Anketni odbor za prikupljanje informacija i činjenicama o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare odlučio je danas da pokrene parlamentarnu istragu u vezi devet ubistava.
Članovi se jednoglasni odlučili da će se Odbor baviti ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića.
Anketni odbor će se baviti i slučajevima napada na veći broj novinara i intelektualaca - Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića, Tufika Softića, Željka Ivanovića, Radovana Aleksića, Predraga Šukovića, Voja Lakovića, Mladena Stojovića, Jevrema Brkovića, Momira Vojvodića i Aleksandra Saše Pejanovića. Lider Demokratske nardone partije Milan Knežević predložio je da se ovom spisku doda i napad na Oliveru Lakić.
Podržan je i predlog Demokratske partije socijalista, da se ispitaju atentat na Vuka Draškovića u Budvi i hapšenje grupe u hotelu Crna Gora uoči predsjedničkih izbora 1997. godine.
Odbor je podržao predlog Kneževića da se ostavi prostor za kanidovanje dodatnih tema.
Predsjednik Odbora Andrija Nikolić kazao je da će nakon što precizno definišu šta su današnje odluke, uputiti inicijativu Ministarstvu pravde i nakon dobijanja mišljenja sazvati novu sjednicu.
Nikolić: Ne postoje pravosnažne presude koje bi bilo koje ubistvo kvalifikovale kao političko, treba biti oprezan
Treba biti donekle oprezan i rezervisan jer ne postoje presude pravosnažnog karaktera koje bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo koje ima politički rukopis, rekao je Nikolić.
On je rekao da se u Odluci o formiranju tog odbora navodi da je Anketni odbor formiran radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i o okolnostima napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.
"Tako da bi u ovoj formulaciji bilo korisnije da može piše "navodno ubistva sa političkom pozadinom" jer ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu... Jasni su mi politički motivi, razgovaraćemo, ali imao sam potrebu da na početku sjednice upozorim na ovaj važan detalj koji nema uporište u pravosnažnim sudskim presudama", rekao je Nikolić.
Nikolić je kazao da je jutros obaviješten iz kabineta predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je Ministarstvo poslalo dopis Anketnom odboru na preko 150 strana, odgovarajući da li vode istrage o nekim slučajevima.
"Po običaju radimo stvari u cajtnotu, nije bilo vremena da se članovi odbora detaljnije upoznaju. Predlažem da se to uradi narednih dana da bismo precizirali šta je djelokrug tema kojima će se baviti Anketni odbor, metodologiju i hodogram aktinvosti, rasporeda sjednica i tema...", rekao je.
Odbor je usvojio Pravilnik o radu.
Mandić: Baviti se i teškim ubistvima
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da kao inicijator ove ideje, očekujući i vjerujući da može da pomjeri neke stvari sa mrtve tačke.
"Želio sam da se kroz metodologiju rada obratimo dodatno Ministarstvu pravde, oni su nas obavijestili da postoji mnogo slučajeva na ovu temu, gdje možemo da vodimo raspravu, da je ili završen ili nije počeo sudski postupak. Želio sam da nas Ministarstvo obavijesti da li možemo da se bavimo pitanjima teških ubistava ministra odbrane Pavla Vulatovića, glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopoviča, Gorana Žugiča, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića za koje u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu", rekao je Mandić.
Predložio je da se odbor bavi i pitanjima fizičkih napada na novinare i druge slobodne intelektualce kao što su Jovanović, Gojko Mitrović, Mladen Stojović, Momir Vojvodić, Željko Ivanović, Tufik Softić, Predrag Šuković, Aleksandar Saša Pejanović, Vojo Laković, Radovan Aleksić i Jevrem Brković.
"Mi nismo sud, tužilaštvo, ali možemo da razgovaramo o ovim temama. Da pozovemo nosioce tužilačke vlasti i policije da čujemo šta je urađeno. Treba pozvati one koji su prije njih obavljali dužnosti i bili na čelu tih struktura, uključujući MUP i ANB, pojedine načelnike centara bezbjednosti, žrtve tih napada i one ljude koji su u vremenu koje je proteklo saopštavali da su učestvovali u napadima", naveo je Mandić i dodao da čvrsto i snažno vjeruje da će odbor dati rezultate koji mogu da posluže tužilaštvu i sudstvu.
"Da odgovorni ne budu na slobodi i da građani čuju šta se to dešavalo u jednom vremenu kada je Crna Gora pokušavala da osvoji slobode i postane pravna država".
Poslanik DPS-a Oskar Huter rekao je da je važno predstaviti javnosti šta su ingerencije i dometi ovog odbora.
"Nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena sa brojnih drugih tema gdje Crna Gora bilježi nakaradne rezultate. Takođe, što je to što Anketni odbor može saznati, doprinijeti, istražiti a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao", rekao je Huter.
Smatra da je veoma važno da se u metodologiji ne bave imenima, nego metodama rada.
Nikolić je kazao da će biti neophodno ponovno obraćanje Ministarstvu pravde koje treba da izda dozvolu da se određenim bave, odnosno ne bave.
"Moja sugestija je da u sklopu tačke koja se tiče metodologije pokušamo da definišemo metodologiju obraćanja Ministarstvu. Zna se da su rokovi takvi da parlametnarna istraga traje 90 dana... Da definišemo da li zasijedamo jednom, dva puta sedmično...".
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović pozvala je da se izjasne o pravilniku o radu odbora, da se ispoštuje red kako bi se mogla utvrditi metodologija i pozivati ljudi na sjednice.
Član odbora Milan Knežević rekao je da je Mandić uradio sve što podrazumijeva Poslovnik Skupštine Crne Gore i da treba izvršiti detaljniji uvid u dopis Ministarstva pravde te da bi bilo svrsishodno da se sad izjasne o Pravilniku, da potom u okviru druge tačke razgovaraju o predlozima Mandića.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković smatra da bi bilo preeambiciozno razmišljati u pravcu da će odbor rasvijetliti ubistvo, prikupiti dokaze i da će na bazi rada odbora tužilaštvo ili sud donijeti odluke...
"Ali smatram da je rad ovog odbora važan u fenomenološkom smislu i to u pravcu ako je postojala sprega državnih organa politike i kriminala da se vrše ili prikriju određena krivična djela ili se vrše opstrukcije u istragama krivičnih djela. Mislim da kroz rad ovog odbora javnosti možemo da približimo ili objasnimo ovaj fenomen. Naročito je važno da se nikad više nijedna vlast ne bi usudila da instrumentalizuje državne organe u smislu vršenja krivičnih radnji zarad političkog interesa ili nekog drugog lukrativnog interesa".
Laković je saglasan da je prilikom donošenja odluka malo tendenciozno određena tema i da se moglo reći "za slučajeve gdje postoji sumnja da postoji povezanost sa tadašnjom aktuelnom politikom".
U okviru druge tačke dnevnog reda koja je razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje Mandić je ponovio predlog da se odbor pozabavi pitanjima ubistava čiji počinioci nakon više decenija nisu poznati i napada na novinare i slobodne intelektualce.
Laković je tražio objašnjenje od Mandića vezano za predlog za istragu ubistva Pavla Bulatovića koje se desilo na teritoriji Srbije, budući da Zakon o parlamentarnoj istrazi kaže da odbor prikuplja informacije i podatke vezano za rad državnih organa.
"Bez obzira što je tada bila zajednička država, organi su bili teritorijalno nadležni. Svi smo zainteresovani da čujemo ako ima podataka, samo me zanima pojašnjenje od kojih državnih organa bismo zatražili da se izjasne s obzirom da nisu bili mjesno i stvarno nadležni", pojasnio je Laković.
Mandić je rekao da je u vrijeme ubistva Bulatovića postojala zajednička država, a da je on bio predstavnik Crne Gore u Saveznoj Vladi, te da se njegovim ubistvom bavio Anketni odbor Savezne Skupštine...
"U ovom trenutku je važno da se Skupština pozabavi tim ubistvom i mi možemo da zatražimo od nadležnih organa u Srbiji kompletnu dokumentaciju o radu Anketnog odbora u Saveznoj Skupštini, od Vojno obavještajne službe, od njihove policije koje je i nakon razdvajanja države prikupilo podatke...", kazao je predsjednik Skupštine.
On misli da te informacije odbor može dobiti, a da ukoliko ne bi dobili odgovor "i to bi bio neki odgovor".
Laković je rekao da nije za to da se podaci Anketnog odbora kojim je rukovodio Vojislav Šešelj koriste u ovom parlementu.
"Jesam za to da se koriste podaci proizišli iz rada državnih organa".
Mandić je odgovorio da ne može rad cijelog odbora da se pripisuje predsjedniku, te da je tadašnji Anketni odbor uradio veliki posao, prema kazivanju člana odbora iz reda NSD-a Želidraga Nikčevića.
"Učestvovalo je mnogo ljudi iz vlasti iz opozicije... Nisam da se zbog jednog političkog pristupa eliminišemo rad Anketnog odbora. Sve je to javno dostupno".
Knežević je kazao da podržava inicijativu Mandića, a da što se tiče ubistva Pavla Bulatovića postoje operativne infromacije, saznanja i indicije da je njegovo ubistvo organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost i Sedma uprava.
"Smatramo da je veoma važno da se to ubistvo istraži, bez obzira da li je ubijen u Beogradu ili Podgorici...".
Poslani SNP-a Bojan Božović smatra da treba raspravljati i o ubistvu Bulatovića,
"Mi nismo ni u ulozi sudstva ni tužilaštva ali značajno je da postoji volja u okviru parlamenta da se jedan mračni period iz istorije Crne Gore dodatno rasvijetli", rekao je Božović.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković poručio je da je za njega rad ovog odbora istorijski zadatak i da ne treba da se stvori narativ da će ovaj odbor biti neuspješan.
"Za mene bi bio uspjeh da makar jedan od ovih tragičnih slučajeva rasvijetlimo na način da damo doprinos da se rasvijetli", rekao je Leković.
Nikolić: Razgovarati o pokušaju atentata na Draškovića, hapšenju grupe koju je predvodio Kovačević...
Nikolić je rekao da bi bilo poželjno da odbor razgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi Srbije u tom pokušaju ubistva.
Takođe imalo bi smisla porazgovarati o tome pod kojim okolnostima je došla jedna grupa ljudi koju je predvodio Rambo Kovačević u susret predsjedničkim izborima 1997. godine a pohapšena je u hotelu crna Gora zbog indicija da se možda sprema neki napad na predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića.
"U svakom slučaju pošto ste predlagali da se koriste informacije iz Srbije teško bih mogao da podržim taj predlog jer postoji visok stepen zainteresovanosti i umiješanosti struktura iz Srbije, od devedesetih godina do danas...", rekao je Nikolić.
Bonus video:
