Odluka Crne Gore da krene putem nezavisnosti i evroatlantizma ne odgovara ruskim spoljnim interesima, smatra istoričar Boban Batrićević, ocjenjujući da će Rusija učiniti sve da onemogući ulazak država Zapadnog Balkana u NATO dok god je ovakva situacija na međunarodnoj sceni. Batrićević smatra da je, kad su u pitanju međuetnički odnosi u Crnoj Gori, moguće produbljivanje podjela u prvim mjesecima i godini nakon ulaska u NATO. On se nada da će doći do ekonomskog prosperiteta koji bi te unutrašnje odnose poboljšao, jer je većina zemalja nekadašnjeg Istočnoga bloka ekonomski prosperiralo nakon ulaska u NATO. „No, ako napravimo paralelu s referendumom iz 2006. kad je 45 odsto Crne Gore bilo protiv njene nezavisnosti i kad se strahovalo od mogućih sukoba, iskustvo je pokazalo da crnogorski građani bez obzira na nacionalnu opredijeljenost vole stabilnost i izbjegavaju sukobe“, kazao je Batrićević agenciji MINA. Govoreći o budućim odnosima Crne Gore sa zemljama koje se tradicionalno smatraju njenim prijateljima, Batrićević je rekao da je istina da se Srbija i Rusija tradicionalno smatraju prijateljima Crne Gore, ali ako se pogleda istorija tih odnosa vidjeće se stvari malo drugačijima. „Iako je Rusija dugo izdržavala Crnu Goru, nije to radila iz sažaljenja prema malom ratobornom narodu već zbog svoje dobro proračunate balkanske politike. Skupa je bila ta ruska pomoć, a to su na svojoj koži najbolje osjetili Petrovići u XIX i XX vijeku“, kazao je on. Sa Srbijom je, dodao je, slično iskustvo. „Od Garašaninova „Načertanija“ opstanak Crne Gore bio je ugrožen. Pogledajte samo medijski rat koji je Srbija vodila protiv Crne Gore u drugoj polovini XIX vijeka ili rad njenih povjerenika na destabilizaciji političke situacije u državi Nikole I Petrovića. Kruna tih prijateljstava bila je 1918. godina, budući da je ono što je projektovala Rusija, od 1916. i njenog nestanka, nastavila i realizovala Srbija“, rekao je on. Prema riječima Batrićevića, svi ti procesi umnogome su determinisali dalja kretanja, a svijest o njima naročito je postala aktuelna posljednje decenije. „Odluka Crne Gore da krene putem nezavisnosti i putem euroatlantizma apsolutno ne odgovara ruskim spoljnim interesima. Zato se nad Crnom Gorom i vrši ovakav pritisak. Ipak, u odnosima naše države i Rusije ne bi trebalo da dođe do neke usijane situacije, jer bi to moglo prerasti u mnogo ozbiljniji konflikt koji nikome ne odgovara trenutno“, ocijenio je on. Kako je kazao, retorika između država sigurno će biti sibirska, ali ništa se ozbiljnije od toga neće desiti. „S druge strane, odnosi sa Srbijom prije bi se mogli poremetiti zbog statusa Srpske pravoslavne crkve nego zbog ulaska Crne Gore u NATO. Pa i sama Srbija ima ugovor s tom alijansom koji NATO vojskama dozvoljava slobodan prolaz preko njene teritorije, što je faktički stavlja u NATO orbitu“, naveo je Batrićević. On smatra da će se Srbija teško izvući iz ruskog zagrljaja. „Možda to žele njene vladajuće elite, ali je kult Rusije tamo ukorijenjen izuzetno, te bi ulazak u NATO u javnom diskursu dobio dimenzije kosovske tragedije“, dodao je on. Eventualna transformacija NATO-a o kojoj se spekuliše u vizijama budućnosti te organizacije gdje bi po nekim scenarijima i Rusija pristupila savezu, onda je, smatra Batrićević, moguć ulazak Srbije. „Što bi opet odnose na Balkanu dodatno usložnilo, budući da je Srbija ipak jedan od ključnih igrača na Balkanu zbog svoje ekonomske i vojne nadmoći u odnosu na ostatak. Ne znam kakva je budućnost Zapadnoga Balkana, ali sam siguran da neće biti relaksirana i da će Rusija učiniti sve da onemogući ulazak Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine u NATO dok god je ovakva situacija na međunarodnoj sceni“, rekao je Batrićević. On se, kako je kazao, najiskrenije nada da će ulazak Crne Gore u NATO djelovati pozitivno u bezbjednosnom smislu. „Nelogično bi bilo da NATO prihvati ulazak novog člana čija bi teritorija sjutra postala ratno žarište. Naš region tradicionalno opterećen ratom ipak trenutno nije dominantna tačka prelamanja interesnih sfera Zapada i Rusije“, dodao je Batrićević. Kad je Evropa u pitanju, kako je rekao, ta linija je mnogo bliža Rusiji, na teritoriji je bivših zemalja SSSR-a koje nijesu pristupile NATO savezu. „Što se tiče odnosa zemalja u regionu ulazak Crne Gore u NATO neće bitnije uticati na njih“, ocijenio je Batrićević.
Bonus video:
