Gradonačelnik Glavnog grada Slavoljub Stijepović inicirao je dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, ocjenjujući da taj akt sadrži pravne praznine u vezi izbora organa mjesne zajednice, što lokalnim samoupravama onemogućava donošenje zakonite odluke o njima.
Stijepović je inicijativu za dopune Zakona dostavio predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ivanu Brajoviću.
Mjesne zajednice uređene su Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji daje pravni osnov za donošenje posebne odluke kojom će se urediti i izbor njenih organa, dok se način sazivanja, rada i odlučivanja zbora građana reguliše statutom ili posebnim aktom opštine.
„Imajući u vidu da Glavni grad ima 59 mjesnih zajednica, od kojih neke imaju 20 – 30 hiljada stanovnika, lokalnom odlukom nije mogiće urediti izbor njihovih organa na zboru građana“, navodi se u Inicijativi.
Suštinski pronlem u donošenju lokalne odluke o mjesnim zajednicama sadržan je u činjenici da pravni sistem ne omogućava obezbjeđivanje dvostepenosti u odlučivanju o povrijeđenom biračkom pravu u postupku sprovođenja izbora, odnosno sudsku zaštitu.
„Zato su sve odluke lokalne osluke po ovom pitanju nepotpune, a izbori koji su u skladu sa tim sprovode predstvaljauju puku improvizaciju“, navodi Stijepović i ocjenjuje da je riječ o sistemskim pitanjima kojima se ne može pristupiti izolovano od izbornog sistema Crne Gore.
Kako se navodi, radi zaokruživanja sistema zaštite povrijeđenog biračkog prava u mjesnoj zajednici i stvaranja prepostavki za utvrđivanje konačnih rezultata izbora, potrebno je utvrditi nadležnost Ustavnog suda za rješevanje po žalbi na drugostepenu odluku kojim je odbačen ili odbijen prigovor.
„Analogno žalbi u izbornim i sporovima u vezi sa referendumom, za šta lokalna odluka nema pravni kapacitet. Ovo jer se odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose isključivo na izbore utvrđene tim zakonom“, kaže se u Inicijativi.
Pravne praznine, kako se ističe, predstavljaju ključne razloge zbog kojih Glavni grad nije mogao donijeti valjanu odluku o mjesnim zajednicama po kojoj je moguće sprovesti izbore.
„Važeća odluka predstavlja rezultat političkog komopromisa i u ovim uslovima ne može biti dopunjena na pravno valjan način niti implementirana bez predloženih izmjena Zakona“, kaže se u dopisu Stijepovića.
Bonus video:
