Članstvom Crne Gore u NATO može se reći i da je pitanje demarkacije između Kosova i te zemlje zatvoreno, iako kosovski kandidati za premijera najavljuju da će se ovo pitanje pokrenuti iz početka.
Kosovo i Crna Gora potpisale su Sporazum o državnoj granici u Beču 2015. godine. Crna Gora je isti taj sporazum ratifikovala u parlamentu, dok Kosovo nije imalo potrebnu dvotrećinsku većinu zbog ubjeđenja pojedinih poslanika i iz opozicije i iz pozicije da je Kosovo tim sporazumom izgubilo dIo svoje teritorije.
Kandidat za premijera predizborne koalicije Demokratske partije Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative za Kosovo, Ramuš Haradinaj, tokom tekuće predizborne kampanje najavio je da će po njegovom dolasku na vlast poništiti ovaj sporazum i pokrenuti nove razgovore sa Crnom Gorom.
I kandidat pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti najavio je ponovno razmatranje sporazuma sa Crnom Gorom.
Ministar spoljnih poslova Crne Gore Srđan Darmanović izjavio je prošle nedjelje za Deutsche Welle da je Crna Gora taj proces završila i da strpljivo čeka da i Kosovo to uradi, iako je ovo pitanje "problem koji se više odnosi na političke borbe unutar samog Kosova".
Kosovski analitičar Azem Vlasi kaže da bi ponovni razgovori o demarkaciji bila dobra i olakšavajuća okolnost za buduću Vladu Kosova, ali "teško je da će Crna Gora pristati na tako nešto, posebno nakon njenog članstva u NATO".
"Crna Gora je sada i članica NATO, a za članstvo u tu organizaciju postoji i kriterijum o definisanim granicama, odnosno da nema otvorenih graničnih pitanja koje potencijalno mogu biti konfliktne sa nekom susjednom državom. Prema tome, jako je teško da će Crna Gora pristati da otvori to pitanje i bilateralno ga razmotriti. Drugi razlog zašto Crna Gora to neće da uradi je unutrašnji razlog. Ne želi ona pred svojom opozicijom da ponovo otvori to pitanje, koja je inače kritikovala vlast zbog potpisivanja Sporazuma o demarkaciji sa Kosovom", navodi Vlasi za Radio Slobodna Evropa.
Kako ističe, pitanje demarkacije se tretira kao unutrašnji nesporazum Kosova i "niko nema ideju kako da Kosovo otvori to pitanje ako na tako nešto ne pristane Crna Gora".
Stručnjak za bezbjednost Naim Maljoku kaže da je od učlanjenja Crne Gore u NATO sada dosta odmakla situacija po pitanju demarkacije.
Ono što se govori u predizbornoj kampanji su predizborne priče i obećanja, ali, dodaje on, buduća Vlada Kosova će morati da uloži dosta truda i diplomatskog napora kako bi privoljela Crnu Goru da ponovo preispita razgraničenje.
Problem pozicije i opozicije, ne Kosova i Crne Gore
Maljoku dodaje da je greška kosovskog rukovodstva što se ovo pitanje nije razmotrilo prije crnogorskog pristupa NATO.
"Granica između Kosova i Crne Gore je praktično granica između Kosova i NATO pakta. Mislim da tu sada bez učešća NATO neće moći da se riješi problem granice. Đukanović i Vlada Crne Gore više puta su u zadnje dvije godine dali signale da su spremni da ponovo pregledaju situaciju. Međutim, na Kosovu se problem te granice ispostavio kao problem pozicije i opozicije, a ne problem Kosova i Crne Gore. Tu je bila naša nesreća", ocjenjuje Maljoku.
On vjeruje da će sada pritisak da Kosovo ratifikuje Sporazum o demarkaciji prvenstveno doći od NATO, ali i od Brisela koji je Kosovu to postavio kao uslov za dobijanje vizne liberalizacije.
"Zna se da Kosovo nije samo projekat građana Kosova, već i međunarodne zajednice. Prema tome, međunarodna zajednica na Kosovu je jako uticajna, tako da će budući premijer ili Vlada Kosova morati podleći tim pritiscima i riješiti ovo pitanje", ističe Maljoku.
Evropski komesar za proširenje Johanes Han juče je izjavio da, kada je u pitanju ukidanje viza građanima Kosova, uslovi ostaju isti – demarkacija granice sa Crnom Gorom i dijalog sa Beogradom.
Bonus video:
