Bivši predsjednik Crne Gore i bivši premijer SR Jugoslavije Momir Bulatović najavio je da će se vratiti na političku scenu Crne Gore i boriti se protiv ulaska u NATO.
“Kada sam na Dan pobjede protiv fašizma bio u Moskvi, obećao sam sebi da ću, kad se vratim u Crnu Goru, da se pridružim političkim snagama i pokretima koji će se mirnim i demokratskim sredstvima boriti protiv sramne odluke o ulasku Crne Gore u NATO. Jer, baš NATO je vojni savez koji predstavlja savremeni vid fašizma”, naveo je Bulatović.
Prema Bulatovićevoj ocjeni, odluka o ulasku u NATO nema apsolutno nikakav legitimitet jer je nije podržao narod.
“Crna Gora ne pripada istočnom svijetu, već antifašističkom bloku na čijem čelu je bila i ostala Rusija. Sve drugo su prolazne pojave. Neko je dobro opisao, bio je 12. jul kad je osnovana nezavisna Crna Gora, kvinsliška tvorevina pod patronatom Italije, ali se poslije desio 13. jul i svenarodni ustanak. Nažalost, neće samo jedan dan poslije odluke o ulasku Crne Gore doći i do njenog izlaska, ali sam siguran – doći će i taj trenutak. Nemam dilemu”, istakao je Bulatović.
On je u intervjuu za Sputnjik pojasnio da će uložiti maksimalan napor da odluka o ulasku u NATO završi na đubrištu istorije.
“Protiv NATO-a ne žalim nijedan trud jer sam siguran da je to u korist sadašnjih i budućih generacija. NATO nije ni dobio ni izgubio ulaskom Crne Gore, a Crna Gora je izgubila mnogo svojih duhovnih, kulturnih i istorijskih vrijednosti. U suštini, nije ovo borba protiv NATO-a, nego za Crnu Goru i njene vrijednosti”, smatra Bulatović.
Na pitanje znači li to da se vraća aktivnije i u dnevnu, stranačku politiku, Bulatović kaže da postoje neka pitanja koja su iznad strančarenja.
“Toliko sam dugo bio u dnevnoj politici Crne Gore da mislim da sam dosadio i bogu i narodu. Ali, dužan sam da iznesem svoj stav, da podržim one političke pokrete kojih ima jako mnogo u Crnoj Gori i koji su sve snažniji. Nema potrebe da se neko iz političke penzije vraća i da navraća vodu na svoju vodenicu. Politikom se bave sujetni ljudi, a ja sam svoju sujetu davno, davno proživio”, istakao je on.
Upitan da li su i njegovi lični motivi uključeni u borbu protiv NATO, s obzirom na to da je kao premijer SRJ na proljeće 1999. godine proglasio ratno stanje, Bulatović je odgovorio da nema političkih ambicija.
“Ali imam obavezu prema sjenama ljudi koji su poginuli 1999. godine, jer sam i sam tada imao u Jugoslaviji neku vrstu komande. Moram i posljednjim snagama da se borim da dokažem da njihova žrtva nije bila uzaludna i da se moralo i isplatilo boriti protiv napada tih ubica”, poručio je on.
Odgovarajući na pitanje kako Srbija da se postavi pošto je okružena zemljama NATO pakta, Bulatović je posavjetovao da je Srbiji najpametnije da bude strpljiva i da ne gubi živce.
“Da se drži onog – ‘u se i u svoje kljuse’, istako je bivši premijer SRJ.
On je dodao da bi volio da Srbija jače štiti prava sunarodnika u Crnog Gori.
“Biti Srbin u Crnoj Gori najnepopularnije je stanje i zanimanje. Ne prihvatam da su Srbi nacionalna manjina. U Crnoj Gori sada neko govori da je sto posto Crnogorac, ako nije, onda ima crnogorsko ime, a srpsko prezime. Bježi se od Petra Prvoga Petrovića Njegoša i Svetog Petra Cetinjskog. Bježe od istorije, pa upadaju u sopstvenu negaciju. Matija Bećković je lijepo rekao: Crnogorke su jedine žene koje rađaju djecu dvije nacije”, konstatovao je Bulatović.
Prema Bulatovićevim riječima, granica između Srbije i Crne Gore je neprirodna.
“Zvanično, teško je da se u kratkom roku sve vrati na svoje. Razbijena čaša teško se sastavlja. Sebe ubjeđujem da smo u jednoj državi i da praktično sve treba da funkcioniše kao što sada funkcionišu Srbija i RS”, naveo je Bulatović.
Bonus video:
