Sjednica Skupštine posvećena premijerskom satu je završena, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić je za sjutra najavio kolegijum na kojem će se odlučiti nastavku rada.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović je Spajića pitala koji iznos dugova napravljenih za vrijeme Demokratske partije socijalista (DPS), su Vlade nakon 2020. godine vratile i koliko ih još moraju vratiti, te kako će se to uraditi. Tvrdi da su oni Crnu Goru voljeli kao lični bankomat te da se dugovi moraju vratiti, dok DPS spočitava vlasti što se zadužuje i vraća njihove dugove.
Spajić je naveo da ima međunarodne obaveze pa će napustiti sjednicu, dok je od 2020. godine do danas vraćeno oko 2,5 milijardi eura dugova nastalih za vrijeme DPS-a i da će do kraja mandata Vlade -morati da vrate još toliko za stare kredite.
"Najbitnije je da se se dug po BDP-u smanjio u zadnjih četiri, pet godina pa je bitno da razbijemo famu oko zaduživanja. Svaka država izlazi na tržište obveznice konstantno, Albanija tri, četiri puta godišnje, Srbija isto, Hrvatska pet, šest puta i to je normalan proces. Bitno je da se vidi za šta se koristi novac od zaduženja“, istakao je Spajić.
Kaluđerović je naglasila da su paralelno sa kreditima DPS-a privatizovane državne kompanije, dok su se zaduživanjima plat uvećale za 40 eura a penzije 17 eura, dok se sada dupliraju ili rastu tri puta.
Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi je pitao da li Spajić podržava decentralizaciju i povratak nadležnosti nad crnogorskom obalom u ruke opštinama. Spajić je u tom momentu već napustio parlament, ali je dostavio pisani odgovor na ovo pitanje.
Iz Demokratske partije socijalista su naveli da je Anketni odbor tema koja se pojavila kako bi se određene političke partije spasile od političkog propadanja, odnosno smanjenja podrške birača.
Poslanica Posebnog kluba poslanika Radinka Ćinćur je Spajića pitala da prokomentariše da li je tačna analiza kompanije „AFC“, odnosno da u izdavanju aerodroma pod koncesiju država neće biti zaštićena. Ona je pitala da li Vlada osim koncesije od 30 godina, ima i drugi plan.
Spajić je naglasio da projekat koncesije traje od 2018. godine i da je država do sada pokazala neozbiljnost u cijelom poslu, jer proces još nije završen. Tvrdi da se moraju sačekati konkretne ponude kako bi se donijela odluka, te da će 7. maja sve kompanije dati ponude, nakon čega će odlučiti.
"Ako budu loše ponude, nećemo ulaziti u to. Problem je što smo ih držali na tihoj vatri i nismo završili projekat i ako bismo izašli sada iz te faze, bili bi zasuti kišom tužbi. Imamo diskreciono pravo da odlučujemo o državnoj imovini. Mislim da su aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih, tri potencijalna u Nikšiću, Beranama i Ulcinju. Vjerujte mi da ćemo sve tri opcije razmatrati“, naveo je Spajić.
Ćinćur je dodala da je raduje što će projekat biti transparentan, ali i da aerodromi u državnom vlasništvu u regionu posluju zadovoljavajuće.
Spajić je dodao da će bodovanje ponuda biti transparentno jer Međunarodna finansijska korporacija vodi cijeli proces (AFC). Navodi da ne brani nijedan od modela ali da bi aerodromska naknada bila najmanje 10 odsto od prihoda, odnosno da bi država imala toliku naknadu.
"Država će od prihoda da uzima novac a ne od profita i biće prva koja će se naplatiti. Nezavisno od toga da li aerodromi posluju pozitivno ili negativno, država će imati prihode. Možda bude i 11 ili 12 odsto, razmotrićemo sve modele...“, dodao je Spajić.
U pisanom odgovoru, naveo je da Vlada sa Aerodromima svkako radi na razvoju infrastrukture u ovom sektoru, kako bi se povećali prihodi i poboljšala avio-dostupnost.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je dodao da je 2019. godine prosječna cijena kvadrata stana bila 950 eura, dok je sada gotovo 1.900 eura te da građani sada ulaze u dužničko ropstvo kako bi kupili nekretninu.
Iz poslaničkog kluba Demokrata se čulo da je 2009. godine, cijena stanova bila prosječno 1.697 eura a prosječna plata 403 eura.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je naveo da se 1990-ih izbori nisu dobijali sa interesom građana na prvom mjestu, da su se gazili zakoni te da se isključivo radilo za novac i jednu osobu.
"Mi smo opljačkani dok od zemlje nije ostalo ništa. Zemlja nije bila bez novca, nego bez prava da ga ima i vidi. Prema italijanskim sudskim dokumentima je iz ove zemlje svakog mjeseca, ilegalno izašlo do milijardu komada cigareta. Tako da zemlja nije bila siromašna nego opljačkana“, naveo je Bogdanović i dodao da je zato važno osnivanje Anketnog odbora i istragu šverca cigareta.
Spajić je dodao da će Vlada maksimalno podržati rad Anketnog odbora kako bi se razriješile afere koje su ostale u sijenci, kako bi se utvrdilo ko ih je pravio i profitirao od njih. Bogdanović je kazao i da je Crna Gora dužna porodicama koje je šverc ugrozio, pa će kroz njega tražiti dokumenta, račune, imena i odgovornost.
Spajić je istakao da trenutno ne postoji nijedna šverceska struktura u Crnoj Gori koji nije pod istragom nadležnih, kao i da je Vlada posvećena politici nulte tolerancije. Ministar finansija Novica Vuković je naglasio da se formiralo Koordinaciono tijelo kroz koje su prebrojane količine nezakonitih cigareta i započeli njihovo uništenje, te da su dobili zahvalnost Evrope jer je sada manje ilegalnih cigareta na regionalnom tržištu.
Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je naveo da se sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima znatno razlikuje od onog iz 2022. godine, te da je i do sada bilo velikih investicionih projekata na kojima nije bilo problema.
Abazović je dodao da teza da se država može suditi sa privatnikom iz UAE nije dobar argument, te da na Velikoj plaži postoji 250 vlasnika privatnika i na stotine objekata.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je pitao Spajića kako komentariše činjenicu, da je ekonomija prošle godine imala najmanji rast u posljednjih osam godina i šta to znači za njenu stabilnost. Tvrdi da je to zabrinjavajuće te da se pogrošava i struktura ekonomije.
"Danas imate značajan dio indikatora gori nego što je bio prije i to su zvanični podaci. Suština je da smo nekada imali trećinu investicija u nekretnine, danas preko pola su ulaganja u nekretnine. Produktivne investicije su 2018. godine bile bile 40 odsto u stranim investicijama, a danas su 13 odsto. O kojim investicijama pričate? Šminkate realnost“, kazao je on i dodao da se vodi bilbord ekonomija.
Mugoša tvrdi da je pad prometa bio ispod planirane stope u turizmu i to sa 800.000 manje noćenja, te da je poslovni ambijent gori nego 2018. i 2019. godine, kao i da podaci demantuju sve na svakom koraku.
Spajić je kazao da se Mugoša zalagao za povećanje minimalca i smanjenje poreskog opterećenja i da je imao prilike za to do 2020. godine, ali da je na sve upite već dao sve odgovore.
Mugoša je podsjetio da je Spajić najavljivao milijardu eura investicija iz Japana, pola milijarde ulaganja u Pljevlja, obećao 25 odsto uvećanje za plate, prosječnu penziju 600 eura...
Tvrdi da će sa ovim rastom ekonomije, Crna Gora neće stići Evropsku uniju ni za 25 godina.
Spajić je istakao da su cijene goriva i struje 2018. godine, bile iste kao danas dok su plate bile znatno manje. Najavio je posjetu Japanu krajem maja kako bi im predstavio prostor za investicije u Crnoj Gori, te da su za to zainteresovane desetine kompanija
"Minimalna penzija za vrijeme vlasti Mugoše je bila oko 140 eura, sada je 450 eura. Prosječna penzija je bila manja 180 eura, dok je kvadrat stana 2009. godine po podacima bio 1.800 eura. Penzioneri u Hrvatskoj nemaju minimalnu od 450 eura“, kazao je Spajić i dodao da su plate i penzije u Crnoj Gori veće nego u regionu, te da po platama država sustiže Rumuniju i Bugarsku.
Mugoša je naveo da se prethodno moglo kupiti više sa upola manjima platama, da su građani zaduženi, da se ogroman standard dostiže kroz zaduživanje, da su kompanije nelikvidne i u blokadama...
U pisanom odgovoru koji je dostavila Vlada, Spajić se osvrnuo na rast ekeonomije u prošloj godini i naveo da se tada privatna potrošnja ostvarila na rekordnom nivou uz dvocifreni rast a da su toliko porasle i investicije, i to zahvaljujući reformama. On je dodao da to potvrđuju i međunarodne institucije, pa i Evropska komisija očekuje rast viši od četiri odsto u ovoj godini sa napretkom investicionog ciklusa.
Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je naglasio da se radi o epskim obmanama Spajića oko projekta u Ulcinju, te da je došao da predstavi projekat jer zna sve detalje o ulaganjima. Pitao je kako se nije znalo o Mohamedu Alabaru do samog kraja tendera za plaže, kako se kompanija registrovala za jedan dan...
"Nikad niko nije donio ovakav sporazum. Član 2 stav 4 ugovor iz ovog člana biće u punoj saglasnosti sa crnogorskim zakonima, izuzimajući zakonodavstvo zemlje po javnim nabavkama, javnim tenderima i javnoj proceduri nadmetanja ili bilo kojoj proceduri u vezi sa nabavkama, tenderima ili nadmetanjima. Sve što ima Crna Gora vezano za javnost, sve će da se eliminiše. Ovdje slušamo bajke ovoga čovjeka. Ja vas branim od vas samih. Vi ćete prije ili kasnije završiti u zatvoru. Vi mislite da ćete nekim manifetlucima ili da biste uzeli stan u Beogradu na vodi ili da bi vas neko korumpirao da bi vaš ujak radio neke građevinske radove tamo", naglasio je Abazović i dodao da sporazum navodi i izgradnju infrastrukture platiti država.
Pitao je Spajića kako se bez planskog dokumenta priča o ovom i projektu na Krupačkom jezeru, te da će Spajić odgovarati prije ili kasnije.
"Za ovaj sporazum su digli ruku i ministri iz Ulcinja, neka čuju građani. Emirati nisu stavili potpis na ovo, a nije ga ratifikovala ni Skupština. Vi niste imali proceduru za ovo. Nama će da se desi Sveti Stefan, kad je na 90 godina zaboravite vi našu zemlju", istakao je on i pitao kako zna koliki će biti prihodi ako nije upućen u projekat.
Spajić je naveo da su građani navikli na šou program a uputio je kritike Skupštini jer tvrdi da je Poslovnik prekršen na više nivoa, da se govori tri ili četiri puta više nego što je dozvoljeno, da se pitanja postavljaju mimo reda, da se ne poštuju pravila rada...
Naglasio je da su tvrdnje da "ni DPS ovo nije radio", tačne jer Vlada sada pita opštine koje projekte žele na svojoj teritoriji, što se prethodno nije radilo.
"Vi ste rekli da je trebalo da je trebalo prvo sporazum da se potpiše i krene, a ko je propustio da ga potpiše. Vi. On je istekao 2022. godine i niste imali na umu da potpisujete te sporazume. Želim dobre i čiste investitore a ne vaše tamne biznismene i ne želimo ništa sa njima“, kazao je Spajić i dodao da je Abazović poslovao sa kosovskim biznismenom Naserom Ramajom i dao mu državljanstvo.
Spajić je ponovio da neće biti prostora za korupciju, da je sprečavanje pranja novca najstriktnije u Evropi i da nema sumnjivih investicija.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je naveo da su pitanja odobrena zbog sporazuma sa opozicijom, pa prozivanje o poštovanju Poslovnika nije dobro već probleme treba rješavati.
Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka je zatražio detaljnije informacije o megaprojektu planiranom na Velikoj plaži u Ulcinju. Istakao je da nije zadovoljan odgovorom koji je dobio od Spajića, te da se u projekat krenulo nakaradno.
"Isti dan smo imali ponude gdje bi se investicije mogle inkorporirati, ali ne, traži se 12 kilometara plaže na 99 godina. Nama je rečeno je da će se sa nama pričati i da će se u dogovoru doći do rješenja. Ovdje je apsolutno isključeni lokalna vlast i planska dokumenta. Spominjete dugove koje Ulcinj ima prema Vladi, kako ne pominjete 50 miliona eura koje Morsko dobro nije uložilo u taj grad“, kazao je Zenka i naglasio da žele investicije, ali u interesu građana.
Spajić je dodao da će investitor birati da li ima želju da gradi ili ne i gdje, te da samo nude potencijalne opcije. Pomenuo je da je investicija „Luštica bay“ ostvarena na 99 godina, te da tada nije bilo problema i kritike.
"Ti ljudi ne žele da svoj obraz kaljaju i ovdje je stvar da smo prvi put uključili lokalnu zajednicu. Takvu praksu nismo imali do sada, ko je pitao Opštinu Tivat za Porto Montenegro, ko je pitao Opštinu Herceg Novi za Porto Montenegro, je li neko razgovarao sa mještanima. Ulcinj će dobiti aerodrom, najveću marinu na Jadranu, dva fakulteta, jedan za IT najverovatnije Njujorški Univerzitet. Abu Dabi ima licencu za taj univerzitet i spremni su da ga dovedu u Ulcinj. Spremni su da dovedu Fakultet za pomorstvo, da restauriraju Stari grad da bude funkcionalan i cijena kvadrata oko tog projekta će da ide u nebu“, naglasio je Spajić i kazao da će prihodi opštine biti četiri puta veći a dodao je da se lokalne zajednice moraju odnositi prema potencijalnim prilikama.
Zenka je kazao da je prenio ujedinjenu poruku Ulcinjana svih vjera i nacionalnosti, te da Velika plaža onda nema kapacitet za kupanje 300.000 hiljada turista koji dolaze u taj grad. Naglasio je da se sporazumom negira strategija i planska dokumenta.
U pisanom odgovoru, Spajić je istakao da Ulcinj ima velike potencijale ali da nisu valorizovani, pa ima visok poreski dug i koristi sredstava Egalizacionog fonda, te da bi ga velike investicije trransformisale. On je dodao da je samo prenio poruke investitora i da nikoga ne zastupa.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović je dodala da sve ovo iznosi Vlada koja ne poštuje donošenje planskih dokumenata.
Poslanik Nove srpske demokratije i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u projekat izgradnje hiljadu stanova, kroz projekat "Sunčani grad". On je dodao da tu inicijativu upućuju i Opština Nikšić i Elektroprivreda.
Spajić je naglasio da je pitanje važno i da će u Vladi imati partnera za ove projekte.
"Znate da smo usvojili Prostorni plan za Nikšić i druge korake koji su omogućili da se kompanija 'Big fashion' prijavi na javni poziv. Mi ne možemo jedni bez drugih da napravimo ovako velike projekte", naveo je on.
U pisanom odgovoru koji je Vlada dostavila, Spajić je kazao da će se u projekat "Sunčani grad" uključiti i kroz izgradnju objekata od opšteg interesa, odnosno škola, vrtića, šetališta, parkova, sportskih objekata…
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je Spajića pitao kako će nova zaduženja uticati na ukupni javni dug jer će značiti i nova ulaganja.
Spajić je kazao da Vlada mora da vrati gotovo tri milijarde eura za stare kredite, te da upravljanje ekonomijom i finansijama nije lako – ali da država neće prodavati svoje "dragulje" već zajednički ulagati. Istakao je da se nada da će uskoro pokrenuti projekat hidrocentrale "Kruševo", za koji imaju kvalitetne partnere.
"Zatekli smo ekonomiju koja nije bila jednostavna, obračunali smo se sa neproduktivnim troškovima, smanjili smo kamatne stope i vratili nepovoljne dugove... I time smanjili bruto dug po BDP-u na 62 odsto, odnosno 52 odsto neto duga. To su fenomenalni rezultati i upravo zbog toga imamo povjerenje investitora zbog čega 'Black rock' i 'Fidelity' kupuju obveznice od 2020. godine, od kada sam bio ministar finansija“, tvrdi Spajić.
Nurković je istakao da poslanički klub Bošnjače stranke podržava investicije, ali da se nada da konkretni koraci neće ostati samo na priči.
Spajić je u pisanom odgovoru koji je dostavila Vlada, naglasio i da rade na novom investicionom okviru kroz javno-privatna partnerstva i da vjeruju da taj sektor ima veliki potencijal pa žele da privuku kompanije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović je dodao da je neto dug države između jeseni prošle i ove godine, veći za 956 miliona eura. Naveo je da je u državnoj upravi od 2020. do kraja 2024. godine zaposleno 18.000 eura, što je koštalo 890 miliona eura ili kao auto-put.
"Ono što je opasnije, ako vjerujete da ćemo imati nove investitore a demantuje vas statistika Monstata, Evropska i Centralna banka a to je – da su strane direktne investicije manje, da su poreske stope i akcize povećane. Mi nismo ostavili sprženu zemlju", naglasio je Milović.
Tvrdi i da je euro jak ali ga ekonomija Crne Gore neće moći trpjeti.
Premijer Milojko Spajić je kazao da broj zaposlenih u državnoj upravi za vrijeme DPS-a uvećao za 11 godina oko 10 hiljada, dok su se programi „Evropa sad 1 i 2“ pokazali kao efikasni, i da se broj zaposlenih uvećao za ukupno 70 hiljada.
Za četiri godine 70 hiljada novozaposlenih za 11 godina 10 hiljada.
Potpredsjednik Skupštine i generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović je kazao sve tvrdnje lidera Građanskog pokreta URA-e Dritana Abazovića o megaprojektu u Ulcinju treba ispitati tužilaštvo, što će podržati.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović je Spajića pitao da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. godine i prva dva mjeseca ove, mogu shvatiti kao sunovrat populističkog modela ekonomije, kao i da li vodi ka većoj nejednakosti, inflaciji i nameta...
Milović je dodao da podaci pokazuju usporavanje ekonomije, te da je Vlada dovela do toga da su plate pale za dva odsto, da BDP ne raste u dovoljnoj mjeri, da rastu rashodi i to više od prihoda
"Sve se manifestuje kroz novo zaduživanje. Mogu da razumijem da imate dobre namjere za primjenu modela, ali ste počeli sa kraja a ne početka“, kazao je Milović i dodao da je Crna Gora već zadužena za dodatnu milijardu od 2020. godine, te da se očekuje još jedno od 1,5 milijardi eura.
Spajić je kazao da je neto dug po BDP-u pao za 30 odsto, te da je fiskalni deficit ispod Mastriških kriterijuma odnosno ispod tri odsto. Tvrdi da je neto dug ispod 60 odsto pa se Crna Gora sprema za ulazak u Evropsku uniju, pa će kroz usvajanje još par zakona, 2028. godine biti spremni za prijem u evropsku zajednicu.
"Novac će biti korišćen isključivo za vraćanje starih kredita. Mi sada u trezoru, uz novac koji imamo, imamo preko milijardu eura likvidnosti i neće se koristiti za plate, penzije i socijalna davanja jer imamo suficit tekućeg budžeta. Nećemo doći u situaciju da jedan euro zaduženja neće otići u potrošnju. Kamate su dio tekuće potrošnje, nisu dio vraćanja kredita“, kazao je Spajić.
Spajić je u pisanom odgovoru koji je dostavila Vlada, naveo da o ekonomskoj politici pitaju oni koji su od države napravili Crnu Goru najveće socijalne nejednakosti u Evropi. Naveo je da su državu nazivali ekonomskim tigrom dok su građani imali minimalce od 222 eura, dok su partijski prvaci imali skupocjene satove i stanove.
Naglasio je da su kompanije poput „Košute“, Kombinata aluminijuma, „Radoja Dakića“ tek sada dočekao pravdu, dok su građani za vrijeme DPS-a bili nejednaki.
Potpredsjednik Skupštine i generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović je kazao da je 6. aprila 2022. godine, lider URA-e Dritan Abazović poželio dobrodošlicu Vitaliku Buterinu koji je jedan od osnivača kriptovalute "Eterijum", te da su tu priču kriminalizovali. On je dodao da je isto urađeno i za investitore Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa kojima se Abazović susreo 2023. godine.
Primjer Milojko Spajić je pročitao član 2 sporazuma sa Ujedinjenim Arapskih Emirata „Vlada predlaže i garantuje za investitore entitete iz privatnog sektora sa sjedištem u UAE da sarađuje sa Vladom Crne Gore na implementaciji projekata“.
Spajić je dodao da je u interesu Crne Gore da se sudi sa privatnim investitorom a ne sa državom, te da su na tome institirali.
"Mnogo je bolje da neko garantuje eksplicitno za projekat. Imamo toliko tema za kritike, ovo je toliko dobro i u interesu države da mi dajete čast što mi dajete ovakva pitanja – ovakve voleje i penale da pucam na prazan vaš gol. Zajednički podržimo ovo jer će benefiti biti našoj djeci i unucima“, kazao je da se prednosti projekta neće vidjeti za vrijeme 44. Vlade, ni one od 2027. do 2031. godine ali ni one nakon toga...
Abazović je naveo da nije protiv investicija i da nema ništa protiv činjenice što je Buterin dobio pasoš, te da se sastao sa mnogo investitora uključujući i Mohameda Alabara, ali da misli da mu je Spajić napravio veliki reputacioni problem.
"Neko ko hoće da uloži 30 milijardi da se takmiči sa ribarskim familijama oko plaža u Ulcinju? To može samo da uradi Vlada Milojka Spajića. Oko ovoga što piše u sporazumu, ovo je skandal svih skandala“, istakao je Abazović i kazao da projekta nema u planskim dokumentima, te da premijer treba da zastupa državu a ne privatnog investitora.
Abazović je dodao da se na ovaj način rasprodaje Crna Gora.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić je naveo da u sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u članu 2 piše da "Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zaključenim između entiteta i Vlade Crne Gore".
"On može da priča bajke, ali ovo stoji u papiru. Nije problem da ovo radi sa svojom imovinom, ali on ovo radi sa imovinom građana Crne Gore", kazao je Adžić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je dodao da u redovima parlamentarne većine vlada velika neozbiljnost. On je naglasio da Spajić ne može da naziva poslanike nepismenima i neprimjereno im se obraća...
Spajić je naveo da sumnjivi likovi nikada više neće ulagati u Crnu Goru, te da lično za to garantuje i da sporazumi služe kao osiguranje da neće biti korupcije.
Najavio je i da će Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ponuditi i projekat na Krupačkom jezeru, koji će se odnositi na nekretnine mještovitog, turističkog karaktera i solarne elektrane.
"Imaćemo i Lušticu kao opciju, biće mnoge opcije u opticaju. Jedan projekat sa juga i jedan sa sjevera i imamo pokrivenu i tu opciju, i nadam se da će vama UAE biti dostojni investitori", kazao je Spajić.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević je naveo da je Nikšić spreman da primi investitore jer je industrija propala u tom gradu, ali da ima veliki potencijal.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević je Spajića pitao za dodatne informacije o potencijalnom projektu Mohameda Alabara u Ulcinju, kako rade na privlačenju investicija i kako ocjenjuju efekte svoje politike...
"Čujemo često u parlamentu i da je investicioni ciklus stao i da nije puno urađeno. Kada bi neko slušao priče o ulaganjima do 2020. godine, mogao bi da pomislio da je razvoj bio ravnomjeran, da je došao populacioni bum, ali da li je to baš tako? Koji su rezultati investicija do 2020. godine?“, naglasio je on.
Spajić je istakao da su tenzije u Skupštini samo pred kamerama pa građani trebaju da uživaju u teatralnosti.
On je kazao da je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) potpisala i Evropska unija (EU).
"Vlada je utvrdila sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Okvirni sporazum je prvi put potpisan 2011. godine i nije podrazumijevao ni jedan posto aktivnosti koji podrazumijeva novi. Nažalost, prethodni je istakao 2022. godine, a tadašnja Vlada nije imala interes da ga produži, mnogo bitnije su im bile formulice i kartinzi. Istovjetan, vrlo sličan sporazum razmatraju i uskoro će da potpišu Sjedinjene Američke Države (SAD) u koje će Emirati u sljedećih deset godina da ulože 1.100 milijardi eura", kazao je Spajić i dodao da u ugovoru postoji klauzula za javne nabavke i tendere.
Spajić tvrdi i da će se primjenjivati Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u ovom slučaju, ali i da UAE stoje iza projekta – po prvi put.
On je zamolio poslanike da se ostave populizma i okrenu razvoju Crne Gore.
"Neće biti korupcije i problema te vrste, to se ovaj put neće desiti. Primjenom najrestriktivnijeg Zakona o sprečavanju pranja novca, mi ćemo onemogućiti zloupotrebu i ulazak prljavog novca. Ja sam ponosan na ovaj sporazum. PDV koji ćemo naplatiti je nevjerovatan", naglasio je Spajić i dodao da se države bore za ove investicije, uključujući SAD.
Spajić je naglasio da neće biti prodaje državne zemlje jer će Crna Gora biti suvlasnik projekta.
U pisanom odgovoru Spajića koji je dostavila Vlada, navodi se da Mohamed Alabar želi da ulaže u najveći rizort na Jadranu, koji bi imao hotelski kompleks, marine, infrastrukturu, te da želi valorizaciju Velike plaže i ulagaje u fond za preduzetnike, univerzitet, obnovu Starog grada i aerodom.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je naveo da je postignut dogovor da svi iz opozicije od premijera dobiju odgovore na pitanja.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je dodao da će Abazović dobiti priliku da postavi pitanje Spajiću.
Iz poslaničkih klupa Socijaldemokrata se čulo da su mjere oduzimanja prava na prisustvo poslanicima bile protivne Poslovnikom, kao i ostale.
Poslanica Nezavisnog kluba poslanika Jevrosima Pejović je Mandiću kazala da ne bi trebao da bježi od opozicije.
Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ponovio da građani imaju pravo da čuju argumente te da se problematizuje samo jedno pitanje od 30 – ono vezano za državnu imovinu.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je naveo da pitanje dostavljeno u roku ali da je pristiglo prije sat vremena, te da ne bježi od odgovornosti. Naglasio je da nije bilo nikakvih dogovora.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović je čitajući sa telefona, Abazoviću kazala da mu se politika zasniva na uvredama.
"Pojeo si hrđav ekser i tebi spasa nema, slomio si sebe i dostojanstvo. Postao si balast u svojoj kipi i sve ih vučeš ka dnu. A sad adio i ko zna gdje i ko zna kad", kazala je Nedović.
Abazović je dodao da Skupština liči na vrtić te da je Spajić napustio salu parlamenta.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić je istakao da ni Mandić ni Spajić, nemaju odgovor zašto imaju sporazum da gradi stanove za prodaju, zašto ga oslobađaju od tendera i zakona...
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je pitanje postavio i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, ali da je Spajiću dostavljeno svega sat vremena prije sjednice, pa nije bilo prilike da spremi odgovor.
Mandić je naglasio da prihvata odgovornost za to.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je naveo da su razgovarali o problematici zabrane postavljanja pitanja, a posebno pitanja koje je Abazović postavio o megaprojektu za koji su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) zainteresovani u Ulcinju.
On je dodao da je Abazović dostavio pitanje na vrijeme po dogovoru, te da Spajić može dati odgovor.
Mandić je ponovio da je odgovornost njegova.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je naveo da je nekorektno da Konatar cijeni da li su oni koji su postavili pitanja o megaprojektu u Ulcinju, o njemu informisani na pravi način.
Konatar je istakao da komentarom nije mislio ništa loše.
Abazović je kazao da neće komentarisati pitanja drugih poslanika te da je svoje dostavio na vrijeme.
"Ja iza ovoga vidim jednu lošu namjeru vašu i rukovodstva Skupštine, koordinisanu sa čovjekom koji je napustio salu i koji neće da odgovori po kojim procedurama se došlo do tog projekta i ko je s kim pregovarao. Vi ste Mandiću pokazali lošu namjeru, imate namjeru pred građanima da sakrijete stvari. Meni ne treba odgovor Spajića danas, nikakav problem sa tim nemam. Ovo su dječija posla, tange frange... ", kazao je Abazović i dodao da građani treba da čuju punu istinu.
Pitao je kako se došlo u ovu situaciju te da niko ne zna, jer se sve radilo tajno.
On je zatražio od Čarapića da govori kada se bude krčmila njegova imovina, a ne dok krčme državnu.
Čarapić je naglasio da ne ćuti na loše prakse iz prethodnog perioda, te da ga Abazović dobro poznaje i da ne može da mu govori da ćuti na zloupotrebe.
Kolegijum predsjednika Skupštine održan je danas prije početka sjednice Skupštine koja je posvećena premijerskom satu.
Sjednicu kolegijuma zakazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Skupštine uoči početka premijerskog sata.
NE PROPUSTITE
"Danas je premijerski sat. Mi smo jutros kao parlamentarna većina razgovarali oko primjene Poslovnika i vjerujte do ovog trenutka smo uspjeli da uočimo neke stvari na koje je ukazivala opozicija, ali maloprije ste dobili odgovore premijerove. Ja bih zamolio poslanike da pročitaju te odgovore koje je poslao premijer, a zakazujem jedan kratki kolegijum koji će trajati ne duže od 15 minuta", kazao je Mandić na sjednici prije kolegijuma predsjednika Skupštine.
Premijerski sat trebalo je da počne u 12 sati, a počeo je oko 13:30.
Opozicija je prethodnih dana kritikovala to što je dijelu njihovih poslanika bilo onemogućeno da na današnjem premijerskom satu postavljaju pitanja predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.
NE PROPUSTITE
Iz Mandićevog kabineta juče je "Vijestima nezvanično rečeno da je Poslovnikom Skupštine predviđeno je da poslanici kojima je izrečena mjera udaljenja iz parlamenta ne mogu da postavljaju pitanja na narednoj sjednici koja je posvećena premijerskom satu.
U dijelu člana 109 Poslovnika Skupštine piše:
"Poslanik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi, nema pravo da postavi poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju."
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša juče je rekao da da Mandić sada nije izrekao na sjednici mjeru oduzimanja riječi pa mjeru udaljenja (stav 1 člana 109 Poslovnika) nego koristi stav 2 tog člana i izrekao je direktno mjeru udaljenja.
NE PROPUSTITE
On je prije toga u raspravi na mreži Iks poručio da poslanicima nije izrečena prvo mjera oduzimanja riječi na sjednici pa udaljenja nego je korišćen stav tog člana kojim se bez oduzimanja riječi izrekla mjera udaljenja. Prema tome, ovo je klasično "gaženje" Poslovnika.
Bonus video:
