Tvrdnje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) o amandmanskom djelovanju poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) na Zakon o slobodnom pristupu informacijama su neistinite i zlonamjerne, saopštila je poslanica te stranke, Marta Šćepanović.
Iz MANS-a su ranije saopštili da je crnogorski parlament, na predlog poslanika DPS-a, usvojio izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojima je omogućio izvršnoj vlasti da bez bilo kakvog obrazloženja i bez sudske kontrole sakrije informacije o svom radu.
Takav predlog izmjena, kako su rekli iz MANS-a, dali su poslanici DPS-a na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a Vlada ih je prihvatila kao sastavni dio predloženog zakona, pa su usvojeni u Skupštini bez ikakve rasprave.
„Netačna je tvrdnja da je amandmansko djelovanje na tada još predloženi Zakon, proteklo mimo očiju javnosti. Tačno je da je tokom rasprave vođene u skupštinskim odborima i na plenarnoj sjednici ukazano je na sve probleme u praksi zbog određenih zakonskih rješenja zbog kojih građanin teško dolazi do tražene informacije, jer postupak može da traje više mjeseci“, saopštila je ona.
Kako dodaje, na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na kojoj se raspravljalo o tom predlogu zakona, nije bilo zainteresovanih učesnika za raspravu, izvan Skupštine, odnosno na sjednici odbora nije bilo nikoga osim poslanika.
„Dakle, u propisanoj proceduri nije ukazano na ono na šta se ukazuje naknadno. MANS i bilo ko drugi, nije bio zainteresovan za učešće u raspravi povodom ovog izuzetno važnog predloga zakona, gdje je mogao tada, a i kasnije, iznijeti svoje stavove bilo javno, bilo direktnim obraćanjem Skupštini. To, međutim, nije učinjeno“, rekla je Šćepanović.
Šćepanović je saopštila da je svrha amandmana da postupak po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, bude efikasan odnosno da građanin koji traži određenu informaciju, dođe do nje ali u skladu sa propisima i rokovima.
„Amandmansko djelovanje bilo je neophodno, pored navedenog razloga, i iz razloga potrebe usaglašavanja predloženog zakona sa drugim zakonima, prije svega novom Zakonu o upravnom postupku (ZUP)“, kazala je ona.
Shodno važećem ZUP-u, pojasnila je, drugostepeni organ, uvijek može odlučiti u meritumu, a shodno novom ZUP-u čija primjena počinje 1. jula, drugostepeni organ je svakako u obavezi da odluči u meritumu.
„Na sličan način usaglašen je sa ZUP-om veliki broj zakona, usaglašavanje je i dalje u toku, te, dakle, nije riječ ni o kakvom izuzetku. Naprotiv“, dodala je Šćepanović.
Ona je poručila da je neutemeljena tvrdnja o navodnim odlukama donijetim mimo očiju javnosti. „Štaviše, o odlukama Odbora, javnost je informisana na sajtu Skupštine i dostavljanjem izvještaja odbora svim poslanicima“.
Šćepanović je kazala da je na nesporno da je transparentnost rada institucija jedan od ključnih činilaca u borbi protiv korupcije i da pravo na slobodan pristup informacijama mora biti propisano i efikasno sprovodivo.
„Jedan od ciljeva amandmanskih izmjena ovog Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama je omogućavanje efikasnosti u hitnosti odlučivanja, jer je u pitanju javni interes koji se mora ostvariti blagovremeno, efikasno i na adekvatan način“, rekla je ona.
To, dodala je, znači da prvostepeni organi koji posjeduju informacije koje su obavezni dostaviti po Zakonu, moraju raditi transparentno i postupati u skladu sa svojim nadležnostima.
„Međutim, primjena Zakona odnosno praksa, pokazala je da je prvostepeni organ, koji posjeduje informaciju, mogao „ćutanjem uprave“ prebacivati nadležnost na drugostepeni organ - Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Agencija, pak, s druge strane nije posjedovala informaciju što je u praksi dovodilo do odugovlačenja postupaka, a to nijesu bili ni cilj ni svrha Zakona“, saopštila je Šćepanović.
Amandmanskim djelovanjem je, kako je rekla, postignuto da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama unaprijedi svoj rad kao drugostepeni organ i učini postupak efikasnijim.
„Dakle, cilj nije bio, kako se tvrdi, onemogućavanje ili otežavanje procesa slobodnog pristupa informacijama već naprotiv njegovo efikasno sprovođenje. Iz navedenog je jasno da ni jedna od tvrdnji MANS-a nije istinita“, poručila je Šćepanović.
Ona smatra da su besmislene tvrdnje o tome da su amandmani navodno sračunati sa ciljem omogućavanja Vladi Crne Gore da skriva podatke nema svrhe komentarisati „s obzirom na činjenicu da je po relevantnim istraživanjima grupe nevladinih organizacija, uz podršku Evropske komisije i američkog NDI, objavljenim prošlog mjeseca, Vlada Crne Gore ubjedljivo najtransparentnija Vlada u regionu sa rezultatom koji nije moguće ni osporiti ni u dogledno vrijeme dostići“.
„Kulminaciju besmisla u ovom MANS-ovom optuživanju poslanika DPS-a je da je ovakvim amandmanima omogućeno skrivanje podataka „bez sudske kontrole“, što je potpuno neosnovano kada član 44 ovog Zakona propisuje sudsku zaštitu, odnosno da podnosilac zahtjeva ili drugo zainteresovano lice ima pravo na sudsku zaštitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni spor“, navodi Šćepanovič.
Kako je rekla, državni i ostali organi državne i lokalne uprave su dužni da odrede stepen tajnosti određenog podatka, što je materija precizno regulisana Zakonu o tajnosti podataka i drugim zakonima.
„Prema tome, određivanje stepena tajnosti i šta se smatra tajnom određenog podatka propisano je Zakonima, i ne zavisi ni od čije samovolje ili političke odluke kako se insinuira u saopštenju MANS-a“, navela je Šćepanović.
Bonus video:
