima se favorizuju pojedini privredni subjekti’”, navedeno je.

Bonus video: